Jedan od najboljih maturanata u državi upravo je osvojio svjetsko zlato u Geografiji
Naši učenici ne prestaju nizati uspjehe na svjetskim olimpijadama iz pojedinih predmeta. Izvrsne vijesti sižu iz Beograda gdje je jučer završena 14. svjetska geografska olimpijada, na kojoj je ovogodišnji najmaturant Srećko Kajić osvojio zlato, a medalju je odnio i Mihovil Penavić, slavonskobrodski srednjoškolac.
Srećko Kajić/ foto: privatna arhiva
Jedan od najboljih rezultata iz u povijesti državne mature na Geografiji je ove godine ostvario Srećko Kajić, učenik Gimnazije Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima, riješivši točno 91 posto ispita. Uz to, imao je 100-postotnu riješenost ispita iz Engleskog. Kako nam je nedavno otkrio, na natjecanjima iz Geografije u srednjoj je redovno sudjelovao i tri puta bio državni prvak.
– Geografija me zanima od malih nogu i počeo sam učiti o zemljama još u ranom djetinjstvu, a kroz školovanje se to znanje upotpunjavalo pa sam postao državni prvak u 2. razredu srednje škole, a ‘titulu’ sam obranio i iduće 2 godine te sam ove godine pozvan na Geografsku olimpijadu koja se odvija u Beogradu idućih dva tjedna, kazao nam je Srećko.
Svjetska olimpijada je završena jučer, a s ponosom možemo objaviti da je Srećko na njoj osvojio zlatnu medalju i u ukupnom poretku završio kao drugoplasirani, što je jedan od najboljih pojedinačnih rezultata u povijesti hrvatskog sudjelovanja na geografskim olimpijadama.
Odličan rezultat i srebrnu medalju na olimpijadi osvojio je i Mihovil Penavić, učenik Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu. Na olimpijadi su nas još predstavljali i Nikola Bišćan, učenik Srednje škole Donji Miholjac i Leo Radalj, učenik III. gimnazije u Splitu, također ostvarivši vrlo dobre rezultate.
Geografska je olimpijada natjecanje najvišeg ranga na području geografije za učenike srednjih škola od 16 do 19 godina starosti. Sastoji se od tri dijela: pisanog ispita u kojemu se na temelju zadanih grafičkih, statističkih, kartografskih i tekstualnih priloga rješavaju kompleksni problemi na svim područjima geografije: od klimatskih promjena do problema nejednolikog razvoja pojedinih regija. Od upravljanja prirodnim rizicima poput poplava, potresa, vulkanskih erupcija i suša, pa do problema starenja stanovništva, migracija, prenaseljenosti i geopolitičkih kriza.
Drugi dio natjecanja čini terenski rad koji se u pravilu sastoji od izrade geografske karte istraživanog područja te rješavanja konkretnog prostornoplanerskog problema, primjerice, revitalizacije određenog područja ili prenamjene zemljišta.
Treći dio natjecanja čini multimedijski ispit koji se rješava na računalu i, slično pisanom ispitu, uključuje povezivanje i zaključivanje na temelju danih grafičkih priloga, a ne faktografsku građu poput poznavanja glavnih gradova, zastava i sličnih klasičnih kvizaških podataka.
