Strani studenti poludjeli za zdravstvenim fakultetima Istočne Europe, Zagreb sve poželjniji
Desetljećima je istok Europe bio crna rupa za studente razvijenih zapadnih zemalja no ako je suditi po statistikama to se polako mijenja. Trend odlaska na istok posebno je vidljiv u medicinskoj struci. Naime, posljednjih desetak godina se bilježi golem rast stranih studenata na zdravstvenim fakultetima u zemljama bivšeg Istočnog bloka. Razloga je više za takva kretanja, a niska cijena i tradicionalan pristup struci su samo oni najupečatljiviji.
Hladni rat tijekom gotovo pola stoljeća otvorio je golemu rupu između takozvane Istočne Europe i zapadnog svijeta. Velike kulturološke razlike očitovale su se i očituju se još uvijek u svim sferama društvenog života. Istočna Europa je imala drugačiji pristup ekonomiji, sportu, znanosti te naravno i obrazovanju.
Politička neslaganja, propagandistički medijski tretman te poneki krvavi rat krajem 20. stoljeća kod ‘zapadnjaka’ je stvorio prililično iskrivljenu sliku o ovom dijelu svijeta. Za posljedicu sve to je imalo da studenti zapadnog, razvijenog svijeta izbjegavaju sveučilišta ove ‘siromašne’, tradicionalističke Europe.
Ipak ako je vjerovati posljednjim rezultatima koje plasira Unescov institut za statistiku trendovi se mijenjaju što je posebno vidljivo na području zdravstva. Interes stranih studenata za obrazovanje na medicinskim, stomatološkim i farmaceutskim fakultetima u zemljama nekadašnjeg Istočnog bloka tijekom posljednjeg desetljeća snažno raste.
Između 2005. i 2011. godine broj inozemnih studenata na mađarskim, poljskim, češkim i slovačkim fakultetima iz područja zdravstva narastao između 20 i 80 posto.
Kanađani, Francuzi i Šveđani ludi za Zagrebom
Zagrebačka Medicina u modi među stranim studentima
Sličan trend bilježi i Medicinski fakultet u Zagrebu. Naime, na Studiju medicine na engleskom jeziku prošle godine je upisano rekordnih 219 studenata od kojih 60 posto ima isključivo strano državljanstvo.
– Većina tih studenata nema nikakve veze s Hrvatskom već su tu samo zbog studiranja. Manji dio njih su pripadnici hrvatske dijaspore u u Kanadi, SAD-u i Australiji, otkrila nam je Jasna Gamulin s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Prije pet godina isti studij je upisalo 148 studenata i od tada počinje kontinuirani rast da bi nakon samo pet godina ta brojka bila za 30-ak posto veća.
Jeftini i kvalitetni
Razloga za pojavu tog trenda je više, navode stručnjaci, a jedan od ključnih je sve bolja reputacija fakulteta iz ovog dijela svijeta čemu je između ostalog pridonio i ulazak spomenutih država u EU te sve više kvalitetnih kolegija na engleskom jeziku.
Bitan čimbenik za studente je i činjenica da u zemljama poput Poljske i Mađarske još uvijek ne vladaju goleme gužve na spomenutim studijima te da je na njih lakše ‘upasti’. Osim toga studiranje na istočnoeuropskim institucijama je znatno jeftinije nego u Zapadnoj Europi ili pak u SAD-u.
Tako budimpeštanskom Semmelweisu strani studenti plaćaju manje od 20 tisuća dolara godišnje, a slična financijska sredstva je potrebno izdvojiti i za studiranje na Charles Universityju u Pragu, piše NY Times. Osim toga, studentima koji dolaze iz Europske unije na raspolaganju su povoljni studentski zajmovi i stipendije.
Ove bi se cifre mogle činiti visokima za studente koji u svojim zemljama imaju besplatno visoko obrazovanje no za ostale Europljane i Amerikance su izuzetno prihvatljive, jer se slični programi u SAD-u slični programi plaćaju i po 30 tisuća dolara.
Mobilnost i tradicionalan pristup medicini
Stomatolozi, farmaceuti i doktori s diplomama akreditiranih fakulteta iz Istočne Europe mogu svoju praksu odrađivati gotovo u cijeloj Europskoj uniji. Tako na primjer studenti sa Semmelweisa tijekom školovanja imaju mogućnost prakse u čak šest različitih bolnica u zemljama u kojima se nadaju kasnije dobiti stalni posao.
Osim toga institucije poput ovog uglednog mađarskog fakulteta imaju multikulturalne kampuse gdje mladi ljudi mogu razmjenjivati iskustva s domaćim studentima, ali i kolegama iz raznih krajeva svijeta.
Kao što smo već spomenuli zagrebački Medicinski fakultet bilježi rast no u kategorijama kao što su studentski standard i mobilnost prilikom prakse se još uvijek ne mogu mjeriti ni s svojim mađarskim i češkim pandanima te je to jedan od faktora koji donekle blokira još jači priljev stranih studenata.
Ipak, ono što gosti iz raznih razvijenih djelova svijeta navode kao najveću prednost fakulteta ove regije, je tradicionalistički pristup medicini. Iako su slabije tehnološki opremljeni od svojih pandana u Zapadnoj Europi spomenuti fakulteti nude podjednako, ako ne i bolje obrazovanje, tvrde studenti.
Snažno se inzistira na etici, detaljnijom upoznavanjem s terminologijom te više konkretne prakse u ranijim studentskim godinama. Tako brucoši na Semmelweisu veliki dio prve godine provode u Muzeju anatomije proučavajući organe očuvane u formalinu što njihove kolege na zapadu ne rade. Kasnije imaju i mnogo lakši pristup tjelima za autopsiju nego što bi imali drugdje.
Drugim riječima, ono što se u Skandinaviji i Zapadnoj Europi rješava tehnologijom u Istočnoj Europi studenti nauče rješavati ‘ručno’ što mnogi od njih sve više cijene.
– Mi poučavamo na drugačiji način. Put do diplome je možda različit, ali rezultati su isti. Svi imaju isti cilj, a to je da postanu doktori i mi ćemo im to omogućiti, zaključila je rezultate studije doktorica Szekely, profesorica na Semmelweisu.
