Nastava

Profesori u hrvatskim školama moraju pratiti, provjeriti i ocijeniti. Za vrednovanje učenika najčešće koriste tri oblika provjere znanja. Nenajavljenim 'petominutnim' testovima nastoji se poticati učenike na kontinuirano učenje, duljim pisanim provjerama temeljito se ispituje znanje iz širih nastavnih cjelina, a pri usmenom odgovaranju fokus je na razumijevanju gradiva i kvaliteti izražavanja. Svaki od tih oblika ima svoje prednosti i mane pa smo odlučili provjeriti što preferiraju učenici.

Srednjoškolci protiv petominutnih provjera: Osuđeni na kampanjsko učenje zbog previše gradiva
foto: Anton Mezulić| www.srednja.hr

Svjesni da je kvalitetnije učiti redovito, srednjoškolci si na početku godine često obećaju da više neće biti kampanjci, ali onda se pojavi tjedan s tri pismena ispita, usmenim odgovaranjima i par petominutnih pa planovi padaju u vodu. Ipak, provjere znanja moraju se proći, za pozitivnu ocjenu važno je dobiti barem dovoljan, a za upis na fakultet potrebna je što bolja ocjena. U toj borbi brojeva znanje često pada u drugi plan.

Zbog puno predmeta i gradiva učenici ne mogu uvijek biti spremni za sve predmete

- Najmanje dragi upravo su mi nenajavljeni testovi, jer mislim da je u obrazovnom sustavu, koji podrazumijeva minimalno 15 predmeta, nemoguće da svi učenici budu jednako spremni za sve predmete svakog dana u tjednu. Osim toga, stres od pisanja testa itekako je veći ako profesor samo uđe u učionicu i kaže: ‘Ostavite samo olovke na klupi, pišemo test’, nego ako unaprijed (barem koji dan ranije) znamo što se događa, rekao nam je Marko, maturant zagrebačke VII. gimnazije kojem je najdraži oblik provjere znanja najavljena pismena provjera, jer ima dovoljno vremena da zaboravi na tremu i zaista se prisjeti gradiva koje je učio.

Kratke pisane provjere, popularni 'petominutni', ne smiju trajati dulje od 15 minuta i moraju obuhvaćati manju količinu gradiva. Ovaj oblik ispitivanja na prvi se pogled čini bezazlen. 

Svi koji redovito pišu domaće zadaće i redovito uče gradivo s tim testovima ne bi trebali imati problema. Međutim, profesori ih ne moraju najaviti, a zbog ostalih obaveza učenici se često neugodno iznenade ovom kratkom provjerom.

'Kratki nenajavljeni testovi bili bi dobri kada ne bismo imali 16 predmeta'

- Kratki nenajavljeni testovi bili bi dobri kada ne bismo imali 16 predmeta i kad bi se svakom predmetu mogli posvetiti svakodnevno. Međutim, zahtjevan školski program i očekivanje profesora da svakodnevno rješavamo zahtjevne zadaće ostavlja malo vremena da se svakodnevno barem prelistaju udžbenici ostalih predmeta. ‘Profesorsko’ mišljenje je sat vremena po predmetu. Neizvedivo s obzirom na dužinu dana i školsku satnicu, ističe Karlo iz XIII. gimnazije u Zagrebu, uz ispriku što nam nije odmah odgovorio.

Zbog testova iz Matematike, Fizike i Engleskog te usmenog iz Povijesti morao nas je staviti u drugi plan.

Karlo bi volio znati zašto ih se uopće opterećuje provjerama znanja. Smatra kako bi puno bolje bilo da profesori u razgovoru s učenicima ili nekoj razrednoj debati provjere znanje i razumijevanje gradiva koje su im predavali.

Sve se svodi na utrku za ocjenom

- Nemam niti najdražeg niti najgoreg načina provjere znanja, jer sve se svodi na međusobnu utrku za dobrom ocjenom, a ne za stvarnim razumijevanjem naučenog gradiva, kaže nam učenike XIII. gimnazije u Zagrebu te dodaje kako je šteta što naše školstvo ne primjenjuje finski pristup obrazovanju, jer misli da tada ne bi bilo stresa i da bi mladi s veseljem išli u školu.

Njegov kolega Rok iz Druge gimnazije Varaždin također smatra da profesori kroz razgovor s učenicima mogu kvalitetnije vrednovati njihovo znanje, a da su testovi nepotreban stres koji se lako može izbjeći.

- Najdraži način provjere znanja mi je usmeni jer mi profesor može natuknuti neku formulu ili me nekako prisjetiti i nemam veliki pritisak, a pismena provjera mi nije dobra niti draga jer imamo ograničeno vrijeme, stvara mi jako veliki stres i mislim da bi ju trebalo ukinuti, jer nema smisla. Profesori bi nas trebali poticati na razmišljanje i zaključivanje, a ne na štrebanje, konkretan je Varaždinac, koji nam priznaje kako je ponekad kampanjac, a ponekad uči redoviti.

Učenici najčešće za usmeno ispitivanje uče s razumijevanjem

Pri usmenom ispitivanju profesor može reagirati na odgovore učenika i tako primjerenije ispitati stvarno znanje i razumijevanje učenika. Kod približno točnih odgovora nastavnik može reagirati i pomoći učeniku da kvalitetno objasni naučeno. Osim toga, učenici češće uče s razumijevanjem kada očekuju usmeno ispitivanje.

- Najgori su mi testovi jer ne možemo iznijeti kompletno mišljenje i ne možemo se konzultirati s profesorima. Međutim, uvođenje 'Vremenika pismenih ispitivanja' je pomoglo učenicima jer se mogu organizirati. Onaj tko je svakodnevno učio, bez obzira na uvođenje Vremenik, će i učiti redovito, a onaj tko je kampanjac i bez Vremenika će učiti samo kada ga se pritisne testovima i ispitivanjima, kaže nam Branimir iz Gimnazije Bjelovar.

Kampanjci zbog previše predmeta, testova i gradiva, a ne zbog najave provjere

Ni maturant Marko iz VII. gimnazije ne misli kako je Vremenik imao preveliki utjecaj na radne navike učenika. Smatra da je svaki gimnazijalac dovoljno sposoban procijeniti koliko je ostalo do kraja nastavne cjeline te da može pretpostaviti kako bi moglo doći vrijeme za test.

- Postoje predmeti koji 'zovu' na kampanjsko učenje. Oni ne zahtijevaju preveliku pripremu i za njih se stvarno može naučiti za te u jednom danu. Svakodnevno se trudim učiti za predmete koji ipak zahtijevaju nekakvu konstantnost u radu (npr. matematika), ali kada brzini kojom prolazimo gradivo na satu pridodamo opseg gradiva i broj predmeta, čovjek se jednostavno pogubi i tu dolazi do problema, odnosno kraja svakodnevnog učenja i početka onog drugog, kampanjskog, detaljno nam je Marko opisao zašto se brojni srednjoškolci na kraju ipak odluče za 'štrebanje' u zadnji čas.

Karlo iz XIII. gimnazije priznaje nam kako je kampanjac, ali se uopće ne ponosi time. Zbog zahtjevnog i opširnog gradiva ne stigne redovito učiti za svaki predmet. U tjednu zna imati po tri testa i isto toliko usmenih ispitivanja. Osim toga, zna se dogoditi da se u istom tjednu piše fizika, matematika i kemija pa tada sve ostalo pada u zaborav do idućeg tjedna.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.