Vijesti

Iako samo djelić hrvatskih studenata prima stipendiju, pravovremeno isplaćivanje tih stipendija nadležnim je tijelima nemoguća misija. Ove godine kasnili su svi mogući natječaji, a najviše problema bilo je s državnom stipendijom, zbog koje su studenti danima prosvjedovali ispred Ministarstva. Poteškoća je bilo i u radu Nacionalne zaklade za potporu studentskom i učeničkom standardu, za koju je srednja.hr otkrila kako je nestala s lica zemlje, i to nakon što joj je u proračunu dodijeljeno čak 4 milijuna kuna. Sve to događalo se u kratkom mandatu ministra Predraga Šustara.

Turbulentna godina za stipendiste: Od nestanka NZPUSS-a do šatora ispred Ministarstva
Foto: Marko Matijević|www.srednja.hr

Iz godine u godinu studenti su trpjeli praksu Ministarstva znanosti i obrazovanja da stipendije isplaćuje bliže kraju, nego početku akademske godine. Ipak, poteškoće na koje su korisnici ove stipendije naišli u 2016. čine se veće no ikada.

Natječaj za dodjelu pet tisuća državnih stipendija studentima slabijeg socioekonomskog statusa bio raspisan tek sredinom siječnja, već pri kraju zimskog semestra. Kako su stipendije vezane uz fiskalnu, a ne akademsku godinu, za objavu rezultata čekao se rebalans proračuna. Poteškoće u sastavljanju Vlade odnijele su maha, proračun je donesen tek u ožujku, a rang-listu stipendista Ministarstvo je objavilo tek 8. travnja, dakle već sredinom ljetnog semestra.

Iako je objava rezultata izgledala kao kraj agonije, ona prava za stipendiste je tek započela.

Blizanke s identičnim životnim uvjetima ostvarile različit broj bodova

Kako po objavi rezultata slijedi žalbeni rok, studentica Anamarija koje na listi nije bilo, to je pravo iskoristila. Znala je da stipendiju mora dobiti jer je njena sestra blizanka, koja živi u identičnim uvjetima, pravo na stipendiju ostvarila.

I bila je u pravu. Nakon uvaženog prigovora našla se na listi dobitnika, no s ostvarenih 1.500 bodova bila je tek nekoliko mjesta iznad crte. Njena je sestra ostvarila 300 bodova više, 1.800.

- Dobile smo bodove na to što smo sestre u sustavu obrazovanja, što nam je tata umro prije 10 godina, obje živimo i studiramo izvan mjesta prebivališta u istoj studentskoj sobi u domu i za prihode po članu kućanstva koji su nam iznimno niski jer je mama nezaposlena, kazala nam je Anamarija.

Kako se za ovu stipendiju ne boduje prosjek niti broj ostvarenih ECTS-a logičnog objašnjenja zašto blizanke imaju različit broj bodova nije bilo. Ipak, pomoćnik ministra Srećko Tomas dao je svoje: sestre su ostvarile različit broj bodova jer su njihove dokumente obrađivala dva različita zaposlenika Ministarstva.

MZO davao studentima pogrešne upute zbog koji su ostajali zbog stipendija

Studentu Marku Tufegdžiću majka, jedini roditelj kojeg je imao, umrla je pred dvije godine. Od tada živi kao podstanar, s još dvojicom cimera. Kako on na toj adresi ima prijavljeno prebivalište, a cimeri boravište, nije mu bilo jasno mora li i njih navesti kao članove kućanstva. Kontaktirao je Ministarstvo znanosti i obrazovanja telefonski, odakle su mu kazali da 'obavezno navede sve koji stanuju u tom stanu jer svi oni pridonose troškovima kućanstva'. Marko je i postupio sukladno uputama zaposlenice Ministarstva.

Objava rezultata za njega je bila veliki šok, jer stipendiju, koja mu je osim male naslijeđene mirovine jedini prihod, nije dobio. Prijava mu, zbog različitih adresa njega i cimera, nije niti uzeta u obzir. Zbog neinformiranosti djelatnice Ministarstva i pogrešne informacije koju je dala studentu koji je samo želio ispasti pošten, Marko ostao bez stipendije. Nakon što je Ministarstvo kontaktirao telefonski, samo su mu se ispričali i savjetovali neka se prijavi za neku drugu stipendiju.

Sličnu sudbinu dijeli i studentica Nikolina iz Splita koja je također zbog greške Ministarstva ostala bez stipendije. Kako ima prebivalište u BiH, roditelji su joj poštom slali potrebnu dokumentaciju, među kojom je bila i potvrda o ostvarenom dohotku iz BiH. S obzirom da u elektronskoj prijavi ta potvrda nije bila na popisu onih dokumenata koje treba dostaviti u Ministarstvo, Nikolina ju ni nije poslala.

