Veliko istraživanje: Otkrili smo zašto hrvatski studenti fakultetima daju sve niže ocjene
Ocjena koju studenti daju hrvatskim fakultetima sve je niža, zaključak je velikog istraživanja portala Srednja.hr provedenog na više od 700 ispitanika. Naime, inače prošlogodišnja ocjena od 3,92 spustila se na i dalje vrlodobrih 3,84 no negativan trend je uočljiv. Što stoji iza toga pokušali smo doznati upravo razgovarajući sa studentima.
Istraživanje portala Srednja.hr i Visoke škole za primjenjeno računarstvo Algebra pokazalo je kako brucoši svoje fakultete iz godine u godinu ocjenjuju sve nižim ocjenama. Iako je generalna ocjena još uvijek vrlodobra, ona je u padu te se s prošlogodišnjih 3,92 spustila na 3,84 što mora zabrinuti kreatore politika, ali i same fakultete.
Kao što to obično biva više je faktora rastućeg nezadovoljstva studenata. U istraživanju smo između ostalog postavili pitanje studentima bi li mijenjali izbor svog fakulteta na što je čak četvrtina ovogodišnjih ispitanika odgovorilo da bi, a još 25 posto bi se možda odlučilo na takav potez.
Riječ je o bitnom pogoršanju u odnosu na prošlu godinu kada su te dvije kategorije kombinirano dosezale razinu od približno 45 posto.
Bolonja nije zaživjela u praksi
Često čujemo kako je statistika poput tangi – otkriva mnogo, ali skriva bitno. Tako su nam i ovog puta rezultati otkrili da problem postoji no kako bismo otkrili što stoji iza rastućeg nezadovoljstva porazgovarali smo s nekolicinom studenata.
Kao što je bilo za očekivati ponajprije su se požalili na permanentne boljke našeg visokoobrazovnog sustava ukazavši na činjenicu da se malo toga popravilo posljednjih desetak godina.
– Sve veće nezadovoljstvo studenata, a samim tim i niža ocjena fakultetima uzrokovana je činjenicom da je implementacija Bolonje propala. Mislim da se nije dobro reformirao sustav, a Bolonja je uvedena samo deklerativno, a nije zaživjela u praksi. Kolegiji kratko traju i ne pružaju mogućnost da se akumulira dovoljno znanja u određenim područjima tako da studenti bivaju samo površno osposobljeni, rekla nam je Azra Tvrtković, studentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Erasmusovci probali bolje pa ih domaći fakulteti ne mogu zadovoljiti
Osim problema s prilagodbom sustava na zahtjeve bolonjskog procesa, veliki je problem po mišljenju dijela studenata, i nedostatak praktičnog rada. Drugim riječima, nositeljima visokog obrazovanja se zamjera inzistiranje na teoriji i gomilanju činjenica umjesto da studente osposobi za praktični rad.
Nedostatak prakse
Boljka je to koja nagriza obrazovni sustav još od osnovnih i srednjih škola te se logično nastavlja i na višim razinama.
– Jednostavno nas ne pripremaju dovoljno za rad. Svi nam kažu ‘naučit ćeš kad počneš raditi’ u što zaista vjerujem jer sam prošao i Split i Zagreb i mogu reći da je svugdje isto. Previše se inzistira na teoriji. Nisu nama profesori loši, kvaliteta isto, ali moralo bi se usvajati više praktičnog znanja tijekom studiranja, pomalo razočarano ističe budući magistar građevine Petar Joković u svome komentaru sve niže ocjene fakulteta.
Generalno maćehinski odnos države prema obrazovanju
No implementacija Bolonje i nedostatak prakse samo su dio jednog većeg problema koje nas muči, a to je odnos države prema obrazovanju. Nije tajna da se posljednjih par godina postotak BDP-a namijenjen ovom resoru smanjuje paralelno s gomilanjem studenata na fakultetima.
Osim toga smanjuje se i kadar. Brojni asistenti i demonstratori ostaju bez angažmana što profesore čini preopterećenima te zbog toga ne mogu posvetiti dovoljno pozornosti kvaliteti nastave.
– Iskreno mislim da je to interno pitanje, odnosno odnos države prema obrazovanju. Naime, dobar i kvalitetan profesor mora imati određenu motivaciju za rad koja bi na primjer došla od veće plaće. Dok toga nema neće biti ni ljudskog faktora ključnog za napredak. Neke se stvari najbolje vide tuđim očima pa tako mogu navesti primjer studenta iz Poljske koji mi je rekao da je u načelu zadovoljan programom studija, ali da je problem tehničke naravi, odnosno nedostatak kvalitetnog prostora i interaktivnost u radu, te nedostatak kvalitetnije literature na fakultetima, rezimirao je diplomirani politolog, a sada student Filozofskog fakulteta Ivan Ledinski.
