Apsurd STEM stipendija: Ako imate više od 120 ECTS-a, nemate pravo na stipendiju
Ministarstvo znanosti i obrazovanja sredinom mjeseca najavilo je projekt stipendiranja studenata STEM područja znanosti s 3.400 stipendija na godišnjoj razini. Prijave za stipendije odvijat će se automatskim skupljanjem podataka STEM studenata, a isto je definirano i posebnim Pravilnikom. Čitajući taj Pravilnik, naišli smo na jednu dosta neobičnu konstrukciju. Pravo na stipendiju, osim tek upisanih brucoša, ostvaruju samo oni studenti koji u trenutku prijave nisu dobili kvalifikaciju na razini studija, a imaju najviše stečenih 120 ECTS bodova. 120 ECTS bodova pretpostavlja redovno završene dvije godine preddiplomskog studija, no taj broj, regularno, može biti i nešto veći pa jedan dobar postotak studenata prve 2 godine studija završi sa ostvarenih 121 ili 122 ECTS boda. Između studenata koji imaju 120 i onih sa 122 ECTS boda nema nikakve razlike, a to nam potvrđuje i dvoje studenata TVZ-a. Međutim, jedno od njih ipak će imati pravo na stipendiju, a drugo ne, kažu nam iz MZO-a.
Blaženka Divjak / foto: Marko Matijević|srednja.hr
Ministarstvo znanosti i obrazovanja od listopada 2017. započinje isplaćivati stipendije studentima STEM područja znanosti. Radi se o ukupno 3.400 stipendija na godišnjoj razini. Dodjeljivanje će se odraditi preko automatskog sustava koji pronalazi studente. Mjesečna rata stipendije iznosi 1.200 kuna, a isplaćivat će se kroz 9 mjeseci.
Cilj takve potpore studentima jest povećati završnost, kao i potaknuti interes za upisivanjem na STEM studijske smjerove.
Svi koji imaju više od 120 ECTS bodova neće ostvariti pravo na stipendiju
Tko ostvaruje pravo na STEM stipendije, kako se one dodjeljuju, koliko iznose – sve to uređeno je i stoji u posebnom Pravilniku o dodjeli STEM stipendija. Čitajući taj Pravilnik jedan nam je podatak, u dijelu o pravu na ostvarivanje stipendije, upao u oko. Tu se navodi kako će studenti preddiplomskih studija koji još nemaju stečenu kvalifikaciju ni diplomu pravo na stipendiju ostvarivati samo ako imaju najviše 120 ECTS bodova. 120 ECTS bodova pretpostavlja redovno riješene prve dvije godine studija, no moguće je završiti ih i s više ECTS bodova.
Članak 4., stavak 2. Pravilnika o dodjeli STEM stipendija tako kaže da pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti ‘koji su do akademske godine za koju se dodjeljuju stipendije stekli najviše 120 ECTS bodova na studijskome programu, odnosno najviše 60 ECTS bodova u slučaju studenta s utvrđenim invaliditetom od 60% ili više, a nisu stekli kvalifikaciju razine visokog obrazovanja’. Dodatno se napominje da se uzimaju samo oni ECTS bodovi koji su ostvareni polaganjem ispita iz predmeta propisanih studijem i koji su potrebni za završetak tog studija.
Međutim, vrlo je česta situacija da studenti silom prilika dvije godine preddiplomskog studija završe s nešto više od 120, primjerice 122 ECTS boda. Štoviše, to je posljedica neusklađenosti i neravnomjerne raspodjele ECTS bodova po kolegijima pa su neki studenti primorani upisati kolegije s nešto više opterećenja, a posljedično moraju završiti dvije godine studija s više od 120 ECTS bodova. Valja naglasiti da između studenata sa 120 i onih sa 122 ECTS boda nema nikakve razlike, no Pravilnik o dodjeli stipendija ih očito jasno razdvaja.
Ministarstvo: Svi oni koji su stekli više od 120 ECTS boda u trenutku dodjele stipendije, neće ostvariti pravo na nju
Budući da nam se situacija učinila dosta ozbiljnom, kontaktirali smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja te ih upitali za pojašnjenje članka 4. Odgovor MZO-a potvrdio je naše sumnje. Rekli su nam da pravo na stipendiju neće moći ostvariti svi oni koji, u trenutku dodjele STEM stipendija, imaju ostvarenih više od 120 ECTS-a.
Iako smo im napomenuli da se može raditi o načelno razlici u jednom ECTS-u zbog neusklađenosti kolegija na pojedinim visokim učilištima, MZO nam nije dao nikakav razlog zbog kojeg jedni studenti ne bi trebali dobivati stipendije u odnosu na druge, osim ponavljanja dijela Pravilnika u kojem stoji gornja granica od 120 i činjenice da stipendijama potiču prolaznost na nižim godinama studija.
