Nastava

Željka Markić: Ne zalažem se za jednospolne državne škole

Objavljeno 25.10.2016 14:34 piše Martina Gelenčir

Proteklih je dana mnogo buke u javnosti izazvala međunarodna konferencija 'Obitelj i škola: ključ odgoja za vrijednosti' u organizaciji udruge 'U ime obitelji'. Brojni mediji tako su tvrdili da Željka Markić i bivši ministar Šustar 'kreću u borbu za jednospolne škole' i 'traže jednospolni sustav obrazovanja'. Ali jednospolne škole nisu protuzakonite, dapače, one već u Hrvatskoj i postoje. Kako su napisi u medijima bili poprilično jednostrani, Željku Markić odlučili smo kontaktirati i školski, u skladu s novinarskom strukom, dati joj dati priliku da se izjasni po ovom pitanju. Tako nam je objasnila kako uopće ne smatra da javne škole treba iz mješovitih pretvoriti u muške ili ženske, već se zapravo zalaže za pluralizam u obrazovanju.

Željka Markić: Ne zalažem se za jednospolne državne škole
2. međunarodna konferencija 'Obitelj i škola: ključ odgoja za vrijednosti'

Jednospolne škole u zemljama poput Velike Britanije ili SAD-a postoje jednako dugo koliko i obrazovni sustav. Obično su privatne i smatra se prestižem ako svoju djecu školujete ondje.

Zagovornici jednospolnih škola često vole isticati kako upravo učenici takvih škola postižu najbolje rezultate. Je li za to odgovoran tzv. obrazovni sustav prilagođen jednom spolu ili činjenica da se radi o financijski dobrostojećim školama, koje zbog visokih školarina imaju i veća financijska sredstva koja mogu ulagati u napredak, zasebna je priča.

Osnivanje jednospolnih škola zakonom nije zabranjeno i one kod nas već postoje

Činjenica je da u Hrvatskoj nitko ne može 'ući u borbu' za odvojene muške i ženske škole iz jednostavnog razloga – osnivanje jednospolnih škola našim zakonom nije zabranjeno, štoviše, one danas u Hrvatskoj postoje.

Osnovnu školu Ružičnjak, smještenu u bivšem franjevačkom samostanu u Podsusedu osnovali su roditelji i prva je osnovna škola samo za djevojčice. Krovna udruga i pravni subjekt škole je Roditeljski institut za odgoj i obrazovanje, a sama škola, kako stoji na službenoj internet stranici, dio je međunarodne mreže sličnih škola diljem svijeta.

S radom je ove godine započela i osnovna škola Lotrščak, prva osnovna škola za dječake čiji je osnivač isti Roditeljski institut. Kao i ženska škola Ružičnjak i Osnovna škola Lotrščak, stoji u službenom opisu, temelji se na mentorstvu, te je dio svjetske mreže sličnih škola.

Obje škole su privatne, rade prema redovitom Nastavnom planu i programu za osnovnu školu koji je donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ali kakvoća nastave kao i uspješnost u ostvarenju obrazovnih ishoda moći će se vidjeti tek nakon što se provede vanjska evaluacija.

Poznato je da u Zagrebu postoji i Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti. Ova gimnazija slijedi plan i program nastavnih predmeta koji je propisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja za Opće gimnazije. Škola je obnovljena i ponovno kao jednospolna djeluje od 1995. te danas ima 12 razrednih odjela s 350 učenica.

Markić: 'Ne mislim da javne škole treba iz mješovitih pretvoriti u muške ili ženske'

Kontaktirali smo Željku Markić iz udruge 'U ime obitelji' koja je ovih dana u medijima prozvana da 'kreće u borbu za jednospolne škole' i 'traži jednospolni sustav obrazovanja'. Markić nam je objasnila kako su na međunarodnoj konferenciji u organizaciji Udruge, naziva 'Obitelj i škola: ključ odgoja za vrijednosti' zapravo predstavljena dva alternativna, izborna modela obrazovanja: škole za dječake i djevojčice te homeschooling – model u kojem roditelji sami obrazuju djecu kod kuće, a ona onda polažu polu-godišnje i godišnje ispite.

- Držim da je jako dobro da u Hrvatskoj imamo što veći izbor različitih obrazovnih modela koji se obično poklapaju i s različitim, provjerenim pedagoškim pristupima – Montessori,Waldorf, vjerske škole, sportske, glazbene, škole za dječake i djevojčice i, nadam se, uskoro i homeschooling za roditelje koji bilo zbog toga što žive na velikim udaljenostima od škola ili zato što žele sami provoditi više vremena sa svojom djecom i obrazovati ih – odabiru taj model obrazovanja, objašnjava Markić.

Dodaje kako je mišljenja da svaki od tih obrazovnih modela ima i prednosti i nedostatke, baš kao i javne škole u Hrvatskoj.

- Iz svakog od njih se može izvući ono što je prednost i vidjeti kako se može uklopiti u onaj obrazovni sustav u koji je uključen najveći broj hrvatske djece, a to su državne škole. I da, ne mislim da javne škole treba iz mješovitih pretvoriti u muške ili ženske, iako državne, javne škole za dječake i djevojčice imaju zemlje poput Njemačke, Australije, Norveške, Japana, SAD i mnoge druge, kazala nam je Markić.

Naglasak stavlja na mogućnost više različitih izbora

Markić nam objašnjava kako je na ovu temu kroz konferenciju bio stavljen naglasak na pluralnost i mogućnost više različitih izbora, te kako se zalaže za pravo roditelja da odaberu školu koju smatraju najboljom za svoje dijete. Pri tome se poziva na Povelju o temeljnim pravima EU, koja jamči pravo na izbor.

- Zapanjeni smo napadima nekih medija, poput Novog lista i nekih javnih osoba poput Hameda Bangoure ili Borisa Jokića - na pravo roditelja na izbor. Jedan novinar s Indexa je čak skoro pa tvrdio da je udruga U ime obitelji osmislila zasebne škole za dječake i djevojčice! Pa ta razina neznanja i ideološke zatupljenosti je nevjerojatna! Kako nekome tko sebe smatra intelektualcem može biti problem iznositi argumente za i protiv na bilo koju temu? Ili omalovažavati izbor nekih roditelja da odaberu neki priznati način obrazovanja koji se njima osobno ne dopada. Povelja o temeljnim pravima Europske unije upravo jamči ovo pravo roditelja na izbore – tako da me zaprepastilo pročitati kao prof. Jokić danas u Novom listu napada temelje pluralnog obrazovanja i društva – pravo na odabir, kaže nam Markić.

Jednospolne škole, tvrdi Markić, karakterizira personalizirani odnos pa je tako prednost, između ostalog, stavljanje djeteta u središte obrazovnog procesa što smatra pozitivnim.

- Osobno, suprug i ja imamo 4 sina i odlučili smo da oni pohađaju državne, mješovite škole. No, vidim puno prednosti i u školama za dječake i djevojčice i u homeschoolingu. Nalazim pozitivne aspekte i u Montessori i Waldorfskoj pedagogiji, pa tako činjenica da moj suprug i ja nismo te obrazovne modele odabrali za našu djecu ne znači da ona nije dobra za neku drugu djecu, neke druge obitelji. Poznajem mnogo ljudi u Hrvatskoj i inozemstvu koji su ili sami završili škole za dječake ili djevojčice ili su sada njihova djeca u takvim školama - za njih je to bio i jest odličan izbor, zaključuje Markić.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.