Donosimo veliki pregled turbulentne obrazovne 2017., još jedne u nizu izgubljenih godina
Godina iza nas iznova potvrđuje da je obrazovanje postalo prvorazredno političko pitanje. Svi o obrazovanju raspravljaju i imaju mišljenje, obrazovanjem se prljavo trguje u političke svrhe, građani i dalje izlaze na ulicu zbog prijekopotrebnih promjena u školstvu koje stižu kao Godot, studenti prosvjeduju i bune se protiv autokrata i faraona na najvećem hrvatskom sveučilištu… U detaljnom godišnjem pregledu donosimo sve najbitnije događaje iz obrazovne 2017., izrazito turbulentne godine koju možemo označiti kao još jednu od onih izgubljenih u nizu. Puno se pričalo, obećavalo i sastančilo po povjerenstvima, a reforme su ‘išle turbo’. Istovremeno, na najvećem gubitku bili su mladi u koje se klelo na svakom od tih sastanaka i povjerenstava. Hoćemo li u 2018. dočekati Godota? Tko preživi, pričat će, no očekuju ga svi, kako u školskim, tako i u sveučilišnim učionicama.
Vrh države i dalje je potrebno podsjećati na mlade: Nastavili smo to činiti i u 2017. godini
Nakon naše priče iz 2016. godine o nepostojanju Kabineta za mlade pri Uredu Predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, na Pantovčaku on sada djeluje. Predsjednica je potom krenula u potragu za Povjerenikom za mlade, a formirano je i njezino Vijeće za mlade.
Na mlade je zaboravio i premijer Andrej Plenković, na što smo upozorili u rujnu. Doduše, osvrnuo se na mlade kada je 18-godišnjak Marko Starčić zaradio prekršajnu prijavu jer je u Poreču vikao premijeru ‘HDZ lopovi, lopine’. Tada je Plenković kazao kako se ‘zakon mora provoditi’, dok s druge strane nije provodio odluke svoje Vlade koje se tiču ustrojavanja Vladina Savjeta za mlade. Naime, Vlada nije imala Savjet za mlade otkada joj je na čelu Plenković, no nakon naše priče, pokrenut je natječaj za to tijelo.
Iako su napisali najgoru državnu maturu, iako uče kampanjski, prepisuju i vjeruju u dobru ‘vezu’ za faks, godinu su obilježili učenici kreativci, genijalci, inovatori, debatanti…
Krajem ožujka, Srednja.hr je u sedmeročlanom sastavu u Primoštenu pratila smotru literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo, i to u konkurenciji srednjoškolaca. Iz Primoštena smo se vratili oduševljeni i pod dojmom sjajnih predstava, radova mladih novinarskih nada, literarnih radova, a o njihovom stvaralaštvu i kreativnosti pisali smo u brojnim tekstovima – sve ih možete pronaći OVDJE, a skupne i pojedinačne nastupe na našem Youtube kanalu.
Detaljno smo pratili i ovogodišnju državnu maturu. Maturanti se na njoj nisu proslavili, dapače, zabilježen je najveći broj padova gimnazijalaca otkada se održava državna matura! Ukupno 425 maturanata (3,3 % ukupnog broja gimnazijalaca na maturi) gimnazija nije uspjelo proći jedan ili više predmeta. Na drugoj, svijetlijoj strani mature nalazi se Petar Suman, najbolji maturant generacije. Petar je ostvario 100-postotni rezultat iz Matematike i Fizike. Osim Petra, pozitivno svjetlo na čitavu maturu bacaju oni koji su iz nekog od predmeta ostvarili stopostotni rezultat. Takvih je učenika prošle školske godine bilo ukupno 105.
