Reformom kurikuluma gimnazije postaju kvalitetnija osnova za fakultet
Konačno je predstavljen dio dokumenata Cjelovite kurikularne reforme, koji bi u gimnazijalcima trebao omogućiti produbljivanje znanja i vještina u određenim područjima, te što je još važnije, stjecanje kvalitetnije osnove za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini.
Na predstavljanju kurikuluma glavnu ju riječ imao voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje reforme, Boris Jokić. Završnu riječ o važnosti same reforme održao je i ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Predrag Šustar, a kao promatrač iz zadnje klupe bio je nazočan i bivši ministar Vedran Mornar. Predstavljen je Okvir nacionalnog kurikuluma, Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste obrazovanje, kurikulumi određenih područja obrazovanja , te kurikulumi međupredmetnih tema.
Sastavni je dio kurikuluma i Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje (NKGO), koji je usklađen s drugim sastavnicama sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata. NKGO sadrži odrednice poput svrhe, vrijednosti, ciljeva i načela gimnazijskog programa, kao i načela i sadržaje učenja i poučavanja. Njime je određena i organizacija učenja i poučavanja, uključujući cikluse gimnazijskog obrazovanja, nastavni plan i modeli orjentacije koje se planiraju uvesti u školskoj godini 2020./2021. Osim toga planom su utvrđen i oblici vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o postignućima gimnazijalaca.
Dva ciklusa gimnazijskog programa i uvođenje pojektne nastave
Prema kurikulumu, neke od vrijednosti na kojima bi gimnazijsko obrazovanje trebalo počivati su jednakost u pravu na dostupnost ujednačene kvalitete obrazovanja, sloboda izbora i profesionalna autonomija, odgovornost, ustrajnost i marljivost, ali i poduzetnost te inovativnost u rješavanju problema. Također se potiče solidarnost kao i poštivanje osobnih i kulturnih različitosti. Ciljevi gimnazijskog programa su usklađeni s općim ciljevima hrvatskog obrazovnog sustava, a uključuju cjelovit razvoj, temeljito opće obrazovanje, priprema za nastvak obrazovanja i cjeloživotnog učenja.
Gimnazijsko obrazovanje traje četiri godine, te uključuje dva dvogodišnja odgojno-obrazovna ciklusa. Četvrti odgojno-obrazovni ciklus uključuje prvi i drugi razred, a peti ciklus treći i četvrti razred.
U gimnazijskom se programu razvija sedam područja kurikuluma, te sedam međupredmetnih tema: teme za Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba IKT-a, te Građanski odgoj i obrazovanje. Kurikulume možete pogledati i skinuti ovdje.
Predviđa se i produljenje nastavne godine i to za dva projektna tjedna.
– Ne radi se o nastavi pojedinih predmeta već o projektnim tjednima koji su vrlo važni da bi se ostvarili ciljevi i očekivanja područja krikuluma i međupredmetnih tema. Tim je projektnim tjednima predviđeno da se škola približi zajednici i da zajednica uđe u školu, rekao je Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje ove reforme.
Gimnazija kao bolja podloga za visokoškolsko obrazovanje
U gimnazijske programe uvest će se i orijentacijski moduli koji bi učenicima trebali omogućiti produbljivanje znanja i vještina u određenim područjima, te što je još važnije, stjecanje kvalitetnije osnove za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini. Moduli će se uvesti prema dva modela.
-Model ranije orjentacije je za prostojeće profile jezične gimnazije, prirodoslovno-matematičke gimnazije i klasične gimnazije. U tom modelu učenici se već pri upisu u gimnazijsko obrazovanje orijentiraju k određenom području. Model kasnije orijentacije odnosi se na opće gimnazije. Učenik se pri ulasku u treći razred opredjeljuje za određeni modul, kazao je Jokić. Orijentacijskih modula o kojima govori Jokić je sedam, a grupirani su u sedam cijelina: prirodoslovno, matematičko i tehničko područje te jezično, društveno-humanističko i umjetničko područje. Područja možete pogledati i skinuti ovdje.
U skladu sa svim ovim promjenama određena je i gimnazijska kurikulumska jezgra koji čine nastavni predmeti Hrvatski jezik, I. strani jezik, Matematika i TZK, a u nju ulaze i Vjeronauk, odnosno Etika.
U tekstu kurikuluma stoji i kao će gimnazijsko obrazovanje i dalje završavati polaganjem ispita obveznog dijela državne mature, pošto su to standardizirani ispiti kojima se mogu vrednovati učenička postignuća i usvojenost ishoda koji su definirani ovim kurikulumskim dokumentima.
Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj su predugo zanemarivani
Za kraj je Boris Jokić još jednom naglasio veliku važnost provođenja ove reforme.
–Potrebna je jasna i jednoznačna podrška Cjelovitoj kurikuarnoj reformi. Ako je ne bude cijeli se proces usporava i neće biti moguće provesti mjere predloženom dinamikom. Odgoj i obrazovanje su u ovoj zemlji predugo zanemarivani. Kaže i kako je za zemlju koja živi u prošlosti i za prošlost, kurikularna reforma nastavak svega dobroga, pruža nove prespektive, napredak i nadu, te je iskren i pošten pokušaj boljeg, zaključio je Jokić.
Novitete koje očekuju učenike strukovnih škola možetet pročitati ovdje.
