Stručnjaci

Koji se to učenik kvalitetno najede od jedne žemlje?

Objavljeno 20.02.2016 16:11 piše Martina Gelenčir

Pretilost djece u današnje vrijeme postaje sve veći problem, a njen osnovni i najznačajniji uzrok je nepravilna prehrana, te loša kvaliteta samih obroka. Nebrojeno je puta znanstveno dokazano kako djeca koja konzumiraju uravnotežene i kvalitetne obroke imaju povećanu sposobnost koncentracije, zainteresiraniji su za rad i postižu bolje rezultate. Zašto onda hrvatske škole zanemaruju ove činjenice?

Koji se to učenik kvalitetno najede od jedne žemlje?

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je kako su osnovne škole dužne organizirati prehranu učenika dok borave u školi. Kvaliteta obroka, odnosno utvrđivanje nutricionističkih zahtjeva, uvjeta i načina organiziranja prehrane u potpunoj je nadležnosti škole, piše u Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Dakle, školama je prepušteno da kreiraju školske menije prema vlastitom nahođenju i u skladu s budžetom kojime raspolažu. Zakonski jedino moraju pripaziti na dio prethodno spomenutog članka da se u školi ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pića.

'Uravnoteženi obroci' hrvatskih škola

Iako Zakon potiče da škole utvrđuju određene nutricionističke zahtjeve, te ne poslužuju gazirana pića i brzu hranu, to se, nedvojbeno krši. U meniju OŠ Sesvetski Kraljevac za cjelodnevni boravak stoji sljedeće: za doručak su kruh i salama, za ručak ćufte i pire krumpir, a za užinu sladoled ili puding. U nekim drugim školama, kao na primjer OŠ Antunovac nudi se samo brza hrana i pekarski proizvodi poput pizze i bureka, palačinki i žemlji.

- Brza hrana i gazirani sokovi su tzv. prazne kalorije što znači da su koncentrirani izvori energije, a ne sadrže vitamine i mineralne tvari, vrlo su siromašni prehrambenim vlaknima, itd., pa zbog toga nažalost istiskuju iz prehrane vrjednije alternative. Primjerice, umjesto komada pizze ili pekarskog proizvoda koji sadrži visok udjel masti, praktična i odlična zamjena je sendvič od kruha od punog zrna s tunjevinom ili pečenom piletinom ili sirom s kriškama sezonskog povrća, navodi doc. dr. sc. Zvonimir Šatalić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U spomenutoj školi u meniju stoji kako uz obrok obično ide sok ili ledeni čaj iz tetrapaka, a samo dva puta u tih 15 dana učenici dobivaju neko voće.

- Gazirani sokovi ili sokovi s dodanim šećerom ili instant vitaminski napici i slično, izvor su dodanog šećera i ovakvi proizvodi povećavaju rizik od prekomjerne tjelesne mase i kroničnih bolesti pa ih treba zamijeniti vodovodnom vodom, komadom voća, primjerice narančom ili ljeti kriškom lubenice, te mlijekom ili jogurtom, kazao nam je Šatalić.

Može li se kvaliteta školskih obroka regulirati?

U Istarskoj je županiji pred davnih desetak godina Zavod za javno zdravstvo proveo istraživanje prehrambenih navika u nekim osnovnim školama. Najveći problem na koji ukazuju je neredovito uzimanje i preskakanje obroka. Tada je utvrđeno i da otpada broj djece koja se hrani u školskim kuhinjama, pogotovo u višim razredima kada dosežu vrhunac svog tjelesnog razvoja kada su kvalitetni i uravnoteženi obroci krucijalni.

Stoga su iz Zavoda, u dogovoru sa školama i prema potrebi odlučili održati radionice. Za osnovne škole Zavod je sastavio i prijedlog menija i to za cjelodnevni boravak u školi. Za doručak predlažu jela poput kajgane ili kukuruznih pahuljica s mlijekom uz komad nekog voća. Ručak bi se sastojao od namirnica poput ječma, slanutka i leće, tune i liganja, te bi se kao prilog dobivala jela od povrća kao što je blitva ili kukuruz. Za užinu u meniju stoji voće i to svakog dana neka druga vrsta. Izradili su i letak za srednjoškolce u kojemu savjetuju unos jela koja sadrže bjelančevine, kalcij, željezo te vitamine potrebne za rast i razvoj. Potrebno je izbjegavati slatkiše i grickalice, te obroke brze hrane. Najbitnije je, naglašavaju, kako dijete u ovoj dobi dolaze u obzir jer mogu biti vrlo štetne.

Adekvatna prehrana u školskoj dobi utječe na dugoročno zdravlje

Šatalić je za kraj naglasio kako je adekvatna prehrana u školskoj dobi izuzetno važna jer utječe na dugoročno zdravlje i u tom se periodu formiraju prehrambene navike. Osim što je dio odgovornosti na samim školama, da uvedu kvalitetnije i uravnoteženije obroke, smatra kako ipak najveću odgovornost imaju roditelji.

- Odgovornost je roditelja da pokažu svojim primjerom što je pravilna prehrana, a ukoliko dijete ili adolescent u hladnjaku ili ostavi svog doma može odabrati samo između hrane visoke nutritivne vrijednosti, ne može pogriješiti! - roditelji odlazak u supermarkete u nabavku hrane trebaju shvatiti ozbiljno, zaključuje Šatalić.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.