Velik broj maturanata ove se godine žalio na težinu ispita iz Matematike, a u konačnici i ocjene potvrđuju da su im ispiti bili teški. Na obje razine Matematike moćno su prevladavale dvojke, dok je čak 12% pristupnika na obje razine dobilo ocjenu ‘nedovoljan’. Nedvojbeno najpoželjniji studijski program ovogodišnjih maturanata bila je Logopedija zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Kroz istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu doznali smo i o obrazovnim željama današnjih osnovnoškolaca. Tako im je četverogodišnje strukovno obrazovanje najpoželjnije, učenice iskazuju veću želju za studiranjem od učenika, a većina roditelja očekuje da će njihova djeca u budućnosti studirati. Iako im je upis u srednju školu pred vratima, istraživanje pokazuje da osmaši uče kampanjski, prepisuju zadaće, a popularno je i šaptanje odgovora tijekom ispitivanja. Osim toga, učenici prepoznaju korupcijske metode (npr. dobra ‘veza’) kao važnije od učenja prilikom upisa na fakultet. Posebno zabrinjavaju podaci koji govore da obrazovni sustav negativno utječe na inicijativnost i poduzetnost učenika pa oni u školi samo odrađuju posao i biraju lakši put.
Bez obzira na podatke koji nisu ohrabrujući, svaki mjesec šerali smo pozitivu i blokirali negativu te vam donosili pozitivne vijesti u kojima su protagnosti upravo mladi. Stvarali smo prostor genijalcima, inovatorima, vrhunskim sportašima o kojima se premalo govori – upravo to su mladi koji su obilježili 2017. godinu.
Srednja.hr organizirala 3. izdanje Slagalice i 5. izdanje Ideje godine
Treću godinu zaredom Srednja.hr organizirala je u siječnju ‘Slagalicu’, case study natjecanje za srednjoškolce na kojem su učenici iz cijele Hrvatske predstavili svoja poslovna rješenja zadataka koje su im zadali partneri projekta – INA, HTC Hrvatska i ZŠEM, kao i Srednja.hr. U čak dvije kategorije ovogodišnje Slagalice pobjedu je odnijela i istaknula se Marija Dragošević iz III. gimnazije Split, no i ostali pobjednici i finalisti prezentirali su svježe i zanimljive ideje.
Početkom svibnja, organizirali smo 5. izdanje Ideje godine, business plan natjecanje za srednjoškolce pod sloganom ‘Novim tehnologijama do poslovnog uspjeha’, uz partnere projekta Visoko učilište Algebra i Visoko učilište Effectus te prijatelje projekta Rimac Automobile i IN2. U finalu se natjecalo 10 najboljih srednjoškolskih poslovnih projekata, a pobjedu je odnio 16-godišnjak Ante Toni Debelić iz riječke Salezijanske Klasične Gimnazije s futurističkim projektom GrowCity. Radi se o ideji za uzgoj hrane u brodskim kontejnerima i to u bilo kojem dijelu svijetu.
Studenti podbacili na studentskim izborima, kupovali i prodavali domske sobe, ali u najtežim trenutcima pokazali veliko srce
Studentsku godinu obilježila je porazna izlaznost na studentskim izborima na sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Od ukupno 70.139 studenata s biračkim pravom, na izbore na najvećem hrvatskom sveučilištu izašlo je njih 11.190, što je u postocima izlaznost od tek 15.95%.
Bavili smo se i studentskim kriminalom, odnosno javnom i besramnom kupoprodajom studentskih domova po Facebook grupama. Tako smo pred sam početak nove akademske godine pronašli čak 133 oglasa za kupnju ili prodaju mjesta u studentskim domovima u Zagrebu. O tome smo obavijestili Sveučilište i Studentski centar. Osim Zagreba, studenti kupuju i prodaju domove i u Rijeci i Splitu. Naši tekstovi naišli su na brojne reakcije, Ministarstvo je oštro osudilo zlouporabu studentskih prava i najavilo je poduzimanje potrebnih koraka za sprječavanje takvih postupaka. U anketi koju smo proveli na našem portalu, 50% pristupnika smatra da oni koji kupuju ili prodaju mjesto u domu ne bi trebali biti kažnjeni, a iz Studentskog zbora tvrde kako je cilj u potpunosti ukloniti mogućnost prodaje mjesta u domu.
Upozoravali smo i na studentski harač. Tako smo početkom godine otkrili da Ekonomski fakultet u Zagrebu ilegalno naplaćuje osmi izlazak na ispit i to 300 kuna, a nakon naše priče, sporna je naknada ukinuta. Pisali smo i o ‘dobrom poslu’ s iksicama, čija je cijena neusklađena na svakom koraku diljem hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. Upozorili smo i na kamatarenje fakulteta s rangiranjem studenata, zbrajali smo cijene upisa te cijene rangiranja kandidata ili razredbenog postupka te smo pokazali da iznosi dosežu i do 900 kuna. Na Akademiji dramske umjetnosti, ti se troškovi penju i preko 2.000 kuna.
