Nastava

Idealno je zamišljeno da predmetnu nastavu u hrvatskim školama izvode isključivo profesori sa završenim petogodišnjim studijskim programom. Međutim, u manjim mjestima pogotovo, ali i za neke predmete u većim gradovima, nedostaju osobe s diplomom na nastavničkom smjeru. Stoga Zakon o odgoju i obrazovanju za osnovne i srednje škole propisuje 'vatrogasne mjere', koje olakšavaju ulazak u obrazovne institucije. Problem je što se već godinama ne pronalazi sustavno rješenje pa je zapošljavanje slabije obrazovanih profesora prečesto jedini mogući izlaz.

'Zakon o odgoju i obrazovanju obezvrjeđuje kompetentne nastavnike i učitelje'
www.juliasteiny.com

Zakon o odgoju i obrazovanju za osnovne i srednje škole mijenjan je već više od deset puta, a kritičari još uvijek pronalaze brojne rupe i problematične dijelove, koje je potrebno što prije promijeniti. Tijekom javne rasprave o posljednjoj izmjeni, koja je provedena zbog nove odgode licenciranja ravnatelja, među komentarima se posebno istaknula kritika Odsjeka za politehniku Filozofskog fakulteta u Rijeci, u kojoj se ističe da članak 105. Zakona promiče trendove niže razine obrazovanja u školstvu, obezvrjeđuje visoka učilišta, nastavničke studije te kompetentne nastavnike i učitelje.

Kako bi se detaljnije prikazalo to stajalište, objavili smo intervju s profesorom Damirom Purkovićem, koji na Odsjeku za politehniku izvodi 'Dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje', a i završio je poslijediplomski sveučilišni studij 'Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti, usmjerenje: tehnika'.

Trend zapošljavanja slabije obrazovanih nastavnika realnost je hrvatskih škola

Profesor Purković upozorava kako privremene mjere krpanja deficita za nastavnike strukovnih škola, ali i za nastavnike iz nekih obaveznih predmeta degradiraju nastavničko obrazovanje u Hrvatskoj. U odgovorima na pitanja tijekom rasprave o izmjenama vezanim za licenciranje ravnatelja, na ovaj nam je problem samoinicijativno ukazao i ravnatelj Srednje škole Ludbreg.

- Mislim da svako školovanje treba i dobro je, ali isto tako moram nažalost napomenuti da je u zadnjih desetak godina u osnovne, ali još i više u srednje škole, ušlo dosta kadrova, od najniže do najviše razine, koji jednostavno nisu s pedagoške strane za rad u školama i tu je najveći problem, kaže nam kratko ravnatelj Josip Zdelar.

Da navedeni članak Zakona stavlja u neravnopravni položaj učitelje predmetne nastave koji su završili nastavnički studijski program slaže se i Ružica Vuk, profesorica zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta.

'Samo studenti na sveučilišnom nastavničkom studiju polažu metodiku nastave predmeta'

- Samo studenti na sveučilišnom nastavničkom studiju (diplomskom ili integriranom preddiplomskom i diplomskom) polažu metodiku nastave predmeta i najmanje jedan semestar obavljaju metodičku praksu iz tog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, ističe ključan problem Ružica Vuk, koja na zagrebačkom PMF-u pri Odsjeku iz geografije predaje metodiku za taj školski predmet, a prije zapošljavanja na fakultetu je tri godine radila u osnovnoj školi te je više od deset godina bila zaposlena u gimnaziji kao nastavnica geografije i povijesti, tijekom čega je izabrana i u zvanje profesora savjetnika.

Profesorica Vuk stoga nam je problematiku odlučila objasniti na primjeru koji najbolje poznaje. Prema članku 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poslove učitelja geografije može obavljati osoba koja je završila nastavnički smjer na diplomskom sveučilišnom studiju 'Geografije' ili osoba koja je završila nastavnički smjer integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija 'Geografija i povijest' (ili obrnuto).

Diplomski sveučilišni studij 'Geografija' traje dvije godine, a obvezno mu prethodi trogodišnji preddiplomski sveučilišni studij geografije. Te osobe imaju pet godina geografskog obrazovanja, baš kao i studenti spomenutog integriranog diplomskog studija, pri čemu uz komunikaciju, psihologiju, opću pedagogiju, didaktiku i metodiku rada s učenicima s posebnim potrebama , polažu i 'Metodiku nastave geografije I i II' te odrađuju 'Metodičku praksu iz geografije u osnovnoj i srednjoj školi'.

Ako se na natječaj ne javi osoba s navedenim obrazovanjem, posao učitelja geografije može dobiti osoba koja je završila istraživački diplomski sveučilišni studij 'Geografija' te je stekla pedagoške kompetencije s najmanje 55 ECTS-a. Međutim, prilikom dokvalifikacije takvi studenti nemaju mogućnost polaganja Metodike nastave geografije. Ali ni izbornih metodičkih predmeta (npr. primjena računala u nastavi geografije), ni obavljanja prakse iz geografije. Polažu 'opću metodiku'.

