Vijesti

U siječnju prošle godine, točnije, 26. siječnja 2016., na Ustavnom sudu Republike Hrvatske zaprimljen je prijedlog Sveučilišta u Zagrebu, koje je zastupao rektor Damir Boras, za ocjenu ustavnosti Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U rekordnom roku, Ustavni je sud odluku donio za manje od tri mjeseca, odnosno, 20. travnja 2016. Primjer navodimo usporedbe radi. Naime, na Ustavnom sudu RH od prosinca 2007. godine nalazi se ustavna tužba tadašnjih diplomanata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Njihova tužba odnosi se na stručne nazive koje stječu studenti stručnih studija završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija. Odluka Ustavnog suda u tom predmetu do danas, deset godina nakon podnošenja tužbe, nije donesena. O tome za srednja.hr govori podnositelj tužbe, tadašnji diplomant TVZ-a, Matko Utrobičić.

Ustavna tužba bivših studenata TVZ-a ne rješava se već 10 godina, a Borasova riješena za 3 mjeseca
careerrocketeer.com

Prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, studenti sveučilišnih studija završetkom diplomskog studija i ostvarivanjem najmanje 300 ECTS bodova, stječu akademski naziv magistar/magistra struke. Prema istom Zakonu, donesenom u listopadu 2007. godine, studenti specijalističkog diplomskog stručnog studija završetkom studija, koji zajedno s preddiplomskom razinom u pravilu nosi također 300 ECTS bodova, stječu stručni naziv stručni specijalist/stručna specijalistica uz naznaku struke.

Bivši studenti TVZ-a podigli Ustavnu tužbu davnog 19. studenog 2007. godine

Upravo je ta razlika po završetku diplomskog obrazovanja između stručnih i sveučilišnih studija, 2007. godine nagnala skupinu tadašnjih diplomanata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu na podnošenje ustavne tužbe kako bi zaštitili svoja ustavna prava za koja su smatrali da su im povrijeđena (članak 3. Ustava – jednakost svih građana RH i vladavina prava; članak 65. – pod jednakim uvjetima svima dostupno srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima).

U ime tadašnjih studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, tužbu je Ustavnom sudu 19. studenog 2007. podnio tadašnji diplomant TVZ-a Matko Utrobičić. S obzirom na problematiku naziva završenih studenata diplomskog stručnog studija u tada novom Zakonu o akademskim i stručnim nazivima, na TVZ-u je o tome raspravljano na skupovima studenata svih smjerova, a na jednom od njih raspravljalo se o ideji podizanja ustavne tužbe.

- U definiranju naziva bila je očita nepravda. Ako se u gotovo svim europskim zemljama u kojima je zaživio Bolonjski proces završetkom drugog stupnja visokog obrazovanja stječe akademski naziv 'master', ili u prijevodu magistar, onda to naš zakon nije smio ignorirati. Naravno, nikome ne bi smetalo, dapače, u smislu preciznijeg definiranja uže stečenih znanja i vještina bilo bi i poželjno, da diplomantima stručnih studija u diplomi piše 'stručni magistar' uz naznaku struke, a sveučilišnim 'sveučilišni magistar' uz naziv struke. Po tome bi svakome živome bilo jasno o čemu se radi. Ovako, napravljena je totalna zbunjoza, jer što nekome znači 'struč.spec.ing.el.'!?, priča nam Matko Utrobičić, podnositelj ustavne tužbe iz 2007. godine.

Požurnica, uvid u spis, ali i dalje bez ikakve naznake o rješavanju predmeta

Različite nazive završenih studenata sveučilišnog i stručnog diplomskog studija, Utrobičić slikovito uspoređuje s obzirom na isti broj od 300 ECTS-a koje jedni i drugi ostvaruju.

- Kako dokazati da, slikovito rečeno, 300 kg zlata nije jednako teško kao 300 kg platine? Razlika da se ne radi o istom materijalu se ne dokazuje negiranjem da je to ista težina, nego treba jasno napisati da se, u jednom slučaju, radi o zlatu, a u drugom slučaju o platini, odnosno o sveučilišnom magistru i stručnom magistru. Suludo je zaklinjati se u Bolonju i negirati da su jedan i drugi 'mag.', kaže Utrobičić i dodaje da je ustavna tužba napisana jer se jednu grupaciju ljudi u društvu svrstalo u građane drugog reda.

