Nastava

Često se kao glavni nedostatak hrvatskog školstva ističe prevelik opseg gradiva kojeg djeca uče napamet. U jednoj osnovnoj školi učiteljica je na testu zadala logičke zadatke i među mamama izazvala pomutnju. Dok su se neke pobunile da su zadaci preteški i neprimjereni uzrastu, druge mame smatraju da su ovakvi zadaci dobri jer uče djecu razmišljati. Ipak, svi se slažu da se ne bi smjeli negativno ocjenjivati, a struka kaže da se njima zapravo vrednuje učiteljeva uspješnost.

Mama na Faceu pobunila se jer djeca moraju rješavati logičke zadatke
Foto: Facebook; Mame na Fejsu

Budući da vrlo često komuniciramo s učenicima, kada god ih pitamo što misle da nije u redu s hrvatskim školstvom i trebalo bi se mijenjati, odgovor je uvijek isti – manje štrebanja nepotrebnih činjenica napamet. Izostanak stjecanja logičkih kompetencija jedan je od glavnih problema koji bi se trebao riješiti reformom školstva, naglašavali su i stručnjaci.

'Naša učiteljica je izabrala težu metodu. Kako da se nosimo time?'

Jučer je na Facebook stranici Mame na Fejsu osvanuo test prvašića kojeg je poslala jedna mama. U testu je postavljeno nekoliko zagonetaka vezanih uz dane u tjednu, a djeca su do rješenja trebala doći logičkim zaključivanjem.

- Evo molim vas ako se mogu javiti roditelji prvašića da mi napisu kakvo mišljenje imaju o testovima, zadacima koje dobivaju djeca. Evo iskreno, ja sam ogorčena, priložit ću dio testa koji su djeca danas pisala. Pola razreda je dobilo jedan, s time da su dvije mame rekle ako se ovako nastavi da će djecu prebaciti u drugu školu ili drugi razred (posto a i b uče drukčijom tematikom), naša učiteljica je izabrala težu metodu. Kako da se nosimo time?, pita mama.

Uslijedilo je brdo komentara na ovu objavu, od onih da ni mame ne znaju riješiti zadatke i da su preteški za prvašiće te da to 'nije objektivan način vrednovanja znanja', pa sve do onih da je ovakav način učenja fenomenalan.

- Ako se djecu poučava i traži da uče na pamet i onda im se daju ovakvi testovi rezultat će biti katastrofalan jer nisu naučili razmišljati. Ako vaša učiteljica s djecom cijelu godinu radi ovako i daje im ovakve ispite ja bi bila presretna bez obzira na ovakve ocjene! Kroz godinu/dvije ništa im neće biti teško naučiti i još važnije naučit će razmišljati svojom glavom. Trebate učiteljicu podržati i s djecom raditi zagonetke ( skinuti s neta...) i smišljati načine učenja bez štrebanja, piše jedna korisnica.

Formativno praćenje napretka

Ipak, većina se slaže da se ovakvi zadaci ne bi trebali ocjenjivati negativno, niti uz loše rezultate pisati demotivirajuće komentare kao što je to učinjeno u ovom slučaju.

S time se složila i profesorica Dinka Juričić, koja za školskiportal.hr piše kako je ispitni listić sam po sebi u redu, a ono što nije u redu jest 'sumativno ocijeniti takav ispit, jer je to ispit za formativno praćenje.' U oba se slučaja, piše, zapravo ocjenjuje učiteljeva uspješnost.

- Smisao formativnoga praćenja je u tome da učitelj tijekom poučavanja prati i provjerava vode li metode kojima se koristi do ishoda koje želi postići. Zašto? Zato da stigne reagirati i pomoći učenicima svladati ono u čemu zapinju. Kad nakon formativnoga praćenja vidi da su učenici riješili problem s učenjem i gradivom, zadaje im ispit koji će ocijeniti. Formativno se, dakle, prati i komentira, savjetuje... a sumativno se dijele petice ili jedinice. Zadatak u primjeru kojim smo započeli ovu kolumnu je zadatak za formativno praćenje. Što je učiteljica iz toga listića zaključila? Da učenik nije zapamtio imena dana u tjednu? Da ne razumije što čita? Da nije uočio kontekst ni povezao pitanje s kontekstom u kojem je postavljeno? Da, sve to. Što ne znači ni da je dijete glupo, ni da zadatci ne valjaju. Znači samo detektiranje onoga što dijete u ovome trenutku JOŠ nije sposobno odgovoriti te navrijeme upozorava i učitelja i roditelja na vještine koje učenik tek treba steći uz njihovu pomoć kako bi uspješno naučio ono što je zadano, piše Jurčić.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.