Pisali smo i o problemima studentske prehrane u menzama, neželjenim višenožnim i dlakavim ‘gostima’ u studentskim tanjurima, upozoravali smo na očajne uvjete u pojedinim studentskim smještajima, popratili smo ovogodišnji veliki požar u studentskom domu Cvjetno naselje i pisali o studentima koji su nakon tog nemilog događaja svojim kolegama ponudili utočište i utjehu. Nismo zaboravili niti studente koji su se hrabro pridružili vatrogascima u gašenju požara. Studenti su pokazali veliko srce i tijekom apokaliptičnih ljetnih požara koji su opustošili Dalmaciju.
Cjelovita kurikularna reforma i Strategija obrazovanja zarobljene u kaosu nepravilnosti i netransparentnosti
Početkom godine pri Uredu premijera osnovano je Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na čelu sa zadarskom rektoricom Dijanom Vican. U režiji tog Povjerenstva, a pod pokroviteljstvom premijera Plenkovića i ministra Pave Barišića, 2017. gledali smo pravi obrazovni triler. Tek četiri mjeseca nakon svog osnivanja, PSP je u krajnje suspektnim okolnostima izabrao novu Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu, na čelu koje se našla Jasminka Buljan Culej. Osim toga, pokazalo se kako je tijekom odabira prekršena procedura, jedan od izabranih kandidata nije zadovoljavao uvjete, član PSP-a Josip Milat dao je ostavku, a nekolicina članova javno je progovarala o iznimno netransparentnom radu zadarske rektorice.
Sve je kulminiralo ‘reprizom’ prošlogodišnjeg prosvjeda ‘Hrvatska može bolje’, ove godine u organizaciji GOOD inicijative simbolično nazvanim ‘Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma’. Na prosvjednim akcijama u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Poreču i Karlovcu okupili su se deseci tisuća građana koji su zahtijevali razriješenje ministra Pave Barišića, razriješenje Dijane Vican s čela PSP-a te ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine.
Povrh svega, početkom srpnja Srednja.hr ekskluzivnom je analizom otkrila nevjerojatna i nedopuštena prekrajanja Akcijskog plana za provedbu Strategije, iz kojeg su bile izbačene brojne mjere i ciljevi koji su se ticali kurikularne reforme, djece s teškoćama u razvoju, djece romske nacionalne manjine… Izmasakrirani Akcijski plan u tom obliku nije prihvaćen, već je poslan na doradu, a premijer i ministrica Divjak prihvatili su ga 7. rujna. Za razliku od prve inačice, ova ipak uvelike slijedi Strategiju.
Godinu završavamo s novim Povjerenstvom za provedbu Strategije, na čije se imenovanje čekalo tri mjeseca. Na čelu mu je premijer, a u novi PSP između ostalih je imenovana i sporna Buljan Culej. Prema najavama, i Akcijski će plan na doradu zbog probijanja rokova, potom i u javno savjetovanje, a sredinom siječnja očekuje se raspisivanje natječaja za ERS. Zahtjevi prvolipanjskog prosvjeda ispunjeni su, ali uslijed političke trgovine i preslagivanja HDZ-a i HNS-a, odnosno nitko nije razriješen zbog političke ili bilo kakve druge vrste odgovornosti. Štoviše, Buljan Culej čak je honorirana napredovanjem iz ERS-a u PSP.
Annus horribilis na Sveučilištu u Zagrebu
Najveće hrvatsko sveučilište iza sebe ostavlja stravičnu godinu koja zaudara na pustošenje uvriježenih akademskih vrijednosti. Sveučilišna autonomija postala je prozirna, isfucana i često zloupotrebljavana izlika za brojne sporne poteze. Tijekom 2017. uz blagoslov užeg Rektorskog kolegija na čelu s rektorom Damirom Borasom pokretani su kojekakvi sudski postupci, podizane su ustavne tužbe, profesori su pozivani u policiju na obavijesne razgovore, studenti su prosvjedovali zbog nelegalnih odluka, policija je u par navrata ‘čuvala’ rektora od studenata, studentima se branilo govoriti, rektor je studente prozivao na Senatu, a točku na ‘i’ godine koju ćemo dugo pamtiti Boras je stavio sudskom tužbom protiv studenta Luke Kovača.
