10 stvari koje smo danas saznali o uvođenju obvezne informatike u osnovne škole
Na današnjem briefingu za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ministrica Blaženka Divjak i njezina pomoćnica Lidija Kralj predstavile su plan uvođenja Informatike kao obaveznog predmeta u pete i šeste razrede osnovne škole od školske godine 2018./2019. U iscrpnom pregledu donosimo 10 ključnih stvari koje smo danas saznali o uvođenju obvezne informatike.
FOTO: Učionica budućnosti u Karlovcu
Ministrica Divjak, uz svoju pomoćnicu Lidiju Kralj, danas je predstavila plan uvođenja Informatike kao obveznog predmeta u pete i šeste razrede od sljedeće školske godine. Kako je ministrica rekla, radi se o značajnom dijelu reformskog paketa obrazovanja za 21. stoljeće.
– Ovo niti izdaleka nije jedini dio reformskog paketa, ali je svakako njegov značajan dio. Obaveznom informatikom, učenje o disketama po sadržaju iz 1994. definitivno odlazi u povijest, a ono što će naši učenici raditi je razvoj algoritamskog razmišljanja, digitalnih kompetencija, programiranja, snalaženja u suvremenom e-društvu. Sve to je važno jer želimo da naši mladi ljudi budu konkuretni kako na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, tako i globalno, kazala je ministrica i dodala da se cijeli plan pripremao dva mjeseca te da se temelji na puno materijala, posebno kurikularnih dokumenata koji su pripremljeni u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.
Prema onome što je danas predstavljeno na Donjim Sveticama, donosimo cjeloviti plan Ministarstva za uvođenje obvezne informatike – kako će se odvijati program aktivnosti uvođenja obvezne Informatike u 5. i 6. razrede, tko će za što biti nadležan, koji su izvori financiranja aktivnosti te uklapa li se novi obvezni predmet u satnicu.
1. Osnovano je Povjerenstvo koje će brinuti o ispunjavanju nužnih preduvjeta za uvođenje obvezne informatike u škole
Odlukom ministrice od 25. kolovoza 2017., osnovano je Povjerenstvo za uvođenje Informatike kao obveznog predmeta u osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, tj. strateško tijelo MZO-a. Zadaća mu je analizirati postojeće stanje u osnovnoškolskim ustanovama te predložiti model ispunjavanja nužnih preduvjeta za uvođenje Informatike kao obveznog predmeta u osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Rok za izvršenje ovih poslova jest 15. listopada 2017.
Članovi Povjerenstva, redom su:
- Lidija Kralj, prof., MZO, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja (predsjednica povjerenstva)
- Akademik Leo Budin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
- dr. sc. Mislav Grgić, posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za područja STEM
- sc. Jelena Nakić, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Splitu
- dr. sc. Tomislav Jakopec, Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku
- dr. sc. Nina Begičević Ređep, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu
- Vedrana Miholić, dipl. ing., CROZ d.o.o.
- Biljana Cerin, Ostendo Consulting
- Mario Stančić, VI. osnovna škola Varaždin
- Darka Sudarević, III. gimnazija Zagreb
- Nikolina Bubica, Osnovna škola Mokošica
- Branka Vuk, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet
- Viktorija Hržica, Agencija za odgoj i obrazovanje
- dr. sc. Vedran Mornar, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
- Dejan Drabić, mag. inf., Mladi informatičari Strahoninca
- Jasminka Martinović, Hrvatska udruga poslodavaca
- Bernard Gršić, dipl. ing., Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
- dr. sc. Goranka Nogo, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Darko Tot, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
- Alen Čuljak, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
- Sanja Đurđek Murković, prof., Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osim navedenog Povjerenstva, bit će imenovana i interna Radna skupina za kurikulum, čija će zadaća biti dorada kurikuluma temeljem međunarodne recenzije, a radit će i na pripremi digitalnog obrazovnog materijala za učenike te pripremu materijala za dodatnu edukaciju učitelja. Provodit će i edukaciju učitelja.
