Politika školske ravnatelje ne želi obrazovati već više od dvadeset godina
Javna rasprava o novim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju zaključena je u subotu 3. prosinca. Nakon pregovora unutar radne skupine, povjerenstvo je izradilo prijedlog nacrta koji su poslali Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO). U MZO-u je odlučeno da će se u javnu raspravu ići samo s dvije izmjene. Predloženo je da ministar nadležan za obrazovanje donosi pravilnik kojim bi se trebali riješiti problemi oko ostvarivanja prava učenika s teškoćama u razvoju. Osim toga, iako se od devedesetih godina pokušava profesionalizirati pozicija školskih ravnatelja, za to još uvijek nisu ostvareni svi uvjeti. Stoga je predloženo da se krajnji rok za uvođenje licencija ponovno odgodi, ovaj puta najkasnije do 2021. godine.
foto: www.srednja.hr
Inicijativa za profesionalizaciju ravnatelja postoji još od devedesetih. Zakonom o srednjem školstvu prije 24 godine se propisuje obaveza polaganja ravnateljskog ispita (čl. 48.), a 1993. s radom kreće tada osnovana Škola za ravnatelje.
Ta je ustanova ukinuta nakon dvije godine rada. Od tada se neuspješno pokušava uspostaviti obrazovanje koje bi trebalo poboljšati upravljanje hrvatskih škola.
Kako je nestala Škola za ravnatelje
Licenciranje ravnatelja na sedam godina spremljeno u ladicu
– Po pitanju licenciranja ravnatelja od 2008. godine nije se napravilo ništa i zato su pomicani rokovi. Prvo 2012. pa zatim 2015. Tek kada je Sabor RH usvojio Nacionalnu strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije, u kojoj je definiran peti cilj Upravljanje i rukovođenje odgojno – obrazovnim ustanovama, tadašnji ministra Vedran Mornar u svibnju 2015. godine imenovao je Ekspertnu radnu skupinu za licenciranje ravnatelja. Ona je dobila zadaću izraditi standard zanimanja, standard kvalifikacije i model licenciranja ravnatelja, rekao nam je predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Nikica Mihaljević.
Taj posao je pri samom kraju. Standardi su MZO-u dostavljeni 7. listopada 2016., a prijedlog modela licenciranja bit će dostavljen do kraja ovog tjedna.
S novim odgodama nezadovoljni su brojni ravnatelji, koji su se nadali da će im nova znanja i profesionalizacija omogućiti veću slobodu i kvalitetnije upravljanje školskim ustanovama. Međutim, zbog nedostatka političke volje proces licenciranja nije niti započet.
Ravnatelj Srednje škole Ludbreg Josip Zdelar istaknuo nam je da se to pitanje predugo povlači pa zakonodavac postaje neozbiljan. S time se stvara i sve veća napetost. Smatra da ravnateljima treba dati puno više ovlasti, ali isto tako ih i dodatno školovati, pogotovo u smislu menadžmenta.
‘Činjenica je da to izgleda nije zanimalo niti jednu stranku’
– Činjenica je da to izgleda nije zanimalo niti jednu stranku, jer niti jedna dosadašnja Vlada RH nije uvela licenciranje ravnatelja. Ili je možda to odgovaralo svim strankama? Očito je da su otpori licenciranju ipak proizvod svijesti i straha pojedinaca od uvođenja istoga, kaže Tihomir Tomčić, ravnatelj vrlo moderne Strukovne škole Vice Vlatkovića Zadar.
Tomčić smatra kako je profesionalizacija jedino jamstvo da ćemo imati ravnatelje educirane i osposobljene za uspješno vođenje obrazovnih ustanova, čime će se zasigurno i smanjiti utjecaj politike u obrazovanju.
Čini se kako je upravo to glavni kamen spoticanja. Iako već više od dvadeset godina postoji vrlo konkretna inicijativa da se ravnatelji profesionaliziraju, političkim je strankama u interesu da kroz glasove u školskim vijećima lakše odabiru svoje kandidate.
Potrebni su objektivni parametri kojima se može vrednovati rad ravnatelja
– Ako zanimanje ravnatelj bude profesija tada neće više biti ni važan sastav školskih odbora jer će iza svakog ravnatelja stajati rezultat njegova rada koji će biti podložan vanjskom vrednovanju istoga. No, ako školski odbori i dalje budu odlučujući u izboru ravnatelja tada je potrebno promijeniti njihovu strukturu na način da se svakako izbjegne bilo kakav utjecaj politike na izbor ravnatelja, ističe ravnatelj Tomčić.
Smatra kako se već sada u natječaj za izbor ravnatelja može dodati rečenica kojom se traži da svaki kandidat mora izraditi viziju i misiju škole, odnosno plan kojim će unaprijediti njezin rad. Nakon par godina lako će se utvrditi što je izabrani ravnatelj ispunio.
Predsjednik HUROŠ-a tvrdi da je trenutni položaj ravnatelja najgori do sada
– Općenito se može reći da je odnos svih dosadašnjih politika prema upravljanju i rukovođenju u odgojno-obrazovnim ustanovama, a time i ravnateljima bio neodgovoran i katastrofalan. Sve izmjene Zakona iz 2008. godine, ovo su sada dvanaeste, ravnatelje su stavljale u sve nepovoljniji položaj. Uskraćivana su nam prava iz radnog odnosa, ukinute otpremnine. Ravnatelji su dobili ugovor o radu na određeno vrijeme bez da im se čuva radno mjesto, osim ravnateljima imenovanim nakon srpnja 2010. g. kojim se radno mjesto čuva dva mandata, izjavio je Nikica Mihaljević iz Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
Mihaljević dodaje kako je povećan i utjecaj politike na izbor i imenovanje ravnatelja. Smatra kako se slobodno može reći da je trenutni položaj ravnatelja najgori do sada. U Udrugama ravnatelja pokušavaju promijeniti to stanje i zato se zalažu da proces licenciranja i profesionalizacije ravnateljskog poziva zaživi što prije.
– Česte promjene ministara i njihovih timova i nedostatak političke volje, najveći su problem, a bez kontinuiteta u razvoju školstva nema velikih promjena niti velikih reformi, sažeto zaključuje trenutnu situaciju Nikica Mihaljević.
‘Taj Zakon se mijenjao već previše puta’
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola, čiji je predsjednik, u javnu se raspravu o novim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju uključila u suradnji s Udrugom hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. Zadnji dan javne rasprave poslali su prijedlog u kojem traže izmjenu članka 128., s ciljem zaštite njihovih prava, ali svjesni su kako sam Zakon treba što prije ‘zaboraviti’.
– Taj Zakon se mijenjao već previše puta. Mislim da postoji ograničen broj izmjena nekog zakona. Osim toga, rekli su nam da će se raditi novi u prvom kvartalu 2017. Ako se to neće dogoditi, opet će biti problema, potvrđuje nam predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec kako je trenutno izmjena samo kratka odgoda brojnih problema koji se hitno moraju riješiti izradom novih zakona.
S obzirom na to kako je radna skupina izradila standard zanimanja, kvalifikacijski standard, a pri samom je kraju i model licenciranja, odlučili smo u MZO-u provjeriti što se još treba napraviti i hoćemo li zaista morati čekati 2021. godinu, ali na mail nismo dobili odgovor. Ni na telefon nam se nitko ne javlja, vjerojatno se 2021. sada čini dovoljno daleko.
