Pretraga

Tajna uspjeha studentskih blokada u Makedoniji u odnosu na one u Hrvatskoj

A- A+

Studentske blokade u Makedoniji ovih su dana glavna tema studentskih kuloara. Izuzev uspjeha koje su polučile, zaslužne su i za ponovno pokretanje tematike blokada hrvatskih fakulteta, gdje je ogroman trud gotovo preko noći ugašen.

srednja.hr

Izniman uspjeh studentskih blokada u Makedoniji potaknuo nas je na promišljanje o neuspjehu hrvatskih blokada 2009. godine. Upravo iz toga razloga, obratili smo se Romanu Tkalecu, sudioniku studentske blokade osječkog Filozofskog fakulteta (FFOS), koji je s nama podijelio svoje stavove o razlozima ‘neuspjeha’ naših blokada te ih usporedio s onima u Makedoniji. 

Iako Roman studentske blokade u Makedoniji nije podrobno pratio, na temelju informacija prezentiranih u medijima izgradio je stavove o uspjehu studentske blokade, za koje naglašava da su u potpunosti subjektivni

– Što se tiče uspjeha blokada u Makedoniji u usporedbi sa blokadama u Hrvatskoj 2009., važno je napomenuti da su u Makedoniji studenti imali podršku profesora, dok su kod nas tek neki profesori otvoreno podržali naše zahtjeve. Na ruku studentima ondje je išlo i to što je vlast otvoreno pokušala oduzeti autonomiju Sveučilišta, tako da je podrška profesora kod njih bila gotovo zajamčena, napomenuo je Roman.

Izdvojeni članak

Studenti i srednjoškolci ujedinjeni na prosvjedima u Makedoniji

Organizacija je ključ je uspjeha makedonskih, ali i pada ovdašnjih blokada

Osim toga, dodatnu prednost makedonskih fakulteta vidi i u dobroj organizaciji, zahvaljujući kojoj su bez većih poteškoća fakulteti blokirani uzastopno, za razliku od Osijeka, u kojemu je tada vladalo prilično kaotično stanje. 

 – Kada se sjetim onih dana na Filozofskom kod nas, moram priznati da je bilo puno lutanja. Prvo smo, grlom u jagode, odmah za zagrebačkim Filozofskim i mi blokirali fakultet. Prvih nekoliko dana nismo ni imali koncipirane zahtjeve, što je po meni bilo suludo, obzirom da ni sama studentska populacija većinski nije shvaćala razloge blokade. Drugo, nismo bili povezani sa studentima drugih fakulteta, s kojih je došlo do nesporazuma i kod kojih se javila averzija prema Filozofskom. Dapače, u dobrom dijelu studentske populacije Filozofskog bilo je otpora. Na plenumu je bilo vrlo živahno i zanimljivo prvih dana. Toliko sofizama od strane nekih nisam se nikada ranije, a niti kasnije naslušao u životu. Sjećam se da su naši studenti išli na Pravni i Ekonomski fakultet te bezuspješno pokušavali organizirati blokade sa studentima tih fakulteta, izjavio je Roman.

Izdvojeni članak

Fotogalerija: Nehumani uvjeti u makedonskom domu kojeg nastanjuju studenti

Romantiziranje i iskrenost ne vodi uspjehu

Iako su u blokade FFOS-a uloženi iznimni napori, pojavili su se tu nebrojeni problemi. Kao glavne nedostatke Roman ističe naivnost, nepromišljenost i romantiziranje, što nije ispalo idealno, osobito obzirom na činjenicu da su i tadašnji Studentski zbor, a i dekanici bili u rukama vladajuće stranke pa je, prema njemu, očekivanje bilo kakve podrške bilo naivno. 

– Svaki dan smo de facto plivali tik iznad površine da ne potonemo. Vrhunac je bio kada smo kao plenum dozvolili da nas se istjera s fakulteta na parkiralište. Nismo imali spremne zahtjeve prvi dan. Ponavljali smo samo da hoćemo besplatno obrazovanje. Po meni smo, kao predstavnici mlade inteligencije, trebali otvoreno osuditi korupciju svake vrste koja je nagrizala društvo u cjelini, tražiti ostavku dekanice, rektorice, Vlade. Drugim riječima, tražiti kompletne promjene sustava. Naravno da to ne bi dobili, ali ako nešto hoćeš i želiš, trebaš tražiti barem dvostruko više. Ono u što se blokada zadnjih nekoliko dana pretvorila bila je potraga za časnim odstupom. Većina protagonista je digla ruke od svega. Pritisci koji su u tom trenutku stizali sa vrha su zapravo išli na ruku prosvjedu, ali snaga i polet su razbijeni, oporba je samo jačala, bila vjera u sebe bila je izgubljena, istaknuo je Roman.

Izdvojeni članak

Stanar ‘doma iz horora’ Goce Delčev: Cijepljen sam protiv tetanusa pa se ne brinem za zdravlje

Demokratski proces koji utječe na moć promišljanja sudionika

Upravo je gubitak vjere razlog prekida blokada koje su u dva tjedna obogatili FFOS svojim sadržajem, potaknuli mladu ‘inteligenciju’ na razmišljanje te pokazali što demokracija u praksi doista predstavlja. 

– Smatram kako je to bio jedini uistinu demokratski proces u kojem sam sudjelovao. Ono što je pozitivno nasljeđe je činjenica da je moguće utjecati direktno na sustav i da je taj događaj pokazao kako narod zaista ima moć, ali je većinom nije svjestan. Obrazovanje je ključ u osvještavanju pojedinca, ako su namjere obrazovnih institucija časne. A ako su institucije obrazovanja javne i dostupne svima, tada njihova uloga i ne bi trebala imati drugačiji karakter. Namjena bi trebala biti stvaranje ne samo radnika, nego i razvoj čovjeka kao osobe, kao bića sposobnoga prosuđivati, kritički misliti i donositi zaključke na temelju svojih promišljanja, a ne na temelju onoga što mu se imputira, napomenuo je Roman.