Student treće godine Agronomije, a već vodi uspješno poljoprivredno gospodarstvo
Vlaho Komparak je student treće godine Agronomije koji već nekoliko godina zajedno s bratom vodi uspješno poljoprivredno gospodarstvo na Korčuli. Ima 300-tinjak maslina i 50 košnica pčela, a uskoro će se ti proizvodni kapaciteti i povećati. Na imanju za sada rade tek on i brat, uz malu pomoć roditelja, ali vjeruje da uskoro to neće biti dovoljno. Detaljnije o svemu govori nam sam Vlaho.
Student je treće godine Agronomije, a već ima itekakvu stručnu praksu, budući da nekoliko godina uz pomoć brata vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Radi se o Vlahi Komparku, marljivom i upornom Korčulaninu, koji je u dobi od 13 godina kako nam otkriva očistio prvo zaraslo i ‘podivljalo’ stablo masline i malo pomalo sada ih ima 300-tinjak, a uz to i 50 košnica pčela, sušaru za začinsko bilje, a sve što je zaradio do sada, uložio je u daljnji rast i razvoj svoga proizvodnog pogona.
Ambiciozni gospodarski planovi
Dva ispita su mu ostala do završetka treće godine na Agronomiji, a iako već dakle ima ‘radno mjesto u struci’ namjerava završiti i naredne dvije.
– Nažalost ili na sreću malo sam zapustio studij, nisam položio sve u roku, ali sve predmete koji su mi interesantni, sam riješio s vrhunskim ocjenama, tako da između ostalog imam iz maslinarstva i pčelarstva petice. Namjeravam i ostale dvije godine studija završiti, osobito iz razloga što je na diplomskom studiju dosta izbornih predmeta pa tu mogu odabrati što me zanima i u čemu se želim usavršavati, objašnjava Vlaho.
Kada je pak riječ o planovima na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, oni su dosta ambiciozni. U svibnju namjerava nabaviti još 30 košnica pčela, a prije toga mu stižu i ovce, koje će imati isključivu ulogu da ispašom u masleniku, dokinu košnju na koju odlazi puno vremena.
– Planovi za budućnost su nam ishođenje građevinske dozvole, koje je već u završnoj fazi, za izgradnju prodajnog te proizvodnog prostora. Tu će se vršiti proizvodnja svih pčelinjih proizvoda, a bit će i mini uljara za preradu maslinova ulja. Kada kažem mini uljara to znači s kapacitetom do tisuću maslina, objasnio je Komparak.
Na fakultetu naučio osnove, a profesori mu rado pomažu savjetima
Na svome gospodarstvu, Vlaho se trudi i držati svih ekoloških principa proizvodnje te samo u iznimnoj nuždi, koristi kemijske preparate. U tom pogledu, dosta mu pomaže profesor Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta, koji je vrhunski poznavatelj ekološke poljoprivrede, a Korčulanin naglašava da je s još nekoliko profesora u stalnom kontaktu.
Kako se često vodi polemika o tome koliko su znanja naučena u školama i fakultetima primjenjiva u praksi, pitali smo i Vlahu koliko je on naučenog, mogao iskoristiti u svome poslu.
– Studij mi je dao osnovne informacije, jer realno za tri godine je i normalno da se nauče osnove nečeg. Svatko tko se hoće specijalizirati u pojedinoj grani, nastavlja s 4,5 godinom ili dalje. Ali smatram da svatko, ako ga nešto zanima, se mora sam dodatno educirati, sa znanjem i iskustvom govori 23-godišnjak.
Već i sam educira mlade naraštaje, a vodi i turističke ture po pčelinjaku
Uz puno pohvala za pčelinji genetski materijal, koji je navedimo i to Vlaho nabavio u Donjim Kljacima kod Drniša, govori da postoji nemali interes ljudi za upoznavanjem s proizvodnjom meda.
– Već sam počeo i s predstavljanjem pčela u turističke svrhe – dakle radim ture po pčelinjaku, jer se ljudi žele upoznati s proizvodnjom meda kroz cijeli ciklus od pčele do završnog proizvoda meda, matične mliječi, propolisa i voska.
Ove godine sam vodio i učenike osnovnih i srednjih škola s Korčule po pčelinjaku. Kako se znam s profesorima biologije s otoka pitali su me bi li učenike malo upoznao s proizvodnjom, na što sam naravno pristao. Tako su učenici proveli jedan dan u prirodi na terenskoj nastavi, objašnjava Komparak.
Proizvode uspijeva prodati diljem zemlje
Trenutno dakle Vlaho proizvodi maslinovo ulje, med, matičnu mliječ, propolis, vosak te začinsko bilje.
Uspijeva ih prodati diljem zemlje, za što je zaslužan dobar glas, budući daje već dobio neka priznanja za kvalitetu proizvoda, ali i Facebook stranica, koju vodi treće dijete obitelji Komparak, Vlahina sestra.
Za sada će sve ostati upravo na njih troje, iako je student Agronomije svjestan da uskoro opseg poslova neće moći obavljati sami.
– U budućnosti to neće moći funkcionirati kako sada funkcionira. Mladi smo i radimo neke nenormalne stvari, bez spavanja. Brat i ja trenutno radimo poslove za deset ljudi doslovno. S druge strane imam iskustva s plaćanjem radne snage, koja je enormno skupa.
Kod nas su plaće najamnog radnika na razini akademika. Tako da pokušavamo to izbjegavati, ali mislimo da će se kad tad morati neke stalne ljude zaposliti, imati ih pod kontrolom i biti zadovoljan s njima, zaključuje Vlaho.
Bilo kako bilo, entuzijazam i marljivost kojom ovaj 23-godišnjak pristupa poslu je iznimna, tako da ne sumnjamo i da će daleko dogurati.
