Dvostruki naj profesor: ‘Ne trebamo trčati kroz udžbenik pokušavajući obraditi baš sve’
Drugu godinu za redom u našoj rubrici ‘Ocijeni profesora’ uvjerenu pobjedu na razini srednjih škola odnio je Dalibor Sumpor, profesor biologije u Srednjoj školi Tina Ujevića u Kutini. Analiziranjem broja glasova, ocjena, ali i ostavljenih komentara, uvidjeli smo kako Sumporu popularnost ne jenjava. Stoga smo odlučili ponovno kontaktirati, po mišljenju učenika, jednog od omiljenih profesora da nam otkrije u čemu je njegova tajna, ali i propitati o gorućim temama u hrvatskom obrazovanju.
Foto: Privatna arhiva
Otkako smo sredinom 2013. pokrenuli projekt ‘Ocijeni profesora‘ na srednjoškolskoj razini prvo mjesto uvjerljivo drži profesor Dalibor Sumpor koji u Srednjoj školi Tina Ujevića u Kutini predaje biologiju. S obzirom da učenici nisu uvijek prezadovoljni svojim profesorima, da je stanje u hrvatskom obrazovanju izuzetno loše, nije lagan zadatak sa svojim učenicima održavati korektan odnos, a da pritom zadobijete njihovo povjerenje i naklonost. Stoga smo ponovno odlučili izdvojiti vremena kako bismo od Sumpora doznali u čemu je tajna njegova uspjeha, ali ga i upitali za mišljenje vezano oko nekih aktualnih i jako bitnih tema vezanih uz naše školstvo.
Ležernost, osmijeh i pokoja šala u hrpi ozbiljnih poslova
– Nema posebne tajne, ako voliš i cijeniš posao koji radiš, ponašanjem ili djelovanjem ne namećeš učenicima da si ti taj kojeg su prisiljeni podnositi, trpjeti ili tolerirati, poštuješ učenika kao posve ravnopravnog sudionika u zajedničkom cilju i radu što razumno nameće razgovor i dogovor, osjete se pozitivne vibracije i obostrana naklonost. Smatram da tu dosta pridonosi i moja ležernost, dobro raspoloženje, osmijeh, ali i poneka šala u hrpi ozbiljnih poslova na satu, odgovorio nam je Dalibor Sumpor na upit u čemu je tajna da ga učenici toliko vole te mu dodjeljuju odlične ocjene.
S obzirom da je prošlo više od godinu dana od našeg posljednjeg razgovora, zanimalo nas je je li se što promijenilo u Sumporovoj karijeri. – Od tada sam službeno napredovao s izvanrednim brojem postignutih bodova i dobio strukovno priznanje što svakako smatram kao svojevrsnu potvrdu dobrog rada i ispunjenja dijela svoje misije kao nastavnika biologije, otkriva naš sugovornik.
Međutim, nije se tu zaustavio. Kako kaže, okrenuo se i zainteresirao za razmjenu dobrih metodičkih i pedagoških iskustava, osobito s kolegama iz inozemstva i interdisciplinarnom pristupu u nastavi (STEM), te mogućnosti njihove praktične primjene u njegovu nastavnom radu.
Djeca ne vide vezu između sati sjedenja u školi i uspješnog života
– Baziram se više na konceptualnom pristupu ostvarivanja cilja nastave u svome predmetu i nastojim to usavršiti što najbolje mogu, te više rabim suvremenu obrazovnu tehnologiju, tvrdi Sumpor.
‘Poučavaj manje, poučavaj dobro!’
S obzirom da se u posljednje vrijeme sve više priča o nužnim reformama obrazovanja, promjenama kurikuluma kao i samog pristupa nastavi, zamolili smo Dalibora Sumpora da nam otkrije što bi promijenio u kurikulumu, ali i načinu predavanja, u biologiji, kao i ostalim srednjoškolskim predmetima.
– Poučavaj manje, poučavaj dobro! trebala bit biti krilatica ove kurikularne promjene jer mala zemlja poput naše može konkurirati na tržištu samo pameću obogaćenim proizvodima. Mnogo godina je netko zdvojen prosvjetno-birokratskom doktrinom utvrdio kako su nastavni sadržaji svetinja, a aktivnosti učenika tek usputna smetnja što ih valja podnositi i upisati u pripreme. Danas smo svjesni kako su ishodi učenja izmjereni kod učenika mjerilo nastavnikova rada, mišljenja je 44-godišnji profesor biologije u Srednjoj školi Tina Ujevića u Kutini.