– Svi oni koji su stekli više od 120 ECTS-a do akademske godine za koju se dodjeljuju stipendije neće moći ostvariti pravo na istu. Podatke o studentima pa tako i broju stečenih ECTS bodova na studiju po svim akademskim godinama i prosjek ocjena u prethodnim akademskim godinama, Ministarstvu će dostaviti visoka učilišta, kazali su nam iz MZO-a.
Dodatno su napomenuli kako ovim stipendijama žele potaknuti prvenstveno upise na studijske programe u STEM području te doprinijeti uspješnosti na tim studijskim programima. Tako su stipendije odlučili dodijeliti studentima na prvoj godini i onima s najviše 120 ECTS-a uzimajući u obzir da je prolaznost najniža na prvim godinama.
Međutim, o apsurdnom stvaranju razlike između studenta koji je ostvario 120 i onoga koji ima 121 ECTS nisu ništa rekli. Ponavljamo, radi se o studentima koji mogu imati potpuno isti tijek studiranja i polaganja ispita, a razlikovati se u tome što je jedan upisao izborni od 5, a drugi od 6 ECTS-a, što mu je stvorilo nepotrebnu razliku.
Apsurd nad apsurdima: Studentica koja je dobila nagradu za izniman uspjeh neće ostvariti pravo na STEM stipendiju zbog viška ECTS-a, a njen kolega hoće jer nije položio tjelesni
Da sve naše brige ne leže samo na pretpostavkama dokazuje nam i primjer mlade studentice informatike s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Izvrsna je studentica, prošle je godine dobila nagradu TVZ-a za izniman uspjeh, već je zaposlena u struci. Sve to ipak nije dovoljno da bi ona ostvarila pravo na stipendiju. Presudio je jedan ECTS viška s kojim ukupno ima 121.
– Smatram da nije pravedno što neću dobiti stipendiju s obzirom na to da ne postoji razlika između mene i kolega koji imaju 120 ECTS-a već se radi o pukoj slučajnosti. Tijekom studija imamo određeni broj ECTS-a koje moramo popuniti izbornim predmetima, a svaki izborni nosi različit broj ECTS-a. Gotovo je nemoguće posložiti predmete da se u trenutku upisa treće godine skupi točno 120 ECTS-a. Razlika u uspješnosti i tempu studiranja između kolega koji sa mnom upisuju godinu i mene je samo u odabiru smjera ili izbornog predmeta, kazala nam je studentica koja je željela ostati anonimna.
Da bi apsurd bio još veći, postoji kolega s njom na godini koji je također upisao kolegije s ukupnim opterećenjem od 121 ECTS bod. No, nije mu se dalo ići na nastavu iz Kineziološke kulture, ili tjelesnog, pa ga nije uspio položiti, kaže nam. Iz tog razloga, on će ovu godinu završiti s točno 120 ECTS-a. Tragikomično, njegova lijenost da subotom ustane iz kreveta i ode na nastavu bit će nagrađena s 1.200 kuna mjesečno i to stipendijom za STEM područja znanosti.
– Ovu situaciju smatram apsurdnom jer moji kolege koji su spletom okolnosti, odnosno odabirom izbornih predmeta s različitim brojem ECTS bodova, upisali više od 120 kao i ja, a prikupili ih sve, neće ostvariti pravo na ovu državnu stipendiju. A s druge strane, ja hoću jer nisam položio jedan tjelesni, kazao nam je još jedan student TVZ-a čiju ćemo anonimnost također poštovati.
Ministarstvo zanemaruje izvrsne studente i tako negativno utječe na njihovu motivaciju
Spornim Pravilnikom o dodjeli STEM stipendija definirana je gornja granica od 120 ECTS bodova. Međutim, donje granice nema. Znači li to da će studenti koji su godišnje ostvarili 30 ECTS-a pravo na stipendiju imati samo zato što studiraju smjer koji spada u STEM? Ne postoji odredba u Pravilniku koja to zabranjuje, no postoji ona koja diskriminira izvrsne studente i isključuje ih iz konkurencije, smatraju naši sugovornici.
– Ovim načinom postupanja prema izvrsnim studentima te nepromišljenim pisanjem Pravilnika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvelike utječe na motivaciju izvrsnih studenata, a da toga nisu ni svjesni, rekli su nam.
Šaljivo su napomenuli da nije za čuditi se što mladi ljudi odlaze iz Hrvatske kada im ovdje egzistencija ovisi od 1 ECTS bodu i neuređenom sustavu.