Mediji su u drugoj polovici godine dobivali sveučilišne čestitke u vidu suludih demantija, prijava Vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva, kao i tužbi, a u nizu apokaliptičnih odnosa, doznali smo da je Sveučilište Damira Borasa autonomno i od institucije Pučke pravobraniteljice. Spomenimo i kako je zagrebačko sveučilište ove godine ispalo sa Šangajske ljestvice 500 najboljih sveučilišta. 23. veljače 2018. doznat ćemo nastavlja li se ovaj annus horribilis i iduće četiri godine; na rasporedu su izbori za rektora, a zasad jedini poznati protukandidat Borasu jest član Senata i profesor s PMF-a Damir Bakić.
-
Novi početak u životu Fakulteta: Filozofski prodisao
Nakon duge i iscrpljujuće borbe tijekom 2016. godine, Filozofski fakultet ove je godine ipak prodisao. Poslije nametnute v.d. uprave, nova dekanica Vesna Vlahović-Štetić stupila je na dužnost s prvim danom ove akademske godine. Iako je tijekom postupka potvrđivanja kandidature i programa rektor preispitivao medijske istupe Vlahović-Štetić, Filozofski je ipak isplivao na površinu mora problema koji su obilježili prethodnu, burnu ‘plenumsku’ godinu. Novi početak u životu FFZG-a dekanica je najavila svojim maestralnim govorom na Danu Fakulteta, na kojem su studenti prethodno glasno izviždali govor rektora Borasa. Spomenimo i kako je Filozofski fakultet ostao bez jednog mjesta/glasa u Senatu – jedno od njihova četiri mjesta dodijeljeno je novoj sastavnici Sveučilišta, Fakultetu filozofije i religijskih znanosti.
-
Pustošenje Hrvatskih studija
I dok se situacija na Filozofskom tijekom 2017. smirivala, eskalirala je na istočnom dijelu grada, na Hrvatskim studijima. 17. siječnja Senat Sveučilišta Hrvatske je studije degradirao iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel, imenovana su privremena tijela HS-a, a većina nastavnika isključena je iz odlučivanja. Zbog odluke Senata, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pokrenuo je zahtjev za upravnim nadzorom, a 10. veljače i tužbu na Upravnom sudu zbog nezakonite promjene statusa HS-a koja se kosi s trenutnim odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Daljnja zbivanja na HS-u tiču se ‘neposlušne’ filozofije Hrvatskih studija. Nakon što je Senat, na prijedlog Rektorskog kolegija, izglasao ukidanje filozofije na HS-u, kreće dvotjedna studentska blokada. Poslije studentske blokade, tjedan dana štrajkaju profesori, a štrajk se prekida jer rektor Boras podiže tužbu nakon koje je štrajk proglašen nezakonitim. U međuvremenu, uži Rektorski kolegij najavljuje vraćanje kvota za filozofiju i filozofija dobiva natrag svojih 15 upisnih mjesta.
U lipnju Sindikat šalje novi zahtjev za upravnim nadzorom zbog čak 33 natječaja za radna mjesta na HS-u od siječnja. Sredinom srpnja Hrvatski studiji zapošljavaju Mislava Kukoča, filozofa s mišljenjem saborskog Odbora o autoplagijatu, te Jasnu Jeličić Radonić i produljuju im ugovore dok su još uvijek zaposlenici Sveučilišta u Splitu. Donosi se i novi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti radnika na HS-u te se ubrzo pokreće stegovni postupak protiv profesora i sindikalnog povjerenika Tomislava Janovića.
S krajem akademske godine 2016./2017. 10 nastavnika i vanjskih suradnika filozofije na HS-u ne dobiva produljenje ugovora, jedan profesor daje otkaz, a Hrvatski studiji na Odsjeku za filozofiju zapošljavaju plagijatora Zdravka Radmana. Početak nove akademske godine odvio se burno, kada je studentu zabranjen govor na uvodnom predavanju, a potom uprava HS-a upoznaje studentsku i širu javnost s *priopćajnicama*. Tijekom studenog studentske udruge HS-a moraju iseliti iz svojih prostorija na Kampusu Borongaj, pri čemu dolazi do provale, a zbog izjave koju je tada dao za HINA-u, rektor Boras tužio je studenta Luku Kovača. Iako je priča s tužbom dobila svoj epilog, i dalje smatramo kako svi trebaju čuti razmišljanja dekana o tužbi protiv studenta; nema ih puno.
