Stručnjaci

Odakle potječe ljubljenje i zašto se uopće ljubimo?

Objavljeno 05.08.2016 16:04 piše M.G.

Jeste li se ikada zapitali zašto se ljubimo- radi li se o nagonu ili naučenom ponašanju i zašto baš na ovaj način iskazujemo naklonost i osjećaje prema određenim osobama? Postoje razne teorije o podrijetlu ljubljenja, a najzanimljivija je ona da se razvilo od majčinskog postupka žvakanja hrane za mladunčad.

Odakle potječe ljubljenje i zašto se uopće ljubimo?
Screenshot; YouTube

Kada su se dva ljudska bića prvi puta poljubila, je li to bio francuski poljubac ili je izgledao drugačije? Je li razlog za ljubljenje oduvijek bila zaljubljenost ili nešto dugo? Poznati YouTuber Hank Geen s kanala SciShow objašnjava ovu neznanstvenu temu na znanstveni način.

Podrijetlo ljubljenja 

Najraniji zapisi o ljubljenju potječu iz Indije, a pisani su na Sanskritu oko 1500. godine prije Krista. To, dakako, ne znači da se ljudi prije toga nisu ljubili, ovo je samo prvi pisani dokaz o tome. Vjeruje se kako je vojska Aleksandra Velikog proširila ljubljenje Indije na Bliski istok. 

Od tamo je pak došlo do antičke Grčke i Rima gdje je ljubljenje služilo više kao iskazivanje poštovanja i klanjanja, nego zaljubljenosti ili ljubavi. Robovi su ljubili ruke vladara u znak podređenosti, visokopozicionirani muškarci ljubili su se u obraze u znak pozdrava, a i dan danas postoji više tipova i razloga ljubljenja. 

Do srednjeg vijeka ljubljenje se proširilo i Europom, a do kraja 19. stoljeća nastala je i grana znanosti koja proučava ljubljenje – filematologija.

Zašto se ljubimo? 

Dvije su teorije o podrijetlu ljubljenja. Jedna kaže da se radi o instinktu, a druga tvrdi da se radi o naučenom ponašanju.

Pobornici instinktivne teorije ističu kako određene vrste čimpanzi i također pokazuju afekcije pomoću ljubljenja. Kritičari ove teorije vole isticati kako 10 posto ljudskih kultura ljubljenje uopće ne poznaje niti prakticira. Neka od afričkih plemena, dio australskih Aboridžina i Tahićana su među grupama koje se ne ljube i vrlo vjerojatno misle da smo mi koji to činimo čudaci. 

Dio znanstvenika tvrdi da se radi o naučenom ponašanju koje je evolviralo iz regurgitacije (med., izbacivanje hrane na usta iz jednjaka ili želuca bez mučnine ili snažnih trbušnih stezanja). Pri tome ne misle na povraćanje, već majčinskog postupka žvakanja hrane za mladunčad i hranjenja usta na usta, kao što to čine ptice, vukovi i mnoge druge životinje. One to ne čine samo kako bi mladunčetu pomogle da lakše probavi hranu, već kako bi uspostavile određenu vezu . 

Naše usne i jezik sastoje se od velikog broja osjetljivih krajeva živaca koji simulacijom potiču rad dijela mozga zaduženog za užitak. 

- Ako je poljubac stvarno dobar, obrazi će nam se zarumenjeti, krvne žile i zjenice se proširiti i srce će nam ubrzanije kucati. Odjednom, osjećate navalu hormona poput dopamina, serotonina, oksitocina i adrenalina. Zbog koktela tih hormona dobivate osjećaj leptirića u trbuhu, objašnjava Hank. 

No ljubljenje ne stvara samo osjećaj ugode. Tim činom trošimo kalorije, smanjuje se razina stresa i pomaže nam pri odabiru pravog partnera. Bilo kako bilo, ljubljenje je vjerojatno jedna od onih stvari koju ne treba previše analizirati, već u njoj uživati.


Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.