Nastavio je kako ne bi trebalo biti više važno koliko je činjenica učenik usvojio, već koje je sve misaone procese aktivirao dok ih je učio. Pritom ističe da se promjene svakako odnose na metode u smislu promjene od poučavanja k aktivnom učenju.
‘Učenici su često sposobniji nego što mislimo’
– Ako su vaši učenici toliko zaokupljeni radom da pomalo i negoduju kada čuju zvono za kraj sata – tada znate kako ste ih uspješno motivirali za uspjeh. Bez toga uzaludna je svaka prelijepo isplanirana i besprijekorna izvedba nastave, odgovara Sumpor na upit što je ključno u profesorovu pristupu da motivira učenika na rad.
Tvrdi da nema recepata kako istu djecu pretvoriti u uspješne učenike, ali da zato postoje mnoga umijeća pojedinca kao nastavnika. Tražiti od učenike da se samovrednuju, što više ‘začiniti’ pitanja, postavljati pitanja poticajnog i otvorenog tipa kako bi učenicima omogućili primjenu vještina više razne mišljenja, neke su od metoda kojima se, po Daliboru Sumporu, profesori trebaju služiti kako bi ipak nagnali djecu da više rade te postižu bolje uspjehe.
– Učenici su često sposobniji nego što mislimo, očekujmo više od njih i dajmo im to do znanja jer u suprotnom neće ni pokušati zahtjevniji rad. Kada god je moguće dopustimo učenikov doprinos. Priskrbimo publiku za njihov rad čime će ga shvatiti mnogo ozbiljnije nego ako smo mi jedina osoba koja ga vidi i čita. Ne skrivajmo svoje oduševljenje – učenike nikada neće zainteresirati tema što je ne obrađujemo s oduševljenjem. Iako trebamo ostvariti ciljeve nastave, ne trebamo trčati kroz udžbenik pokušavajući obraditi baš sve – bolje je dobro obraditi manje sadržaja, ističe naš sugovornik.
Nastavlja kako profesori trebaju hvaliti iskreno, pokazati učenicima kako mogu iskoristiti svoje znanje u drugim nastavnim predmetima, dopustiti učenicima rješavanje zadataka iz svakodnevnog života. – Ako učenici i dalje pitaju ‘zašto to moramo učiti?’, jasno je kako nismo uspjeli u jednom od naših temeljnih zadataka kao nastavnika, tvrdi Dalibor Sumpor.
Brucoši dođu na sat prisjetiti se škole
Ponosan na učenike kad upišu prvi izbor
Za kraj smo se okrenuli temi koja brine i dijeli zemlju na dva suprotna dva – povezanost obrazovanja i tržišta rada. S obzirom da mnogi iz obrazovnog sustava, ali i Vlade, tvrde kako su profesori bitan faktor kod mladih u odabiru fakulteta, zanimalo nas je savjetuje li Sumpor ikada svoje učenike što upisati i zašto.
– Tijekom srednjoškolskog školovanja profiliraju se učenici u svojim željama i naklonošću određenim fakultetima, zaključi se to lako u neposrednim razgovorima s njima tijekom nastave. Neki okrenu i tu naklonost za 360 stupnjeva u 4. razredu, ali nastojim ih uvijek pozitivno i realno uputiti i objasniti im moguće poteškoće, nedostatke ili prednosti između njihovih želja i realnog stanja jer to su ljudi s kojima sam proveo četiri godine što mi daje pravo reći da ih mogu dosta dobro procijeniti. Naglasim uvijek kako je to moj stav i ne znam jesam li isključivo time utjecao na promjene odluka nekih učenika, ali ponosan sam osobito kada upišu zaista prvi izbor, a kada je je to vezano uz moju struku i predmet, kao medicinski fakultet ili farmacija, molekularna biologija gdje su među prvima na rang listama, dijelim s njima tu sreću, otkrio nam je najbolje ocijenjeni profesor koji iza sebe ima 15 godina radnog staža.
