Pretraga

Savjetnik u uredu studentskog pravobranitelja: ‘Volim zakučaste stvari kao i rješavati pravne slučajeve’

A- A+

Ivan Tomljenović bivši je studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu koji se u uredu pravobranitelja kao savjetnik zadržao sve do danas. Otkrio nam je zašto i kao student na poslijediplomskom još uvijek savjetuje i pomaže studentima kao savjetnik u uredu pravobranitelja, oko čega mu se studenti najčešće javljaju kao i zašto se prije pet godina kandidirao za tu funkciju.

Foto: Facebook

Svakim danom postajemo svjedoci novih afera na fakultetima, među profesorima, dekanima i studentima, stoga i nije čudno što se javila potreba za studentskim pravobraniteljima koji imaju pune ruke posla. Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu od 2009. bio je Ivan Tomljenović, no u nedostatku ozbiljnih kandidata koji žele preuzeti funkciju, na tom mjestu zadržao se do danas.

Izdvojeni članak

Studentici EFZG-a onemogućen završetak studija zbog komentara na Facebooku

Budući da je izgubio pravo da obnaša dužnost pravobranitelja, a Studentski zbor nije pronašao zamjenu, Tomljenović trenutno dijeli savjete i pomaže studentima kao Savjetnik u uredu studentskog pravobranitelja. Otkrio nam je kako se kao student KBF-a našao u ulozi pravobranitelja, na koji mu se način studenti mogu javiti ako zapadnu u probleme, ali i oko čega mu se najčešće obraćaju za pomoć.

Presudila ljubav za rješavanjem pravnih slučajeva

Kao studenta zadnje godine Katoličko-bogoslovnog fakulteta Ivana Tomljenovića je prije pet godina Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu izabrao za studentskog pravobranitelja. Mada je prošlo nekoliko godina otkako je prestao obnašati tu funkciju, u nedostatku adekvatnog kandidata koji bi ga naslijedio, Tomljenović je, upoznavši Studentski zbor Sveučilišta s tim, donio odluku kojom svaki bivši studentski pravobranitelj postaje savjetnik u Uredu studentskog pravobranitelja u trajanju od četiri godine otkako je istekao pravobraniteljski mandat.

Izdvojeni članak

Student FPZG-a: ‘Dekan je krivotvorio službeni dokument i onemogućio mi upis na diplomski studij’


Na Sveučilištu nisu pronašli novog adekvatnog pravobranitelja

Nakon što je završio moj mandat, Zbor je izabrao drugog pravobranitelja Matiju Jerkovića također s KBF-a uz kojega samo ostao kao savjetnik. Kratko vrijeme, na toj je dužnosti bio i Matija Kikelj s Pravnog fakulteta. Otad nisu pronašli kandidata koji je bio spreman prihvatiti tu ulogu. Stoga sam ostao savjetnik sve dok ne isteknu četiri godine ili dok sljedeći pravobranitelj – a dva dosadašnja to nisu učinila – ne ukine moju odluku, objasnio nam je savjetnik u uredu pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu.

– Donio sam tu odluku, nakon konzultiranja s nekolicinom pravnika, krajem rujna kada mi je zbog diplomiranja istekao mandat. Učinio sam to jer novi pravobranitelj nije bio na vidiku, a radilo o razdoblju kad ima najviše studentskih upita i pritužbi, što je i logično s obzirom da kreću upisi u novu akademsku godinu, objašnjava naš sugovornik.

Trenutno je na postdiplomskom doktorskom studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na FFZG-u, ali i dalje iz ureda pravobranitelja već pet godina volonterski savjetuje i pomaže studentima te se trudi ispraviti nepravdu koju uoči na bilo kojoj sastavnici sveučilišta.

S obzirom da se kroz obrazovanje nije susretao s pravnim stvarima, upitali smo ga kako to da se uopće zainteresirao za mjesto pravobranitelja te se toliko zadržao u uredu pravobranitelja.

– Volim zakučaste stvari kao i rješavati pravne slučajeve. Kad sam shvatio da me to zanima, a nisam studirao na Pravnom fakultetu, onda sam odlučio kroz funkciju pravobranitelja – ali, naravno, uz konzultacije s pravnicima u našemu Uredu – dati svoj doprinos na tom području, izjavio je Tomljenović.

Sve se svodi na raspravu s nadležnima ili sugeriranje

S obzirom da nije student prava, zanimalo nas je kako se snalazi s pravnim doskočicama te je li stupanjem na dužnost tražio pomoć u tumačenju zakona. – U ovom trenutku nemam potrebu za proučavanjem novih zakona jer se ne stavlja ništa novo na stol. No prije sam znao studente sa završnih godina Pravnog fakulteta tražiti za pomoć. Neke su mi stvari posve jasne, ali se pokaže kako ih se netko ne pridržava, a kad naiđem na nepoznanicu, upitam studente iz tog područja pa mi oni daju savjet ili sugestiju, otkiva Tomljenović.

Izdvojeni članak

Dekan Šumarskog fakulteta ne priznaje novoizabrano vodstvo Studentskog zbora, a štiti nelegalno izabrane predstavnike


Studenti ne znaju da više od četiri godine ne mogu besplatno studirati na trogodišnjem studiju

Studenti u Zagrebu često traže pomoć od pravobranitelja i pri plaćanju, odnosno određivanju školarina na fakultetima. – Takvih problema manje je otkako je Vlada potpisala ugovor sa Sveučilištem oko subvencioniranja studenata. No prije se znalo dogoditi da studenti sve do upisa ne znaju kolika im je školarina jer fakulteti mogu mijenjati odluku sve dok ne pođe nova akademska godina, objasnio je Tomljenović. Dodao je kako od potpisivanja navedenog ugovora studente jedino šokira to što kad upišu petu godinu trogodišnjeg studija što moraju plaćati punu školarinu.

Dodao je kako pravobranitelji nemaju širok manevarski prostor pa se sve svodi na raspravu s nadležnima ili na davanje preporuka ili sugestija. Naime, studentski pravobranitelj nema nikakve provedbene ili izvršne mehanizme.

Što se tiče vremena i napora koje ulaže u ovaj ‘posao’, ističe kako se većina situacija ispregovara preko e-mailova te da ima dosta šablonskih dopisa. Ne postoji fiksna satnica koliko mora provesti u uredu, nego po potrebi dolazi u ured Studentskog zbora.

Problem oko računanja ispitnih rokova najzastupljeniji

– Uvijek tražim da mi se studenti prvo obrate mailom, a često mi tajnica Sveučilišnog zbora upućuje slučajeve koje pravobranitelj može riješiti. A moja adresa naznačena je i ona web stranicama Zbora pa mi se studenti i direktno znaju javiti, ističe savjetnik u uredu pravobranitelja.

Na upit s kakvim problemima mu se studentska populacija najčešće javlja, prvo je istaknuo problem računanja ispitnih rokova. Kako kaže, studenti ne percipiraju to kao pogrešno računanjem ispitnih rokova, nego kao gubitak prava na studij jer u dvije godine nisu položili jedan ispit.

– Najčešće mi studenti dođu s pričom ‘pao sam na komisiji i mogu li ja kako opet polagati ispit’. Pritom uopće ne znaju da treća godina nije automatski treći upis ispita prema Statutu Sveučilišta ili pravilnicima sastavnica. Tada im govorim da provjere što njihov fakultet o tome propisuje i onda dođemo do te priče da imaju pravo na još izlazaka na ispit, ali im fakulteti to ne dozvoljavaju, za kraj je istaknuo naš sugovornik.