[Kurikulum] Kroz nastavu iz Fizike učenici će raditi brojne eksperimente, pokuse i istraživanja
Krajem veljače završila je prva dionica Cjelovite kurikularne reforme u kojoj su stručne skupine od rujna 2015. radile na izradi novog pristupa u hrvatskom školstvu. U nešto više od pola godine izradili su ukupno 52 kurikularna dokumenta. Kako bi učenici ostvarili potrebna znanja, kompetencije i vještine potrebne za uspjeh na tržištu rada i daljnjem obrazovanju, u nastavi iz Fizike naglasak se planira staviti na istraživački usmjerenu nastavu. Ako se usvoje prijedlozi predmetnog kurikuluma, srednjoškolci će od prvog do četvrtog razreda morati samostalno ili u suradnji s kolegama raditi eksperimente, pokuse i istraživanja. U intervjuu s Anicom Hrlec, voditeljicom ekspertne skupine za predmetni kurikulum Fizike, pročitajte kakve se promjene planiraju eksperimentalno uvesti od sljedeće školske godine.
foto: Anton Mezulić| www.srednja.hr
Nakon prve faze i izrade prijedloga za promjene u školskoj nastavi, Cjelovita kurikularna reforma ušla je u drugu dionicu, odnosno, u fazu stručne i javne rasprave o izrađenim dokumentima.
Krajem veljače objavljena su preostala 32 kurikularna dokumenta, a među njima predstavljene su i promjene koje bi trebale modernizirati nastavu iz Fizike. U nešto više od pola godine stručnjaci iz ekspertne skupine razradili su novi pristup i ciljane ishode koji se žele postići u svakom razredu osnovne i srednje škole pa je objavljen i prijedlog za predmetni kurikulum Fizike.
Kako bi saznali koje su ključne promjene i kako se želi poboljšati nastava, kontaktirali smo Anicu Hrlec, voditeljicu ekspertne radne skupine za najpopularniji izborni predmet na državnoj maturi.
Prema prijedlogu kurikuluma, koje su po Vama najznačajnije promjene u nastavnom predmetu Fizike?
Naglasak je stavljen na istraživački usmjerenu nastavu fizike i usvajanje učeničkih vještina istraživanja fizikalnih pojava koja prate sve godine poučavanja fizike uz uvođenje obaveznih učeničkih pokusa. Važnost stjecanja učeničkih istraživačkih kompetencija naglašena je i u elementima vrednovanja u kojima je eksperimentalno istraživanje jednako vrijedno kao usvajanje i primjena znanja.
S obzirom na dosadašnje ishode programa iz Fizike, što bi se trebalo mijenjati u novim kurikulumima i zašto?
Pošto su dosadašnji kurikulumi, ne samo Fizike, već i ostalih nastavnih predmeta bili usmjereni samo na sadržaje novi kurikulumi nisu bazirani na sadržajima, već su usmjereni na ishode koje učenik mora usvojiti. Ishodi ne podrazumijevaju samo znanja i čisti sadržaj, kako je to bilo u prijašnjem kurikulumu, već su u njih utkane i kompetencije, stavovi i vrijednosti koje će učenik kroz njih usvojiti.
Imaju li škole dovoljno opreme za istraživanja, pokuse i projekte u kojima bi trebali sudjelovati učenici ili će se uvođenjem novih predmetnih kurikuluma iz Fizike za njihovu provedbu morati osiguravati i posebna oprema?
U kurikulumu fizike predloženi su učenički pokusi, mjerenja i projekti koje učitelj može izabrati s učenicima u skladu s opremljenošću kabineta fizike. Učitelj može umjesto predloženih pokusa učenicima predložiti pokuse koje već ima od prije u svojoj zbirci pokusa u skladu s opremom koju posjeduje. Škole koje nemaju opremljene kabinete fizike sada će imati i zakonski okvir u obliku kurikuluma koji će im omogućiti opremanje kabineta fizike od strane MZOS-a.
Zašto ste se odlučili za obavezne eksperimente u svakom razredu?
