[Rektorova 2016] Zbog prevelike buke razumljivost u učionicama na granici je prihvatljivosti
Student Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) u svom je radu ispitao razinu buke u 19 učionica. Kako ne bi ometao nastavu, mjerenja je napravio u praznim razredima, ali unatoč ‘idealnim uvjetima’ prosječna razina viša je za 4,5 decibela, a maksimalno izmjerena buka je 13 dB iznad dopuštene.
Za rad Razumljivost govora u školskim učionicama student Mario Dilberović nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu za 2015./2016. godinu.
Ispitivanje razine buke u učionicama uspio je dogovoriti u četiri osnovne škole Velike Gorice. Prosječna razina decibela u učionicama u kojima je napravljeno istraživanje viša je za 4,5 dB od dopuštene, a ‘najbučnija učionica’ za čak 13 dB prelazi propise Pravilnika o najvišoj dopuštenoj razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
Ovo pilot istraživanje studenta prvo je izmjerilo razinu buke u hrvatskim učionicama. Zbog malog uzorka rezultati se ne mogu generalizirati na sve hrvatske škole, ali su svakako važan pokazatelj u ovaj do sada pritajeni problem s kojim se suočavaju učenici i profesori.
Govor je osnovno sredstvo prenošenja znanja nastavnika
– Smatram da je ovo istraživanje izuzetno važno, a tome doprinosi i činjenica kako se ovim pitanjem u Hrvatskoj nitko do sada nije pozabavio pa niti na razini seminarskog rada. Naime, učionice su mjesto obavljanja intelektualnih radnji, a govor je osnovno sredstvo prenošenja znanja nastavnika na učenike, rekao nam je student Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Mario Dilberović.
Ističe kako prvenstveno želi educirati ravnatelje da ovom istraživanju nije cilj prozivati ‘najgore’ škole, nego im pružiti informacije i studije koje kasnije mogu primijeniti i s njima aplicirati na određenim projektima prema EU fondovima ili natječajima od strane Ministarstva.
– Ako se u početku ne osiguraju povoljni uvjeti za dobru razumljivost govora, čak i djeca urednih kognitivnih sposobnosti bez drugih oštećenja mogu imati problema u usvajanju akademskog znanja predviđenog školskim programom, objašnjava Mario, student prve godine diplomskog studija logopedije na ERF-u
Učenici tijekom sata ne čuju svaku desetu riječ
Školski razredi nisu dovoljno akustički prilagođeni pa je razumljivost govora, čak i pri najboljim uvjetima (prazna škola i učionica te zatvoreni prozori), na granici prihvatljivosti. S obzirom na uvjete u ispitanim razredima, učenici mogu razumjeti oko 90 posto riječi, što znači da tijekom sata ne čuju svaku desetu riječ.
– Već pri ulasku u prvu učionicu shvatio sam da će rezultati ići u tom pravcu. Učionice imaju unutrašnje izvore buke poput sustava grijanja i rashladnih sustava, zastarjelih neonskih rasvjetnih tijela koja proizvode veliku količinu buke pri svom radu, kaže Mario Dilberović.
Dodaje kako je očekivao da će potvrditi i hipotezu o utjecaju udaljenosti prometnice na razumljivost, ali obrada nije pokazala statistički značajnu razliku, iako se vidi povećana vrijednost u učionicama koje su bliže prometnicama. One su za 5 decibela bučnije.
– Najniža izmjerena vrijednost je 0.55 što je u kategoriji ‘zadovoljavajuće’, a to znači da je u toj učionici čak 20 posto riječi nerazumljivo. To je zabrinjavajuće za učenike kada se promatra kroz uspješnost praćenja nastave u školi. Samo nekoliko mjernih točaka unutar učionica (od njih 144) ima rezultate razumljivosti govora u najvišoj kategoriji iznad 0,75 (‘odlična’ razumljivost), ističe Mario kako su rijetke klupe s odličnim uvjetima.
Američko udruženje dalo upute za stvaranje boljih uvjeta u učionicama
Ovaj problem nije specifičan samo za Hrvatsku pa je američko udruženje logopeda ASHA još davno dalo upute kako uz minimalne troškove poboljšati akustiku učionice. Promjene se prvenstveno odnose na stropove, podove te zidove, gdje se savjetuje postavljanje materijala koji apsorbiraju zvučnu energiju, poput panoa i tepiha.
Za uklanjanje buke visokih frekvencija na pod se može postaviti tepih, a na stolove i stolice gumene podloge. Osim toga, važno je ukloniti klupe od izvora buke (akvarij, grafoskop/projektor) te smjestiti police u kutove prostorije kako bi se smanjilo odzvanjanje zvuka.
Učionicu je važno dobro izolirati i od vanjske buke, pa je potrebno postaviti prozore s dvije staklene stijenke i vrata s jakim brtvama, što se pokazalo kao dobra zvučna izolacija. Iz američke organizacije upozoravaju da loša akustika, osim na učenike, utječe i na profesore koji se u ‘bučnim učionicama’ često moraju derati kako bi nadoknadili nedostatke prostorije u kojoj predaju. Nastavnici svoj glas upotrebljavaju u otprilike 60 posto svog radnog vremena pa bi im tiše učionice značajno pomogle.
– Nažalost, u Hrvatskoj, kao i na brojnim drugim područjima, nedostaje volje te na kraju i te minimalne financijske podrške kako bi se učionice akustički poboljšale, istaknuo je Mario da i uz detaljne upute nije lako riješiti ovaj relativno banalan, ali važan problem.
Dodaje kako nije problem ni istražiti razinu buke na reprezentativnom uzorku za sve hrvatske učionice, ali problem mu je prikupiti novac za provedbu istraživanja u različitim gradovima te uvjeriti ravnatelje da bi im rezultati zaista mogli biti korisni.