Tako je ostala bez stipendije, iako su joj u Ministarstvu kazali da će sve biti riješeno ako potvrdu pošalje, zajedno s prigovorom, na adresu Ministarstva unutar žalbenog roka. Zbog propusta MZO-a, umjesto da se odmori i pripremi za nadolazeću akademsku godinu, Nikolina je preko ljeta je išla raditi u Njemačku, kako bi uopće mogla nastaviti studij.

Studentice postavile šator ispred MZO-a i zahtijevale od Šustara promjenu pravilnika

Zbog svega navedenog, a potaknuti nemarom Ministarstva da stipendiju dodjeli na vrijeme, studenti su sastavili online peticiju, te s prijedlozima izmjene natječaja otišli pred vrata Šustarovog pomoćnika Tomasa.

- Iskreno, došli smo do kraja svih mogućih sredstava financiranja. Javljaju mi se kolege koji na žalost doslovno više nemaju novca za hranu. Približavaju im se ispiti, kolegama trebaju skripte, nemaju iz čega učiti. Teško je, stanje u državi je teško, ali biti student u današnje vrijeme na žalost je još i teže, kazali su studenti.

Srećko Tomas još im jednom tog 30. svibnja, a po tko zna koji put, obećao skoru isplatu. Ali, studenti na te priče nisu nasjeli.

Tri su djevojke samo par dana kasnije ispred Ministarstva postavile šator. Čekale su ministra Šustara da mu prezentiraju sve promjene koje žele vidjeti u novom pravilniku. Tražile su prije svega, da u narednim godinama raspisivanje natječaja ne kasni, a da novac biva isplaćen već u siječnju ili početkom veljače. Zvale su Ministarstvo i po stotinu puta u danu, ali na njihove pozive nitko nije odgovarao. Tek nakon pet dana i manjeg prosvjeda, Šustar se pojavio pred studenticama koje su mu uručile prijedlog pravilnika kakvog je sastavila pravna služba Akademije dramskih umjetnosti čiji je dekan na prosvjedu ponosno stao uz svoje studentice.

Prosvjed studenata urodio je plodom - par sati poslije, Šustar je prihvatio sve predložene izmjene. Novi pravilnik je izrađen i objavljen, natječaj za 2016./17. je, zahvaljujući aktivnim studenticama, objavljen 15. listopada, a studenti su već dobili i rezultate istog.

Čitavu smo godinu pokušali doznati zašto Ministarstvo nalaže studentima da račun moraju imati baš u jednoj, Privrednoj banci Zagreb. Zašto se banci na ovaj način pogoduje i samo od stipendista dobiva 5.000 klijenata godišnje i je li proveden natječaj na temelju kojeg je odabran PBZ, nismo uspjeli saznati, budući da nam niti iz MZO-a niti iz PBZ-a odgovore na ta pitanje nisu dali.

Praksa je takva bila godinama, ipak, nakon naših pritisaka od ove se godine mijenja. Danas u rezultatima natječaja stoji kako studenti moraju imati žiro račun i unijeti broj računa u sustav, ali više nije uvjetovano da ta banka bude PBZ.

Srednja.hr otkrila kako je nestala Zaklada kojoj je u proračunu dodijeljeno 4 milijuna kuna

Ipak, problemi s državnom stipendijom nisu bili jedini oko ovogodišnjih stipendija. Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu nije, kako je to obično bilo, raspisala natječaj do ožujka. Portal srednja.hr otkrio je kako je spomenutoj Zakladi u proračunu dodijeljeno 4 milijuna kuna, ali je ista netragom nestala. E-mail je postao nevažeći, telefonski broj je ugašen, a na adresi na kojoj inače Zaklada djeluje više nije bilo nikoga.

Tri agencije nadležne za rad NZPUSS-a - Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za odgoj i obrazovanje te Agencija za znanost i visoko obrazovanje uputile su nas da se s upitom što je s radom Zaklade obratimo nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Jedini odgovori koje smo od tamo dobili bili su kako 'se još ništa ne zna' i da 'nam ništa ne znaju reći što je s tim'. Sličan odgovor dala nam je i sama predsjednica upravnog odbora NZPUSS-a.

Sporna Zaklada s ponovnim je radom započela u lipnju 2016., kada je i raspisan natječaj za tada već završenu akademsku godinu. Natječaj za ovu trenutno je u tijeku i otvoren je do 9. siječnja.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.