Nakon podnošenja tužbe u studenom 2007. godine, ona nije odbačena kao neosnovana, ali do danas nije donesena nikakva presuda. Vidjevši da se s predmetom ništa ne događa, Utrobičić je u studenom 2010. uputio požurnicu tadašnjoj predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec. No, požurnica nije imala nikakvog efekta. 2015. godine Utrobičić je zatražio uvid u spis iz kojeg je bilo vidljivo da su se u predmetu ustavni suci dvaput obraćali Ministarstvu obrazovanja za očitovanje. U ožujku 2008. očitovanje na predmet dao je tadašnji državni tajnik u Ministarstvu Radovan Fuchs, a potom, u listopadu 2014. i tadašnji ministar Vedran Mornar.

- Obojica su na upite odgovorili opsežnim obrazloženjima, ali ni nakon toga Ustavni sud nije donio nikakvu odluku, naglašava Utrobičić.

Fuchs se očitovao 2008., a Mornar 2014. – tvrde, nema izjednačavanja naziva

Ukratko, i Fuchs i Mornar u svojim su očitovanjima dali do znanja da nije moguće izjednačavanje naziva koji se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Fuchs piše kako različitost akademskih i stručnih naziva proizlazi iz činjenice da se oni stječu završetkom različitih vrsta studija različite strukture i trajanja, a da se ti studiji razlikuju prema samoj vrsti visokog učilišta, nastavnicima koji na njima predaju te prema poslovima za koje visoka učilišta osposobljavaju svoje studente (obavljanje poslova u struci naspram znanstvene komponente sveučilišnih studija). Fuchs prijedlog iz ustavne tužbe smatra neosnovanim te piše kako se ne može povezivati s člankom 65. stavkom 2. Ustava RH.

Mornar u svojem očitovanju piše kako bi izjednačavanje naziva bilo protivno važećem dualnom sustavu visokog obrazovanja (podjela na sveučilišne i stručne studije), s obzirom da sadašnji stručni studiji prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne sadrže znanstvenu komponentu. Tvrdi kako se upravo zbog toga studiji i različito vrednuju te da zato nije moguće izjednačavanje naziva.

Isprepletenost s problematikom HKO-a

Ponukan zbivanjima oko Hrvatskog kvalifikacijskog okvira unatrag godinu dana, Utrobičić je u siječnju ove godine poslao pismo sadašnjem predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću. U pismu ga moli da presudu u njegovu slučaju, ma kakva god bila, što prije donesu. Naime, s obzirom na odluku Ustavnog suda o Zakonu o HKO-u, gdje su specijalistički diplomski stručni studiji, na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu, uklonjeni s razine 7 HKO-a, Utrobičić želi bilo kakav pravorijek u svojem predmetu kako bi se s čitavom stvari mogao obratiti europskim pravosudnim institucijama.

- Mislimo ukazati na činjenicu da je ovakvom presudom Ustavnog suda (op.a. o Zakonu o HKO-u), bitno dezavuiran zakon koji je zajedno s ostalim zakonima verificiran u tijeku pristupnih pregovora koji su prethodili ulasku Hrvatske u EU. Samim time, postao je dijelom i usuglašen je s europskom pravnom stečevinom, pojašnjava Utrobičić i dodaje kako su ovakve odluke Ustavnog suda opasan presedan.

Podsjetimo, u siječnju prošle godine rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras podnio je ustavnu tužbu za pokretanje ocjene ustavnosti Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a vezano uz istu, 7. razinu HKO-a diplomskih sveučilišnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija. U travnju prošle godine, Ustavni sud donio je odluku kojom uklanja specijalističke diplomske stručne studije s razine 7 HKO-a i šalje Zakon na doradu.

'Za najvišu sudsku instancu u zemlji postoje dvije vrste građana'

Tek se ove godine pristupilo izmjenama i dopunama Zakona pa je tako od 7. ožujka do 7. travnja trajala javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u. Rasprava je zabilježila rekordan broj komentara, održavale su se brojne tribine i okrugli stolovi na tu temu, a trenutačno se čeka prijedlog Zakona koji će Ministarstvo uputiti u Sabor na izglasavanje. Podsjetimo i kako je alternativni prijedlog, koji podupire većina fakulteta u sklopu sveučilišta, neprihvatljiv studentima stručnih studija.

Matko Utrobičić, koji je podnio ustavnu tužbu za nazive 2007. godine, osvrće se i na problematiku s HKO-om.