-
Nova runda ustavnih tužbi rektora Borasa i u 2017.
U ovom podužem sveučilišnom pregledu, istaknimo i dvije ustavne tužbe koje je Boras u ime Sveučilišta i autonomije podizao. U travnju je Ustavni sud donio odluku o Izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Ustavna tužba podignuta je nakon najave rješavanja prijava koje su se odnosile na ministra Barišića, a odlučeno je da postoji nezakonitost i neustavnost izmjena Etičkog kodeksa Odbora te da Odbor nema ovlaštenje razmatrati i rješavati predmete kao tijelo završne instance. Nakon ustavne odluke, rad saborskog Odbora za etiku u potpunosti je marginaliziran.
Novu ustavnu tužbu Boras je podnio u listopadu ove godine, i to sa zahtjevom ukidanja odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje definiraju upravni nadzor nad sveučilištima. Podizanju te ustavne tužbe prethodilo je pokretanje triju upravnih nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu nove ministrice Blaženke Divjak – zbog raspuštanja Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, promjene pravnog statusa Hrvatskih studija te masovnih zapošljavanja na HS-u.
Plagiranje – pošast hrvatskoga društva
Mandat bivšeg ministra Pave Barišića obilježile su teške optužbe i na kraju mišljenje o plagijatu u njegovu radu ‘Does Globalization Threaten Democracy’. Osim toga, znanstvenik Ivan Đikić i profesor Jure Zovko protiv tadašnjeg ministra podnijeli su prijavu njegovu matičnom Sveučilištu u Augsburgu zbog navodnog autoplagijata u doktorskoj disertaciji. Ta se odluka iz Augsburga još uvijek čeka.
Zbog odluke o plagijatu ministra Barišića, oporba je u Saboru tražila njegov opoziv, rektor zagrebačkog sveučilišta i premijer tvrdili su da je SuZG već odlučivao u tom slučaju, a demantirali su ih bivši rektor Aleksa Bjeliš te bivša predsjednica Etičkog savjeta Sveučilišta Vesnica Garašić. Ministar u Saboru nije opozvan, premijer ga je srčano branio, no cijeli slučaj u fokus javnosti stavio je pošast plagiranja.
Tako je početkom veljače u javnosti pokrenuta peticija ‘Stop plagiranju u Hrvatskoj’ koju je potpisalo više od 11.000 građana. Jedan od inicijatora peticije bio je već spomenuti Ivan Đikić koji je, razočaran razvojem situacije u slučaju Barišić te napadima koje je doživio zbog svog angažmana oko problematike plagiranja u Hrvatskoj, odlučio prestati sa znanstvenim radom u Hrvatskoj.
Plagijatore i autoplagijatore zapošljavalo se ove godine na Hrvatskim studijima, a posljednji u nizu primjera plagiranja onaj je ministra Damira Krstičevića. Ratna škola u kojoj je ministar izradio sporan rad nije otklonila tvrdnju tvrdnju da se radi o neispravnom citiranju, odnosno, plagiranju, a ministar je novinara portala Index, koji je priču otkrio, optužio za hibridni rat usmjeren protiv njega.
Odnos države prema ovom gorućem problemu najbolje se ogleda u potpunoj marginalizaciji saborskog Odbora za etiku, čije je djelovanje derogirano i odlukom Ustavnog suda. Zbog takvog odnosa države prema varanju, ne treba čuditi što studenti naveliko kupuju i prodaju seminarske i diplomske radove. Štoviše Srednja.hr u svibnju je otkrila kako u Hrvatskoj postoji registrirana tvrtka koja se bavi prodajom maturalnih i diplomskih radova. Osim toga, ta je tvrtka novac za osnivanje dobila od općine. Dobrodošli u Lijepu našu!
