Vedran Mornar: ‘Ovo će biti povijesni dan hrvatskog školstva’
‘Ovo će biti povijesni dan hrvatskog školstva’, naglasio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta na uvodu konferencije za medije održane povodom početka rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kao i predstavljanja organizacije rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Treba naglasiti da Strategija ne predviđa uvođenje novih obveznih predmeta u školske programe, ali je u njenom planu povećanje broja izbornih predmeta.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Povodom početka rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kao i predstavljanja organizacije rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, danas je održana konferencija za medije u prostorijama MZOS-a. Uz predstavljanje točaka i fokusa rada na oba dokumenta, pitali smo nadležne kakva će biti uloga učenika i studenata, odnosno hoće li je uopće biti.
Članovi Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme
Neslaganje oko uloge učenika u radu na ključnim obrazovnim dokumentima
– Učenici i roditelji su uz učitelje naša glavna interesna skupina i zasigurno će biti konzultirani vezano za sve promjene. Učenici i roditelji će čak imati internet platforme na kojima će moći predlagati određena rješenja te utjecati na smjer u kojem ide hrvatsko obrazovanje.
Dakle oni će sigurno imati svoj glas u Cjelokupnoj reformi, odgovorio nam je Boris Jokić, voditelj Ekspertne skupine za provođenje kurikularne reforme.
S druge strane predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije smatra da bi studenti tek o nekim pitanjima trebali imati samo parcijalnu ulogu.
– Što se tiče studenata, dakle mi smo konzultirali studentske udruge pri samoj izradi Strategije i sasvim sigurno da ćemo se o nekim pitanjima savjetovati sa studentskim udrugama. Pogotovo o onim pitanjima koja se tiču izravno studenata, studentskog standarda. Ali moram reći da su za većinu pitanja ipak potrebni stručnjaci, odgovorio je Neven Budak.
No Boris Jokić mu je želio replicirati.
– Ja se ne bih s tim složio. Mislim da su učenici i roditelji oni koji bi također trebali jasno djelovati na smjer hrvatskog obrazovanja, dodao je.
Nema novih obveznih predmeta
Tijekom predstavljanja organizacije rada na provedbi Cjelovite kurikularne reforme, Boris Jokić je spomenuo da će 60 djelatnika raditi u punom radnom vremenu na dokumentu, dok će ukupno 300-njak ljudi sudjelovati u izradi.
Također je naglasio da se redovno uvođenje kurikuluma planira za školsku godinu 2017./2018., dok će eksperimentalna faza startati godinu prije.
Na pitanje hoće li se uvesti građanski i/ili zdravstveni odgoj, kao redovni predmet u nastavu, decidirano je naglasio kako reforma ne predviđa nove obvezne predmete, ali će se povećati broj izbornih.
Boris Jokić je pojasnio i da će se inzistirati u kurikularnoj reformi na opširnijoj praktičnoj nastavi u strukovnim školama, kako bi na taj način učenici bili spremniji kada izađu na tržište rada.
Ono što je značajno za studente, a što je napomenuo Neven Budak, jeste povećanje broja izravnih subvencija u odnosu na neizravne. Odnosno smanjenje subvencija za smještaj, prehranu, prijevoz u korist stipendiranja učenika i studenata.