2. Prvi korak – sustavna analiza stanja u školama vrši se do sredine listopada
Prema planu MZO-a, do 20. rujna potrebno je prikupiti podatke iz škola o kadrovskim pitanjima, stanju škola s informatičkom opremom i slično. Potom slijedi analiza stanja na temelju koje će se donijeti prijedlozi za rješavanje uočenih problema, uključujući i pitanja financiranja. Plan je Ministarstva da analiza stanja u školama bude gotova do 15. listopada ove godine.
Ministrica je istaknula kako u ovom trenutku u škole broje oko 800 nastavnika Informatike te da su procjene MZO-a da taj broj treba povećati za 10 do 15 posto, no sve to treba provjeriti sa školama kroz spomenutu analizu.
3. Prije uvođenja, kurikulum Informatike upućuje se na međunarodnu recenziju
Do 5. rujna u planu je prevođenje kurikuluma Informatike na engleski jezik kako bi se moglo pristupiti međunarodnoj recenziji kurikuluma. Ona bi prema planu trebala biti gotova do kraja listopada, nakon čega bi Radna skupina za kurikulum imala vremena do sredine prosinca, temeljem recenzije, doraditi kurikulum Informatike.
4. Digitalni obrazovni materijal izrađivat će se do sredine travnja 2018.
Radna skupina za kurikulum radit će na pripremi digitalnog obrazovnog materijala (za učenike) i priprema materijala za učitelje, koji bi trebali biti gotovi do 15. travnja 2018. Nakon toga slijedi evaluacija i unapređenje tih materijala i to zaključno s krajem lipnja 2018.
5. Opremanje škola odvijat će se u dva dijela, ove godine za to će se izdvojiti 8 milijuna kuna
Škole će se opremati od rujna ove godine, zaključno sa svibnjem 2018. U 2017. za opremanje škola (i pripremu plana i programa) iz državnog je proračuna predviđeno osam milijuna kuna, dok je za 2018. iz proračuna u planu 20 milijuna kuna za opremu, zapošljavanje i obrazovne materijale.
6. Četiri do pet mjeseci potrebno je za provođenje dodatne edukacije učitelja
I edukacija će se odvijati u dva dijela. Tijekom prvog, u siječnju 2018., učitelje će se informirati o novim metodama rada, sadržaju programa, a potom će se od svibnja do rujna 2018. odvijati edukacije u online obliku, fizički u školama, itd. Edukacija neće biti kontinuirana jer treba uzeti u obzir godišnje odmore učitelja u tom periodu. Sama edukacija učitelja usko je vezana uz izradu digitalnih obrazovnih materijala i konačnu verziju kurikuluma nakon međunarodne recenzije.
7. Tri su izvora financiranja uvođenja obvezne informatike
Već je oko 307 milijuna kuna iskorišteno u pilot projektu e-škole (2016.-2018.), koji prema riječima ministrice, sadrži važne segmente upotrebljive za informatiku. Ne radi se samo o opremanju škola, već i o edukaciji, izradi obrazovnih sadržaja i nacionalnih servisa (npr. servisa repozitorija gdje će se digitalni obrazovni sadržaji moću pohraniti i spremiti). U sklopu e-škole, priprema se ‘veliki projekt’ za razdoblje 2019.-2022. kroz koji će se angažirati više od milijardu kuna. Taj je novac bitan za sljedeće faze kada će se s informatikom iskoračiti u više razrede (7. i 8. razred).
Predviđena su i sredstva iz Europskog socijalnog fonda, odnosno, u razdoblju od 2014. do 2020. osigurano je 300 milijuna kuna za kompletnu obrazovnu reformu i edukaciju učitelja. Jedan dio tih sredstava angažirat će se za edukaciju u ovom dijelu uvođenja obvezne informatike.
Pored navedenih projekata i izvora financiranja, tu je i državni proračun koji do kraja 2017. predviđa 8 milijuna kuna za opremanje škola i pripremu plana i programa, a plan je da se iduće godine angažira još 20 milijuna kuna za opremu, zapošljavanje i obrazovne materijale.
