Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci
U Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci provode se programi opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije. Gimnazija broji nešto više od 600 đaka raspoređenih u 24 razrednih odjela. Oni zajedno sa sedamdesetak vrsnih profesora izučavaju sadržajan i zahtjevan gimnazijski program, ali često i mnogo više od toga. Pored redovitih nastavnih aktivnosti, osmišljava se tu i zajednički provodi niz izvannastavnih sadržaja, dotiču se nove spoznaje, aktivno i kreativno promišlja o umjetnosti, književnosti, prirodoslovlju …
Tijekom svih stoljeća djelovanja, kao i danas, gimnazija je težila za izvrsnošću i to u svim dijelovima školskog života. Oduvijek je gajila dobre tradicijske vrijednosti, ali i razvijala nove vrijednosti u skladu s društvenim razvojem kao i novim humanističkim i pedagoškim dosezima. Stoga danas s ponosom možemo reći da naša škola djeluje prema suvremenim odgojno-obrazovnim načelima. Uz tradicionalni oblik nastave i proces učenja, učenici mogu stvarati i učiti iskustveno, uključujući se u različite projekte i programe zajedno sa svojim nastavnicima. Ovakav oblik rada omogućava im da, uz stjecanje znanja, istraže i izraze svoje kreativne potencijale, interese, mogućnosti i odgajaju se za samostalno, društveno angažirano djelovanje.
Nastojimo graditi kreativnu školu, spremnu za inovacije i istraživački pristup učenju. Mladim ljudima želimo omogućiti da što bolje upoznaju i izraze svoje osobnosti i formiraju se kao cjelovite ličnosti koje će spoznati vrijednosti znanja, rada i ustrajnosti koje će ih voditi u daljnji svijet cjeloživotnog učenja i stvaranja, u skladu s geslom:
NON SCHOLAE, SED VITAE DISCIMUS!
Učimo za život, ne za školu!
Govoreći o Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci, priču moramo započeti davne 1627. godine ili još mnogo ranije, gotovo onih davnih dana kada je započelo poučavanje čitanja, pisanja, računanja… Te 1627. godine u Rijeci na Grvici kraj katedrale sv. Vida isusovci započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjih dana..
Ukidanjem reda isusovaca 1773. godine gimnazijsku naobrazbu preuzimaju svjetovne vlasti te Gimnazija nastavlja djelovati, a upaljena luč znanja ostala je gorjeti do naših dana. Kroz burnu riječku povijest, sve do polovice 19. stoljeća, gimnazijska naobrazba provodila se bez većih problema. Škola je živjela životom grada na Rječini, doživljavala svoje brojne promjene, ali nikad nije prestajala s radom. Nakon potpadanja Rijeke pod mađarsku vlast 1868. godine, počinje postupna mađarizacija na svim poljima pa tako i u kulturi. Posljednje uporište hrvatstva bila je upravo gimnazija. Pripreme za njeno gašenje i zatvaranje počele su u osamdesetim godinama 19. stoljeća kada je i preseljena u Palaču Adamić na Fiumari. Ipak, zatvaranje gimnazije nije se dogodilo jer diplomatskom borbom tadašnji predstojnik za bogoštovlje i nastavu dr. Izidor Kršnjavi u Zemaljskoj vladi Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije dogovara izgradnju nove zgrade Gimnazije na Sušaku. Njegovom mudrošću i zaslugom izgrađena je ova prekrasna dragulj-građevina koja sjaji i danas, a u koju je Kraljevska velikagimnazija riječka preselila 1896. godine. Time je omogućen nastavak djelovanja hrvatske gimnazije u ovom primorskom podneblju i široj regiji.
Kao jedina hrvatska gimnazija na ovim prostorima, sve do završetka Drugoga svjetskog rata, predstavljala je i važno uporište u očuvanju nacionalnog bića i njegova identiteta.
Bogatu, gotovo četiristoljetnu povijest Gimnazije pripovijedaju i o njoj svjedoče vrijedne i raritetne zbirke knjiga, starih i unikatnih učila koje gimnazija posjeduje i danas i brižno čuva u svojim prostorima, te obiman školski arhiv. O značenju i radu školske ustanove, s najdužom tradicijom u našem kraju, i jednoj od najstarijih u ovom dijelu Europe, svojim životima i djelovanjem govore generacije učenika i profesora, među kojima je veliki broj slavnih osoba iz kulturne, političke, znanstvene povijesti Hrvatske i srednje Europe. Među njima bili su Joseph Lorenz von Liburnau, Janez Trdina, Fran Kurelac, Ivan Dežman, Eugen Kumičić, Rikard Katalinić Jeretov, Antun, Ivan i Matija Mažuranić, Matko Laginja, dr. Viktor Ružić, Drago Gervais, Andrija Rački, Janko Polić Kamov, Ivan Zajc, Antun Motika, Vladimir Nazor, Ivan Kobler i mnogi drugi.
Za školsku godinu 2019./2020. kriteriji za upis bili su:
foto: Prva sušačka hrvatska gimnazija | privatna arhiva
Napomene:
- U jezičnoj gimnaziji učenici umjesto jednog od prirodnih predmeta ( Fizika, Kemija ili Biologija) od 3. razreda biraju 3. strani jezik – francuski, španjolski ili njemački.
- U prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji učenici mogu umjesto 2. stranog jezika odabrati pojačani program matematike i informatike.
Rijeka, Gajeva 1,
Broj telefona: 051 217 724
051 217 770
Mail škole: [email protected]
Link na web stranicu škole: http://pshg.net/
Sadržaj rada škole koncipiran je prema obrazovnim područjima:
- jezično-komunikacijsko područje
- umjetničko područje
- društveno-humanističko područje
- prirodoslovno područje
- tehničko i matematičko – informatičko područje
- tjelesno i zdravstveno područje
- područje ekologije i održivog razvoja
- psihofizičko zdravlje pojedinca i okoline
- školska kultura
Uključene su i međupredmetne teme:
- održivi razvoj
- građanski odgoj i obrazovanje
- osobni i socijalni razvoj
- zdravlje
- poduzetništvo
- učiti kako učiti
- uporaba informacijsko komunikacijske tehnologije
foto: Prva sušačka hrvatska gimnazija | privatna arhiva
NON SCHOLAE, SED VITAE DISCIMUS!
Učimo za život, ne za školu!
Izračun bodova za upis u srednje škole na Srednja.hr
Izračunaj svoje bodove!