Promjena u Ministarstvu znanosti i obrazovanja uslijed političke trgovine HDZ-a i HNS-a
Početkom lipnja, nakon velikog prosvjeda podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi, Hrvatska narodna stranka s izlikom boljeg obrazovanja i provođenja obrazovne reforme, presložila se s HDZ-om i ušla u Vladu Republike Hrvatske. U tom preslagivanju, umjesto ministra-plagijatora Barišića, u Ministarstvo znanosti i obrazovanja uselila je Blaženka Divjak, profesorica matematike s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike. Njezin je izbor donio dašak optimizma, prvenstveno u dijelu akademske zajednice izmučenom dotadašnjom spregom resornog ministra te autokrata i faraona sa sveučilišta.
-
Odlučni potezi u sferi visokog obrazovanja uz kritike sveučilišnih faraona
Njezin prvi veliki potez bila je blokada zapošljavanja na sveučilištima zbog prekoračenja obračunskih koeficijenata u iznosu od 30 milijuna kuna. Najveće prekoračenje zabilježeno je u Zagrebu, gdje većina fakulteta nije bila oštećena obustavom zapošljavanja i napredovanja, no neki dekani pozivali su na sankcioniranje odgovornih. Divjak je potom obustavila notorne izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, popularno prozvane ‘Lex Boras’, koje su predviđale ozakonjivanje nezakonitih odluka pojedinih rektora, kao i pogodovanje znanstvenicima i nastavnicima koji imaju više od 65 godina.
Ministarstvo je u srpnju počelo djelovati u skladu sa zakonom i iz Barišićevih zapečaćenih ladica izvuklo čak tri zahtjeva za upravnim nadzorom nad Sveučilištem u Zagrebu. Provođenje upravnih nadzora svelo se na igru mačke i miša s obzirom da Sveučilište Ministarstvu nije dostavljalo traženu dokumentaciju, a institut upravnog nadzora tužbom rektora Borasa poslan je na Ustavni sud. Boras traži obustavu svih upravnih nadzora nad Sveučilištem i ukidanje zakonskog članka koji definira upravni nadzor jer on, kako tvrdi rektor u tužbi, narušava sveučilišnu autonomiju. Tako ćemo sljedeće godine doznati hoće li hrvatska sveučilišta postati države u državi.
-
Parcijalna rješenja i kompromisi oko kurikularne reforme
Gledajući poteze ministrice Divjak u sferi obrazovne reforme, u prvim mjesecima u MZO-u provela je analizu spornog natječaja za ERS kojim je izabrana Buljan Culej. Ta je analiza procurila u medije, premijer je ministrici poručio da se pozabavi curenjem dokumenata, a netransparentno izabrani ERS nikada nije službeno raspušten. Krajem ljeta, uslijedila su parcijalna rješenja poput uvođenja obvezne informatike u 5. i 6. razrede osnovne škole te projekt ProMikro opremanja škola mikroračunalima. Pitanje nastavnog kadra, koji bi trebao predavati informatiku, svakako je jedno od istaknutijih i problematičnijih, na što smo upozorili.
Ministarstvo je potom zaobišlo problematični ERS i početkom rujna reaktiviralo stručne radne skupine koje su u sklopu Cjelovite kurikularne reforme radile na izradi kurikularnih dokumenata. One su dokumente doradile na temelju javne rasprave, dokumenti su poslani na međunarodnu recenziju, a kurikulum Povijesti i u HAZU. Recenzije kurikuluma Informatike otkrile su zadovoljstvo međunarodnih recenzenata metodologijom izrade kurikularnih dokumenata, njihovom jasnom strukturom i jasnim ishodima učenja, čime je inozemnu potvrdu rada dobio tim predvođen Borisom Jokićem koji je osmislio metodologiju izrade svih kurikularnih dokumenata.
Krenulo se u dugoočekivanu reformu strukovnog obrazovanja, održan je prvi webinar u sklopu edukacije učitelja za kurikularnu reformu, a osim uvođenja obvezne informatike, od sljedeće školske godine najavljena je i eksperimentalna provedba kurikularne reforme u 3 do 5 posto škola, u što će oči javnosti svakako biti uperene tijekom 2018. godine.
