Nastavlja se propast škola: Hrvatski učenici lošiji nego prije 4 godine
U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje predstavljeni su rezultati OECD-ova istraživanja PISA za 2015. godinu. Prema međunarodnom istraživanju koje se u Hrvatskoj provodi po četvrti put, a obuhvaćalo je petnaestogodišnjake iz 158 srednjih i dvije osnovne škole, i dalje smo daleko ispod prosjeka iz prirodoslovne, matematičke i čitalačke pismenosti.
Foto: srednja.hr
Rezultate istraživanja u kojemu je sudjelovalo ukupno 72 zemlje iz cijeloga svijeta, Hrvatska se u sve tri kategorije ispitivanja nalazi daleko ispod prosjeka. Iako nam je čitalačka pismenost za nijansu bolja od preostale dvije kategorije, i dalje se nalazimo među najnepismenijim zemljama. Kada govorimo o prirodolovnoj pismenosti, Hrvatska se nalazi na 37. mjestu, iz čitalačke smo pismenosti za šest mjesta bolji, dok su rezultati pokazali da je matematička pismenost i dalje najslabija točka hrvatskih učenika. Naime, Hrvatska se tu nalazi na 41. mjestu. Kao najveći problem, voditeljica PISA istraživanja Michelle Braš Roth istaknula je ne toliko nepoznavanje gradiva, već primjenu znanja u praksi.
Prirodoslovna pismenost
PISA istraživanje najveće je svjetsko obrazovno istraživanje koje se od 1997. godine provodi u svijetu, a s ciljem prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o znanju i vještinama petnaestogodišnjih učenika. Ono što je istaknuto ovim istraživanjem jest činjenica da PISA nije usredotočena na školske kurikulume i reprodukciju usvojenih znanja, već na sposobnost učenika da primjene usvojena znanja i vještine koje će im biti neophodne za osobni razvoj te za aktivno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu.
Sudeći prema rezultatima, hrvatski učenici još su daleko ispod prosječne razine pismenosti iz sve tri stavke koje su zastupljene u istraživanju. Također, u zadnjem ciklusu istraživanja, osim prirodoslovne, matematičke i čitalačke pismenosti po prvi se put ispitivala i sposobnost suradničkog rješavanja problema čiji će rezultati biti objavljeni sredinom sljedeće godine.
U prvoj grani ispitivanja, odnosno prirodoslovnoj pismenosti vodeće zemlje svijeta koje su ostvarile najbolji prosječni rezultat na ukupnoj skali su Singapur, Japan i po prvi puta među najboljima Estonija i Slovenija. Hrvatska je s 475 bodova postigla ispodprosječni rezultat i nalazi se na 37. mjestu.
– Ako uspoređujemo rezultate iz 2006. godine, među hrvatskim učenicima došlo je do značajnog pada pa se tako u prosjeku svake tri godine postignuće učenika pogoršava za otprilike pet bodova, istaknula je voditeljica PISA rezultata.
Također treba istaknuti kako se na najvišim razinama ispitivanja nalazi najmanji broj učenika, njih tek 4 posto, a ako promatramo razlike prema spolu između djevojčica i dječaka u Hrvatskoj nema statistički značajne razlike u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti.
Nešto bolja čitalačka pismenost
Iz rezultata koji se odnose na čitalačku pismenost i dalje najbolje prosječne rezultate ostvaruje Singapur, zatim Hong Kong i Kina, a među europskim zemljama treba istaknuti Finsku, Irsku i Estoniju.
Iako smo s 487 bodova na 31. mjestu i dalje ispodprosječni, uspoređujući rezultate s prijašnjim ciklusima, u Hrvatskoj je vidljiv trend poboljšanja prosječnih rezultata. U šestogodišnjem razdoblju hrvatski učenici povećali su prosječni rezultat za jedanaest bodova pa nam je tako čitalačka pismenost ujedno i najbolji rezultat u ovom istraživanju.
– Što se tiče razlike prema spolu, u ovoj kategoriji u prednosti su djevojčice koje su s 26 bodova ispred dječaka, ali i ova bodovna razlika je vidljivo smanjena u odnosu na prošle cikluse, kazala je Michelle Braš Roth.
Matematička pismenost najslabija točka
Kategorija u kojoj smo definitvno zauzeli najlošije mjesto je matematička pismenost. Prema rezultatima PISA-e, s ostvarenih 464 boda nastavili smo trend ispodprosječnosti i time zauzeli 41. mjesto na popisu zemalja koje su sudjelovale u istraživanju. Treba naglasiti kako su i u ovom području ispitivanja najbolje zemlje Singapur, Hong Kong i Kina.
U usporedbi s 2012. godinom, hrvatski su učenici postigli za sedam bodova slabiji rezultat. Spolno gledajući, učenici postižu bolje rezultate od djevojčica, a generalno gledajući sve rezultate, s najlošijim znanjem iz srednjih škola izlaze učenici trogodišnjih strukovnih škola.
Iako se u nekim zemljama ispiti još uvijek provode u pismenom obliku, Hrvatska je ovim ciklusom ušla u zemlje koje to odrađuju online principom. Na kraju izlaganja svoje je mišljenje o katastrofalnoj situaciji u hrvatskom školstvu iznio i državni tajnik MZO-a Matko Glunčić.
– Kao prvo ove rezultate treba jako dobro analizirati, ali ovako ‘na prvu loptu’ i ono što ja uvijek govorim da nam prirodoslovlje u školama nije dobro. Sigurno da tomu nije uzrok samo kurikul, a i ovdje se ispituje znanje koje naši učenici dobiju izvan kurikula. Prvenstveno bi trebalo opremiti kabinete u školama, a zbog nedostataka opremljenosti naših kabineta učenici nisu u mogućnosti primiti neke praktične informacije. Također, naše bi nastavnike trebalo poslati na obuku jer nastava kod nas nije usmjerena na stručnu primjenu i trebalo bi možda pojačati STEM predmete u školama, istakuo je tajnik Glunčić koji je kazao kako će ove planove predložiti nadležnom ministarstvu, no o njima se zasad kako kaže, može samo razgovarati.
Foto: srednja.hr
Više informacija o najnovijim istraživanjima PISA-e provjerite ovdje.
Za povećanje fotografije: desni klik -> pogledaj sliku