8. Uvođenjem obvezne informatike, učenici neće biti preopterećeni
U Ministarstvu su ovu tvrdnju potkrijepili izvješćem Eurydicea o satima nastave u obveznom obrazovanju na europskoj razini. Prema izvješću, Hrvatska ima najkraće trajanje obaveznog obrazovanja, a ministrica je istaknula i kako hrvatski učenici, u odnosu na ostatak Europe, provode najmanje obveznih sati u školi.
– Priča o tome da su naši učenici puno vremena u školi, jednostavno ne drži vodu, rekla je Divjak.
Tablice u nastavku prikazuju ukupno godišnje vrijeme boravka učenika u školi. Primjerice, učenici petih razreda u Hrvatskoj godišnje provedu 578 sati u školi, dok njihovi kolege iz petog razreda u Italiji godišnje u školi provode 891 sat, u Finskoj 676 sati, u Sloveniji 739 sati.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
9. Satnica za peti i šesti razred dozvoljava uvođenje obvezne informatike; za uvođenje u sedmi i osmi razred potrebne su izmjene Državnog pedagoškog standarda
Kako je kazala ministrica Divjak, trenutni nastavni plan i program propisuje tjedno 22 sata nastave obveznih predmeta u 5. razredu te tjedno 23 sata nastave obveznih predmeta u 6. razredu.
– Ako gledate ograničenje koje imamo da bi u višim razredima učenici trebali biti šest sati u školi, onda vidite da tu ima mjesta za još dva sata obvezne informatike, ima i mjesta za izborne predmete , vjeronauk, strani jezik i ostale oblike nastave. Tu uopće nemamo problem sa satnicom. Svi dosadašnji izborni predmeti mogu i dalje normalno funkcionirati. Pitanje vjeronauka uopće ne dovodimo u pitanje i on uz dva sata obavezne informatike bez problema ulazi u raspored, pojasnila je Divjak.
Za uvođenje obvezne informatike u sedmi i osmi razred, potrebno je izmijeniti Državni pedagoški standard iz 2008. koji nije usklađen s nastavnim programom iz 2006.
10. Informatika će se poučavati i učiti prema kurikulumu izrađenom u sklopu Cjelovite kurikularne reforme
– Cjelovitim pristupom informatici želimo potaknuti učenike da budu aktivni, da budu kreativni, stvaratelji, a ne samo pasivni korisnici tehnologije, kazala je rekla je Lidija Kralj, ministričina pomoćnica i nekoć voditeljica stručne radne skupine za Informatiku u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.
U kurikulumu su osmišljene četiri domene kojima se želi potaknuti učenike na stvaranje sadržaja, pronalaženje rješenja, kreativnost i inovativnost. Te su domene a) informacije i digitalna tehnologija, b) računalno razmišljanje i programiranje, c) digitalna pismenost i komunikacija i d) e-društvo.
Kralj je posebno naglasila posljednju domenu e-društva, u sklopu koje će učenici učiti o odgovornoj, sigurnoj i učinkovitoj upotrebi interneta, općenito, o svojoj sigurnosti na webu.
Divjak: Škola za život, a ne škola za ocjenu
Ministrica i njezina pomoćnica dodatno su novinarima pojasnile da žele objediniti sve inicijative koje su prisutne u u sustavu obrazovanja te da žele njihovu podršku u realizaciji uvođenja obvezne informatike, od medijske pismenosti, preko microbitova, sve do robotike.
– Cilj je škola za život, a ne škola za ocjenu. Također, i informatika za život, kako ćemo pomoću informatike bolje učiti i cjeloživotno učiti i kako ćemo informatiku međupredmetno upotrebljavati, pojasnila je Divjak.
Ministrica se, na pitanje novinara, dotaknula i ostatka predmeta pa je tako kazala da ostali kurikularni dokumenti idu u eksperimentalnu primjenu u školskoj godini 2018./2019. i to za pojedine razrede. Dodala je da informatika neće ići u eksperimentalnu primjenu, već odmah u obavezni program.
Informatika ne ide eksperimentalno jer je dobro pripremljena, izuzezno malo je došlo primjedbi na program informatike, a osim toga, krajnje je vrijeme da što se tiče obrazovanja i tehnologije zakoračimo u 21.stoljeće u našim školama. Nema razloga čekati, zaključila je ministrica.