Što se tiče proračuna Ministarstva za 2018. godinu, on je u odnosu na 2017. veći za 617 milijuna kuna, a najveći dio planiranog rasta se odnosi na rashode za zaposlene (otprilike 477 milijuna kn). Stavka provedbe kurikularne reforme u proračunu je ‘zaradila’ skoro 34 milijuna kuna, no najveći dio te stavke, čak 26 milijuna kuna, izdvojit će se za nabavku informatičke opreme. Kurikularnoj reformi iz državnog proračuna ostaje 7.960.000 kuna, a taj je iznos manji od onog iz proračuna za 2017. godinu. Iz Ministarstva te brojke pravdaju još dvjema linijama EU financiranja reforme.
Srednja.hr postigla prvi politički obrazovni #konsenzus u Hrvatskoj
U lipnju smo predstavili vlastitu inicijativu prvog političkog obrazovnog #konsenzusa u Hrvatskoj. Uputili smo svim parlamentarnim političkim strankama u Hrvatskoj zahtjev da se očituju o tome trebaju li učenici biti dio reforme obrazovanja, tko god ju provodio. Taj smo zahtjev temeljili na činjenici da učenici, kao dio školskog sustava, zaslužuju i mogu dati svoj doprinos u reformi kurikuluma te smo predložili da se učenike uključi u sastav predmetnih stručnih radnih skupina putem javnog poziva.
U 15 dana parlamentarne stranke okupljene u 14 klubova zastupnika podržale su prijedlog portala Srednja.hr o prvom političkom obrazovnom #konsenzusu za učenike. Predloženo je i prihvaćeno od svih Klubova zastupnika da se učenike uključi u sastav predmetnih stručnih radnih skupina putem javnog poziva te su stranke pokazale političku odgovornost i poduprijele inicijativu da se napokon čuje učenički glas u reformi.
Iako je #konsenzus postignut, reaktivacijom stručnih radnih skupina učenici u njih nisu uključeni niti su se dokumenti dorađivali na način da bi učenici u tome mogli sudjelovati. No, ostat će zabilježeno da smo u 15 dana ujedinili sve parlamentarne stranke po pitanju važnosti uključivanja učenika u obrazovnu reformu.
Prijedlozi zakona o studentskom radu te odgoju i obrazovanju podigli buru u javnosti
Osim već spomenute obustave notornih izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Ministarstvo je, što se tiče zakonodavnih aktivnosti, krenulo u izradu Zakona o studentskom radu, izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o strukovnom obrazovanju, kao i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Nikada u javnosti toliku buru nije izazvao studentski rad, koliko se o tome pisalo i pričalo od prvih dana ove godine. Bilo je problema s limitom oporezivanja nakon donošenja Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a pobunili su se i izvanredni studenti koji su tražili da se i njima omogući rad posredstvom student-servisa. Ministarstvo je stoga krenulo u izradu Zakona o studentskom radu, čiji je prijedlog objavljen u studenom. Prema njemu, trebala bi rasti minimalna satnica, a pravo rada preko SC-a dobili bi i pobunjeni izvanredni studenti. No, u javnoj raspravi Pučka pravobraniteljica upozorila je da će zakon, ako se usvoji, biti u neskladu s drugim Zakonom, odnosno, da će biti nezakonit.
Najveću buru u javnosti podigao je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju, točnije, prijedlog prema kojem bi roditelji imali slobodu odlučivati o međupredmetnim temama koje bi njihova djeca slušala u školi. S obzirom da se međupredmetne teme izvode i kroz obavezne, a ne samo izborne i izvannastavne predmete, još uvijek nije jasno kako će Ministarstvo raspetljati gordijski čvor koji je stvorilo puštanjem ovoga prijedloga u javnu raspravu.
-
Predviđene zakonodavne aktivnosti Ministarstva u 2018. godini
O izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju te Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru možete pročitati dalje u tekstu, a što se tiče zakonodavnih aktivnosti u 2018. godini, za I. kvartal predviđen je Nacrt prijedloga Zakona o obrazovanju odraslih, Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i Zakona o udžbenicima i obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu. Za II. kvartal predviđene su izmjene i dopune Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, a u III. kvartalu Nacrt prijedloga Zakona o studentskom predstavljanju i organiziranju. IV. kvartal predviđa Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Studenti stručnih studija i njihove diplome i dalje na čekanju
Nakon prve ustavne tužbe rektora Borasa iz siječnja 2016. na Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, on je poslan na doradu i bilo je potrebno urediti pristup 8. razini HKO-a, tj. doktorskoj razini. Izrađen je prijedlog Zakona s glavnim i alternativnim prijedlogom. Alternativni prijedlog naišao je na burnu reakciju studenata stručnih studija koji ga smatraju iznimno diskriminatornim pa su se masovno uključili u dosad najkomentiraniju javnu raspravu u sektoru, s čak 1850 komentara.