- Deset godina najviša sudska instanca zemlje ne donosi odluku o tome da najprije utvrdi je li na djelu kršenje ustavnih prava jedne velike grupe građana Hrvatske. S druge strane, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras podnese ustavnu tužbu u siječnju 2016., a Ustavni sud o njoj donese pravorijek u travnju iste godine. K tome, rješenje Ustavnog suda, na koje on ima pravo bez obzira kome se to sviđalo ili ne, napravilo je uvertiru u nove nepravde. Tretiranje ovih dviju tužbi, a koje se na neki način tiču iste problematike, najeklatantniji je primjer da i za najvišu sudsku instancu u zemlji postoje dvije vrste građana. Držim da je to sramota za Ustavni sud, zaključuje Utrobičić i dodaje kako je odluka suda o HKO-u, s aspekta europske Hrvatske neodrživa i apsurdna.

Vijeće studenata u inicijativi za izjednačavanje naziva sve do 'požara' s HKO-om

Što se tiče borbe za izjednačavanje naziva završenih studenata stručnih i sveučilišnih diplomskih studija, tijekom srpnja 2015. Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola pokrenulo je inicijativu za rješavanje tog problema. Upozoravali su tada da se završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija stječe naziv 'stručni specijalist' koji na tržištu rada u Hrvatskoj nije prepoznat. Osim toga, naglašavali su kako se u Europskoj uniji na toj razini radi o tituli magistra i u stručnoj vertikali.

Pozivali su se, tada, dakako i na istu razinu sveučilišnih i stručnih diplomskih studija po HKO-u i Europskom kvalifikacijskom okviru. Inicijativa je bila aktivna sve do odluke Ustavnog suda o Zakonu o HKO-u, nakon čega Vijeće studenata kreće u borbu za ostanak na istoj razini sa sveučilišnim diplomskim studijima, a nazivi, opravdano, padaju u drugi plan.

Vezano za ustavnu tužbu iz 2007. godine, obratili smo se Ustavnom sudu s upitom o stanju predmeta. Zanimalo nas je zašto tužba do danas nije riješena te je li u planu njezino skoro rješavanje. Odgovore na pitanja nismo dobili.

Cvrtila: Nazivi stručnih studija nemaju nikakve šanse ako padne razina u HKO-u

O tužbi iz 2007. upitali smo i predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola, profesora Vlatka Cvrtilu. I on se, neizbježno, osvrće na usporedbu neriješene tužbe iz 2007. i tužbe rektora Borasa iz 2016., ekspresno riješene u manje od tri mjeseca.

- U oči upada činjenica da se na pitanje koje bi trebalo ići u korist onoga tko je pitao, ne odgovara sada već deset godina, a na zahtjev za ocjenom ustavnosti gdje se pokušavaju ukinuti neka prava, prije svega studentima stručnih studija, odluka se, od podnošenja zahtjeva do mišljenja Ustavnog suda, donese u roku od tri mjeseca, ističe Cvrtila i naglašava da su to samo neke od stvari koje strašno upadaju u oči.

Osim toga, Cvrtilu smo upitali i ima li inicijativa za izjednačavanje naziva ikakvu šansu ako u HKO-u stručni diplomski studiji ne budu smješteni na istoj razini kao i sveučilišni diplomski studiji. Očekivano, skeptičan je po tom pitanju.

- Ako se to dogodi, mislim da stručni studiji nemaju nakon toga nikakve šanse jer će naprosto tada biti jedan jaki argument da oni nisu ista razina i da se naprosto ne mogu isto zvati, odnosno, imati iste nazive, zaključuje Cvrtila.

Apsurdnost hrvatske pravosudne prakse

I dok se čeka konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, čini se kako će se još neko vrijeme čekati na odluku Ustavnog suda na koju se u ovom trenutku već čeka od deset godina. Cijeli slučaj, a pogotovo njegova usporedba s ekspresnim rješavanjem predmeta koje pred Ustavni sud donose malo 'veći igrači', govori o apsolutnoj apsurdnosti hrvatske pravosudne prakse.

O apsurdnosti stanja u društvu općenito puno govori i činjenica da se naš portal, namijenjen studentima i srednjoškolcima, nikad više no u proteklih godinu dana, nije bavio iščitavanjem kojekakvih odluka kojekakvih sudova. Sudova koji, najčešće na prijedlog onih 'većih igrača', drmaju obrazovnim i znanstvenim sustavom u Hrvatskoj, i to ne kao iznimka, već sve češće kao pravilo.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.