Rektori se ujedinili u zaštiti Sveučilišta u Osijeku protiv Slavonskog Broda
Sa zakonom o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu koji je Hrvatski sabor donio 25.9. Slavonija je nakon Osijeka dobila drugi sveučilišni grad – ukupno deseti u cijeloj državi. Upravo je to bila jedna od tema I. sjednice Rektorskog zbora na kojoj je dana podrška Sveučilištu u Osijeku koje planira pokrenuti pravne radnje. Zbor navodi kako bi Sveučilište u Slavonskom Brodu nastalo spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu i diplomskih studija koji sada pripadaju Sveučilištu u Osijeku, a koji nisu prethodno izdvojeni iz toga Sveučilišta.
foto: wikipedia
Novi predsjednik Rektorskog zbora RH u akademskoj godini 2015./2016. je zagrebački rektor Damir Boras koji je tu dužnost preuzeo od kolege Pere Lučina iz Rijeke.
Prva sjednica održana je u Zagrebu prošlu srijedu, a uz članove uz članove Rektorskoga zbora, prorektore sveučilišta i ostale goste, sudjelovali zamjenik ministra znanosti,
obrazovanja i sporta Roko Andričević, pomoćnica ministra za visoko obrazovanje Ružica Beljo-Lučić i predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Ivo Družić.
Rektorski zbor podržao pravne radnje Sveučilište u Osijeku u svrhu zaštite
– U okviru rasprave o osnivanju novih javnih sveučilišta, točnije o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Rektorski zbor podržao je prijedlog Sveučilišta u Osijeku da se poduzmu pravne radnje kako bi se zaštitilo Sveučilište u Osijeku. Radi se, naime, o tome da bi Sveučilište u Slavonskom Brodu nastalo spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu i diplomskih studija koji sada pripadaju Sveučilištu u Osijeku, a koji nisu prethodno izdvojeni iz toga sveučilišta. Rektori su također zaključili da u sadašnjem trenutku nema mjesta osnivanju novih sveučilišta bez povećanja novčanih sredstava, jer osnivanje novih javnih sveučilišta ne pridonosi kvaliteti i razvoju obrazovanja i znanstvenoga rada nego, naprotiv, njegovu oslabljivanju. Stoga Rektorski zbor ne prihvaća proceduru i politiku kojima se narušava višestruka autonomija sveučilišta, stoji u priopćenju Rektorskog zbora.
O kakvim pravnim radnjama je riječ upitali smo Sveučilište u Zagrebu i Osijeku, ali do zaključenja teksta njihove odgovore nismo dobili, kao ni komentar Veleučilišta u Slavonskom Brodu.
Puno prašine digla je odluka o formiranju novog Sveučilišta pa je još tada reagirao Institut za razvoj obrazovanja.
Preporuka je da se ne pokreću nova javna visoka učilišta
– Ključni strateški dokumenti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj preporučuju da se ne pokreću nova javna visoka učilišta, no usprkos tome svjedočimo osnivanju dva nova javna Sveučilišta, Sveučilišta Sjever i Sveučilišta u Slavonskom Brodu, pisalo je u priopćenju IRO-a koje možete u cijelosti pročitati ovdje.
Ministar Vedran Mornar krajem prošle godine posjetio je Slavonski Brod gdje je i najavio osnivanje novog Sveučilišta, a prema njegovim riječima, proračunska ograničenja uvijek su prisutna, no ako mu se pristupi pametno te uz minimalne troškove, izgledi za uspjeh su dobri.
– Osobno smatram kako bi princip integriranog sveučilišta bio najprihvatljiviji, jer ne bi iziskivao velike dodatne troškove, barem u početku. Osim toga, i baratanje resursima bilo bi puno jednostavnije nego u slučaju poluintegriranog ili dezintegriranog sveučilišta, rekao je Mornar u prosincu 2014. godine.
Hrvatsko katoličko sveučilište priključilo se radu Rektorskog zbora bez prava glasa
Na sjednici Rektorskoga zbora raspravljalo se, između ostaloga, o zamolbi Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta da se uključi u rad Rektorskoga zbora. Tijekom rasprave istaknuto je da je osnovna misija Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta očitovanje u radu na razvitku znanstvenoga istraživanja te u kontinuiranom usavršavanju sveučilišne nastave i sveučilišne zajednice radi dobrobiti hrvatskoga društva i ljudske zajednice u cjelini.
Stoga je Rektorski zbor podržao zamolbu da rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta sudjeluje kao promatrač u radu na sjednicama Rektorskoga zbora, bez prava glasa, navodi se u priopćenju.