I bivši ministar Barišić zalagao se za glavno rješenje u prijedlogu Zakona, dok mu se protivilo zagrebačko sveučilište. Nakon provedene javne rasprave, Ministarstvo na čelu s Blaženkom Divjak krajem rujna odbacilo je sporan alternativni prijedlog i u daljnju zakonodavnu proceduru poslalo onaj glavni, nediskriminatoran i prihvatljiv studentima stručnih studija. No, od tada HKO i dalje stoji, a izmjene još nisu došle na klupe saborskih zastupnika.
Sredinom listopada postalo je i jasno zašto – rektor Boras i njegov prorektor Lazibat i dalje se zalažu za diskriminaciju 55.000 studenata stručnih studija, protive se prijedlogu Ministarstva, koje optužuju da zloupotrebljava Odluku Ustavnog suda o HKO-u. Njihov otpor postigao je gotovo nevjerojatno – s druge su se strane ujedinili poslodavci i sindikati koji traže hitno donošenje Zakona, a na istoj su strani zajednički i Ministarstvo te Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola. U 2018. očekuje se rješavanje ovog velikog i mučnog pitanja za budućnost stručnih studija u Hrvatskoj.
Važna reforma strukovnog obrazovanja u zamahu
NCVVO je u listopadu predstavio rezultate vanjskog vrednovanja 23 nova strukovna kurikuluma koja su se od školske godine 2013./2014. eksperimentalno provodila u 49 srednjih strukovnih škola. Vrednovanje je pokazalo da je 19 kurikuluma spremno za provedbu u školama od sljedeće školske godine (što će biti obavezno) te da strukovno obrazovanje treba i dalje poboljšavati.
Pokrenut je i projekt Modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojim se ide u promjenu strukovnih kurikuluma za obrtnička zanimanja, a novi strukovni kurikulumi izradit će se za 9 programa u obrtništvu. Zanimanja koja će doživjeti promjene su: kozmetičar, pediker, frizer, fotograf, tapetar, soboslikar-ličilac, pismoslikar, dimnjačar i staklar. Predviđeno trajanje projekta je do 30. travnja 2020. nakon čega bi kurikulumi trebali ući u eksperimentalnu primjenu.
Uz to, u završnoj su proceduri Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju kojima bi trebala biti osigurana sredstva od gotovo milijardu kuna iz EU fondova za provođenje ove reforme. Glavni ciljevi su razvoj nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, uspostava regionalnih centara kompetentnosti, uvođenje dualnog obrazovanja, uspostava boljeg sustava osiguravanja kvalitete te izrada pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca.
Građanski odgoj i obrazovanje bez jasne političke podrške, no u Rijeci, Sisku i Istri – eppur si muove!
Rezultati Međunarodnog istraživanja građanskog odgoja i obrazovanja u kojem je sudjelovala i Hrvatska pokazali su da se Građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj provodi na krilima entuzijazma nastavnika te da nedostaje jasna politička podrška njegovu provođenju. Ipak, u nekim dijelovima Hrvatske GOO ne stoji u mjestu. Tako nakon prošlogodišnje eksperimentalne provedbe riječki učenici u čak 22 od 24 osnovne škole od ove školske godine izvannastavno slušaju GOO, za koji su tražili više nastavnih sati i deblju knjigu!
‘Riječki model’ prepoznat je i u Sisku koji je s Gradom Rijekom potpisao Sporazum o suradnji na provedbi GOO-a pa će tako i sisački osnovnoškolci imati priliku postati učenici-građani. Tome se valu priključuje i Istra gdje je tijekom rujna osnovana radna skupina za uvođenje GOO-a u osnovne škole Istarske županije pa i ona kreće u sustavno uvođenje GOO-a u škole.
___________________________________
Obrazovni pregled 2015. godine
Obrazovni pregled 2016. godine