U kurikulumu fizike predloženi su učenički pokusi, mjerenja i projekti koje učitelj može izabrati s učenicima u skladu s opremljenošću kabineta fizike. Učitelj može umjesto predloženih pokusa učenicima predložiti pokuse koje već ima od prije u svojoj zbirci pokusa u skladu s opremom koju posjeduje. Škole koje nemaju opremljene kabinete fizike sada će imati i zakonski okvir u obliku kurikuluma koji će im omogućiti opremanje kabineta fizike od strane MZOS-a. Istraživanja koja postoje u edukaciji fizike pokazuju da tradicionalnom frontalnom nastavom učenici ne mogu dostići dovoljnu razinu prirodoznanstvene pismenosti. To pokazuju rezultati PISA istraživanja od kad se provode u Hrvatskoj. Isto tako TIMSS istraživanja kojima se utvrđuje usklađenost svjetskih kurikuluma provjeravaju ishode i vještine koji se stječu eksperimentalnim istraživanjima. Stoga Stručna radna skupina za izradu prijedloga kurikuluma Fizike nije htjela propustiti priliku i pustiti da eksperiment ostane neobavezni dio učenja i poučavanja fizike.
Hoće li profesori morati na dodatnu edukaciju zbog promjenama i noviteta u novim kurikulumima?
Bilo bi neozbiljno uvoditi ovakav projekt kada se ne bi planirala edukacija nositelja promjena, a to su u ovom slučaju učitelji, nastavnici, profesori, suradnici u nastavi i svi koji će provoditi reformu. Edukacija je planirana u sljedećoj dionici Cjelovite kurikularne reforme.
Je li se dovoljno smanjio obujam gradiva koji će srednjoškolci morati svladati tijekom trogodišnjih i četverogodišnjih programa?
Stručna radna skupina je dio sadržaja za srednje škole smanjila, u obliku cijelih ishoda ili pak obujma samih ishoda. Prijedlog kurikuluma Fizike izrađen je na način da se može korigirati u tom dijelu i dozvoljava smanjivanje obujma gradiva ukoliko se to učini potrebnim.
Među ishodima je navedeno da će učenici na iznimnoj razini već u prvom razredu srednje moraju predlagati poboljšanja i izmjene u postojećim metodama – Što se tu konkretno očekuje, koliko njihovi prijedlozi moraju biti relevantni, ili će se dopuštati da učenici smišljaju maštovite ideje kako bi ih se poticalo na kreativno razmišljanje?
‘Učenik predlaže poboljšanja i izmjene u postojećim metodama.’ je raspis generičkog ishoda ‘Istražuje fizikalne pojave.’ na iznimnoj razini usvojenosti ishoda što nije ekvivalent ocjeni. Taj ishod učenik usvaja kroz sve godine učenja Fizike, što mu omogućava da napreduje iz godine u godinu, a nastavniku omogućava praćenja napretka usvajanja tog ishoda.
Prije toga u osnovnoj školi učenik usvajanjem tog ishoda na iznimnoj razini ‘Predlaže poboljšanja u postupku mjerenja.’ te u srednjoj školi nadograđuje svoje istraživačke kompetencije na tome. Učenik koji je isti ishod usvojio na nižoj razini razvija i gradi svoje istraživačke kompetencije od niže razine. Pustiti mašti na volju svakako, no bez argumenata i dokaza ne možete ni u svakodnevnom životu biti ozbiljni sugovornik. Kreativno razmišljanje ne potiču samo maštovite ideje, već i kritički osvrt na učinjeno koji može stvoriti novu ideju.
Zašto ste se odlučili za podjelu na četiri osnovne domene (i to baš na: Strukturu tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija)?
Navedene domene mogu se prepoznati u svakoj cjelini i temi Fizike a ishodi se mogu dodijeliti određenoj domeni, ili više njih, jer se kod nekih ishoda domene međusobno isprepliću i nadopunjavaju. Izabrane su tako da se preklapaju s domenama Prirodoslovlja, područja kojem Fizika pripada.
Jeste li imali dovoljno vremena da stvorite novi kvalitetan kurikulum koji će uz ostale omogućiti toliko važnu reformu hrvatskog obrazovanja?
Stručna radna skupina za izradu prijedloga kurikuluma Fizike radila je i nakon predviđenog roka kako bi završila dokument. No bez obzira na sav uloženi trud vremena je ponestalo za usaglašavanje ishoda za jednogodišnje učenje fizike i četverogodišnje učenje fizike modela 4×3 s baznim ishodima modela 4×2 (četverogodišnje učenje Fizike 70 sati godišnje). Procjenu o kvaliteti kurikuluma ne može donijeti Stručna radna skupina, već vrednovanje eksperimentalnog uvođenja kurikuluma koje može doprinijeti razvoju kvalitete ovog prijedloga kurikuluma Fizike. Potencijal kvalitete ovog kurikuluma je upravo u njegovoj otvorenosti i mogućnostima izmjene i korekcije samih ishoda i njihovih razina kao i u idejama koje su ugrađene u njega na tragu istraživanja i teorija koje pridonose boljem razumijevanju fizike.