Za osnovnu školu je nedopustivo da radi netko tko nema završen nastavnički studij

- Problem je neodgovarajuće izvođenje metodike na fakultetima koji nemaju odobrene programe ni kadrove za ta područja pa drže ‘opću metodiku’, a zapravo još jednu didaktiku. Sam naziv govori da nemaju pojma o području za koje izdaju uvjerenja o pedagoškim kompetencijama, potvrdio nam je problem i Ivica Boljat, pročelnik Odjela za informatiku Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Još je kompleksnija situacija ako se na natječaj ne jave niti osobe s takvim kvalifikacijama. Tada je za posao učitelja geografije dovoljno završiti preddiplomski sveučilišni studij geografije te dodatno položiti 55 ECTS-a radi stjecanja pedagoških kompetencija.

- Izuzeci propisani tim člankom se mogu odnositi na srednjoškolsko obrazovanje, osobito na više razrede strukovnog obrazovanja u kojima specijalističke kompetencije pojedinca trebaju doći do izražaja, ali za osnovno školstvo je nedopustivo da u nastavi radi netko tko nije učitelj svojim pozivom i tko nema završen nastavnički studij, zaključio je Purković. Smatra kako točku koja omogućuje zapošljavanje prvostupnika u osnovnim školama treba izbrisati, ili ograničiti takvo zapošljavanje na određene vrijeme, dok se na natječaj ne javi adekvatno kvalificirana osoba.

Profesorica Ružica Vuk sa zagrebačkog PMF-a dodaje kako problem obrazovanja u Hrvatskoj treba pogledati s više aspekata. Gore obrazloženo obrazovanje nastavnika jedan je od faktora koji utječu na kvalitetu nastave u hrvatskim školama.

Krajnje je vrijeme za promjenu odnosa prema učiteljima i nastavnicima

- Svima je dobro poznato da za neke predmete već godinama nedostaje potreban broj učitelja (npr. matematike, stranih jezika, informatike, …), no ništa se sustavno ne čini da se taj problem riješi ili barem ublaži. Nadalje, učiteljski poziv podrazumijeva kontinuirano praćenje novih spoznaja matičnih znanosti i profesionalni razvoj kompatibilan vremenu u kojem živimo i radimo. Osim praćenja učestalosti individualnog i skupnog stručnog usavršavanja, koliko je meni poznato, ne postoji praćenje implementacije ishoda stručnog usavršavanja u nastavnoj praksi, ističe Ružica Vuk važan detalj iz obrazovanja nastavnika, koji će biti vrlo važan ako se ikada provede reforma obrazovanja u Hrvatskoj.

Profesorica Vuk dodaje kako ne postoje ni sankcije za one koji se neredovito usavršavaju. Pri tome kaže kako ne podržava restriktivne mjere, jer one ne daju zadovoljavajuće učinke, ali smatra kako je krajnje vrijeme za promjenu odnosa prema učiteljima i nastavnicima. Uvjerena je da se poticajnim mjerama i adekvatnim vrednovanjem rada kompetentnih nastavnika i učitelja može promijeniti društveni status učitelja i stanje u sustavu odgoja i obrazovanja.

Brojni problemi nisu kvalitetno riješeni

- Uznapredovala depopulacija uzrokovala je značajno smanjenje broja razrednih odjela u predmetnoj nastavi. Brojni učitelji rade u dvije, tri ili četiri škole, često u dvije ili tri županije. Neki više vremena provedu putujući od škole do škole nego u razredu, a norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada im je ista kao i učiteljima koji rade u jednoj školi. Norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada ista je za učitelje koji izvode nastavu jednog predmeta u jednom razredu (jedan program) kao i za učitelje koji izvode nastavu dvaju predmeta i više programa, dodaje Ružica Vuk primjer lošeg vrednovanja kompetentnih nastavnika, koje je također nužno kvalitetnije riješiti.

Profesorica s PMF-a smatra kako se iz svega navedenog može zaključiti da ne postoji jedan glavni uzrok problema hrvatskog školstva, već su uzroci brojni i kompleksni, a njihovi se negativni učinci godinama akumuliraju.

- Cjelovita kurikularna reforma samo je jedan od osam ciljeva iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Za svaki od tih osam ciljeva navedene su mjere koje mogu donijeti promjene. Bez provedbe mjera za ostvarenje svih osam ciljeva ne očekujem poboljšanje u sustavu odgoja i obrazovanja. Ako pak se ne čini ništa, očekujem još više problema, za kraj nam je profesorica Ružica Vuk odgovorila na pitanje može li kurikularna reforma donijeti boljitak hrvatskom obrazovanju.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.