Prema preporuci Odbora za rješavanje pravnog statusa, rektor Boras je u ponedjeljak pozvao predstavnike Odjela za psihologiju HS-a na razgovor o njihovom “uklapanju” na Hrvatske studije. Na tom se sastanku najviše raspravljalo o mogućnosti odvajanja studija psihologije na razinu Sveučilišta u Zagrebu, odnosno o istupanju psihologije sa Studija i pretvaranju u Sveučilišni odjel. Studentski predstavnici smatraju kako to nije dobro rješenje, te kako se radi o ‘prvom koraku prema ukidanju Hrvatskih studija’.
Foto: Srednja.hr
Osnivanje sveučilišnog odjela, kako predlaže Odbor za rješavanje pravnog statusa naštetilo bi studiju psihologije, kao i Hrvatskim studijima, piše H-Alter čiji tekst prenosimo u cijelosti.
Situaciji na Hrvatskim studijima (HS) ne nazire se sretan rasplet, bar ne u skorije vrijeme. Kao što je rektor Damir Boras obećao pročelnicima HS-a na zadnjem sastanku 3. studenog, Odbor za rješavanje pravnog statusa, znanstveno-nastavnog profila i ustroja Hrvatskih studija nešto je napravio u razdoblju od mjesec dana. Naime, prema preporuci Odbora, rektor je u ponedjeljak, 28. studenog pozvao predstavnike Odjela za psihologiju HS-a na razgovor o njihovom “uklapanju” na Hrvatske studije.
Na tom se sastanku najviše raspravljalo o mogućnosti odvajanja studija psihologije na razinu Sveučilišta u Zagrebu (SuZG), odnosno o istupanju psihologije sa Studija i pretvaranju u Sveučilišni odjel. Članovi Odbora koji su bili prisutni na sastanku ustvrdili su kako bi stvaranje tog odjela na razini sveučilišta moglo biti pravo rješenje problema paralelizma studijskog programa s onim na Filozofskom fakultetu. Prvenstveno je važno naglasiti kako bi to bio prvi takav odjel pri SuZg, što znači da ne postoji primjer u praksi kako bi to funkcioniralo, osim nekoliko primjera na Sveučilištu u Splitu i Sveučilištu u Zadru. Sukladno tome prijedlogu na HS-ima je održana izvanredna tematska sjednica Vijeća odjela za psihologiju (VOP) na kojoj, kako saznajemo od predstavnice studenata psihologije Neve Klarić, “nisu doneseni zaključci te službenog stava još nema”. Nadodala je kako se u raspravi o ideji sveučilišnog odjela moglo uvidjeti kako to “nije povoljan scenarij za studij psihologije, kao ni za Hrvatske studije” već da se zapravo čini da bi takvo odvajanje bila degradacija u odnosu na status koji psihologija ima sad kao Odjel pri Sveučilišnom centru. Toj tezi u prilog govori i Status SuZg koji kaže da se “pobliže odredbe o radu odjela, načinu izbora, imenovanja i razrješenja pročelnika, nadležnostima pročelnika i odjelskog vijeća,[…]te o drugim pitanjima važnim za rad odjela, utvrđuju se odlukom Senata dvotrećinskom većinom o osnivanju odjela i njegovim općim aktima” (Članak 45., stavak 5). To bi značilo da se sva važna pitanja o funkcioniranju Odjela svode na odluku Senata, što bi predstavljalo puno niži stupanj autonomije od onog koji imaju sada.
U daljnjem razgovoru, predstavnica studenata psihologije otkrila nam je kako studente i profesore s Odjela za psihologiju najviše brine zašto “uopće razgovarati o studiju psihologije izvan konteksta Hrvatskih studija” te nadodala da joj “nije jasno koji dio našeg djelovanja nije uklopiv u postojeću misiju i viziju HS-a”. Čini se da ni članovima Znanstveno-nastavnog vijeća (ZNV) HS-a nije previše zanimljiva ideja “cijepanja” studija budući da su još na izvanrednoj sjednici 22. ožujka ove godine “uz 40 glasova ZA i 1 glas suzdržan prihvatili promjenu pravnog statusa u smjeru ‘fakulteta'” te također “uz 41 glas ZA i 2 glasa suzdržana” odlučili da u postupak rješavanja pravnog statusa HS ulaze pretpostavljajući svoj postojeći ustroj. Osnivanje spomenutog Sveučilišnog odjela bilo bi još jedno u nizu nepoštivanja odluka ZNV-a kao najvišeg tijela institucije.
I
Iz inicijative Studenti govore, dijeleći istu zabrinutost, istaknuli su da im se “čini kako je ideja o izdvajanju psihologije samo prvi korak prema ukidanju Hrvatskih studija, bar ovakvih kakve poznajemo”. Također su upozorili da su mislili kako se u cijelu priču ušlo da bi HS dobili status fakulteta koji, prema njihovim riječima i “zaslužuju kao najbolje ocijenjeni društveno-humanistički studij u Republici Hrvatskoj, ali se sada čini kako je cijeli taj postupak bio potpuno besmislen i nevažan”. U vezi cijelog postupka otklanjanja nedostataka iz Pisma očekivanja, rekli su da im se “čini da sve ove radnje oko rješavanja pravnog statusa, iz kojih je isključeno ZNV, vode prema spuštanju ranga i za ostatak institucije i studijskih smjerova”.
U ovom kontekstu bitno je napomenuti kako se u Pismu očekivanja traži od Studija da formiraju prepoznatljivi identitet da bi se izbjegla preklapanja sa studijskim programima drugih sastavnica Sveučilišta. Ono što u ovoj priči nema smisla je da se osnivanjem Sveučilišnog odjela za psihologiju zapravo ništa ne rješava, studij bi i dalje postojao te shodno tome i paralelizam, pa se čini kako iz SuZg baš ne znaju što rade. Nadalje, psihologija je najtraženiji studijski smjer HS-a pri upisima prvih godina te bi odvajanje iste vrlo vjerojatno narušilo i potražnju za HS-ima uopće. Tu se sada postavlja pitanje koja je agenda uopće skrivena iza cijelog procesa jer se u posljednje vrijeme čini kako se sve preporuke, odluke i postupci čine isključivo na štetu Hrvatskih studija.
Originalan tekst objavljen je na portalu H-alter.
