Stranci neće konkurirati za studentske stipendije Zagrepčanima ni nakon ulaska u EU
Dogodio se dugoočekivani ulazak u Europsku uniju. Građani upijaju poput spužvi sve promjene koje nas čekaju. Mlađu populaciju, pak, najviše zanimaju pitanja vezana uz studiranje i njihova prava, stoga su bombardirani raznim informacijama o mogućnosti ravnopravnog konkuriranja na fakultete unutar drugih članica EU. Međutim, mi smo uputili Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu nekoliko upita oko promjena koje će se dogoditi onima koji ipak odluče steći visoko obrazovanje u vlastitoj zemlji.
wikipedia
Svaki peti student u Hrvatskoj bi se radije školovao u inozemstvu, bilo zbog nezadovoljstva oko kvalitete obrazovanja koja im se nudi ili zbog želje za odlaskom u stranu zemlju. Pisali smo o tome što čeka sve hrvatske studente koji odluče napustiti domovinu te upisati fakultet u nekoj od drugih članica Europske unije, no ovaj put donosimo s kojim će se promjenama suočiti mladi koji se ipak opredijele za neki od fakulteta na zagrebačkom Sveučilištu.
Stranci neće imati ista prava na stipendije kao Hrvati
Prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu Blaženka Divjak objasnila nam je kako će iduće akademske godine izgledati studiranje u našoj metropoli, točnije na 33 fakulteta koja su pod okriljem Sveučilišta. Dok će hrvatski studenti na većini europskih univerziteta konkurirati za upisna mjesta i pravo na stipendije, strance će pak u Zagrebu dočekati malo drugačija situacija.
– Stipendije ne čine dio prava na pristup visokom obrazovanju. Sveučilište može donijeti odluku da će se stipendije dodjeljivati i državljanima ostalih članica EU, ali nema tu obvezu i za sada takva odluka još nije donesena, istaknula je prorektorica Divjak. Dodala je kako studenti državljani zemalja članica EU imaju pravo na subvencioniranu školarinu, odnosno na sva akademska prava, dok socijalna prava ipak nisu dio prava koja strani studenti nužno ostvaruju.
Povećanje kolegija i programa na stranim jezicima te zadržavanje bolonje
– Povećanje broja kolegija koji se izvode na engleskom i drugim stranim jezicima, kao i povećanje broja cjelovitih studijskih programa na stranim jezicima, jedan je od ciljeva internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu. Već i sada Sveučilište nudi šest studijskih programa koji se u cijelosti izvode na engleskom jeziku, te dodatno oko 300 kolegija na stranom jeziku, objašnjava prorektorica.
Što se tiče samog sustava obrazovanja, bolonjski proces će ostati takav kakav jest jer, kako tvrdi Divjak, alternative barem u Hrvatskoj nema. Naime, relativno novi sustav visokog obrazovanja u našoj državu je jedini način da se studentima osiguraju jednake šanse kakve imaju studenti iz razvijenih europskih zemalja.
Međutim, bolonja kakva se provodi na fakultetima diljem Lijepe naše nije zadovoljila studente, kao ni veći broj sveučilišnih profesora. Primjerice dekan FER-a Nedjeljko Perić najavljuje evaluiranje i uklanjanje negativnih dijelova spomenutog sustava obrazovanja. Na Sveučilištu misle kako problemi oko provođenja bolonje proizlazi iz loše inicijalne njene implementacije, što je djelomično bila posljedica ishitrene državne politike pristupanja reformi bez promišljenog pristupa i osiguravanja potrebnih financijskih sredstava za provođenje reforme.
Stranci će morati položiti razinu B2 hrvatskog jezika
Osiguravanju dobrih uvjeta studiranja prepreka su financije
Zagrebačko Sveučilište ne očekuje pad interesa studenata za upis na njihove fakultete te su svjesni kako je jedini pravi poticaj koji student može imati kvaliteta studija, njegova prepoznatljivost u međunarodnim okvirima te dobri uvjeti rada i studiranja.
– Mi naravno imamo značajne financijske prepreke kod osiguravanja dobrih uvjeta studiranja (npr. stanje studentskih domova, opremljenost Sveučilišta i sl.), međutim Sveučilište u Zagrebu konkurentno je kvalitetom studija sveučilištima u našoj regiji, ističe prorektorica Divjak.
Domovi već na prvi pogled svojom vanjštinom odaju kako nisu u najboljem stanju, a fakulteti se uz neopremljenost bore i s prenapučenošću studentima, no ulažu se napori kako bi se stanje popravilo. Sveučilište je najavilo kako će ove godine osnovati i Centar za podršku studentima, a cilj im je tim projektom potaknuti zalaganje i inicijativu svih zagrebačkih sastavnica kao i akademija.
