Godinu dana borbe i otpora protiv uprave Sveučilišta u Zagrebu
Na današnji dan prije točno godinu dana održan je 203. plenum Filozofskog fakulteta popularno nazvan plenum otpora. Masovni, četverosatni plenum, gotovo je jednoglasnom odlukom odbacio suradnju s KBF-om. Istovremeno, označio je početak sada već jednogodišnje borbe i otpora protiv uprave Sveučilišta u Zagrebu, točnije trojca u sastavu rektor Damir Boras, prorektor Ante Čović i prorektor Tonći Lazibat.
203. plenum Filozofskog fakulteta foto:Niko Goga
Upravo je Trg maršala Tita 14, odnosno, adresa Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, zajednički nazivnik svih problema koji su uslijedili nakon velikog plenuma ‘otpora’ na Filozofskom.
Borba protiv ugovora o suradnji s KBF-om, na Filozofskom je prerasla u kompleksno unutarnje pitanje i pitanje upravljanja njime. Bivši dekan Vlatko Previšić donosio je niz kontroverznih odluka, a prošle godine sve je kulminiralo nakon ljeta, kada je Senat Sveučilišta u Zagrebu poništio izbore za Studentski zbor Filozofskog. Tome je prethodio navodni upravni nadzor MZO-a nad radom Vijeća fakulteta. S početkom nove akademske godine 2016./2017., Senat je na izvanrednoj sjednici suspendirao s dužnosti dekana Previšića zbog njegovih godina i imenovao obnašatelja dužnosti dekana, ali i prodekana. Upravo su obnašatelji dužnosti prodekana, imenovani od strane Senata, postali daljnji kamen spoticanja.
.@FFZG #plenumFFZG PROTIV PRIJEDLOGA UGOVORA O SURADNJI S KBF-om! #politikahr pic.twitter.com/NvYlzUazHD
— Dora Kršul (@dorakrsul) April 6, 2016
Sveučilište zatvoreno prema medijima
Nezadovoljni studenti i profesori novoimenovanu su upravu u narednim mjesecima nazivali oktroiranom, jer ju je imenovao Senat, na prijedlog rektora Borasa. Našim istraživanjem ustanovili smo da su se izbori trebali poništiti na brojnim drugim sastavnicama, ali Sveučilište nije reagiralo na naše upite i selektivno je primijenilo zakon.
Spomenimo da se i rektor Damir Boras našao u sličnom problemu s godinama kao bivši dekan Previšić. Nakon dva oglasa za posao, na Učiteljskom i Grafičkom fakultetu, postao je profesor na 20 posto radnog vremena Učiteljskog fakulteta, na Odsjeku u Petrinji i time odgodio svoj odlazak u mirovinu.
Policija na Sveučilištu – prvi put
U prosincu 2016. održani su ponovljeni izbori za Studentski zbor FFZG-a na kojima je uvjerljivo pobijedila lista ‘Filozofski je naš’. Nekoliko dana nakon izbora, povorkom podrške Filozofskom fakultetu, na sjednicu Senata ispraćeni su novoimenovani članovi FFZG-a u Senatu. No, Senat nije prihvatio novoizabrane članove, donijevši odluku da je sjednica Fakultetskog vijeća, na kojoj su novi članovi izabrani, bila nelegalna.
Povorka podrške Filozofskom fakultetu održana je 13. prosinca 2016., a taj je datum značajan i iz razloga što smo tada prvi put imali prilike vidjeti interventnu policiju na Sveučilištu u Zagrebu. Policija između studenata i zgrade Sveučilišta – sigurno nije prizor koji se često viđa. Policija na Sveučilištu u prosincu bila je svojevrsna najava istih takvih ‘intervencija’ još dva puta u narednim mjesecima.
Tek je sredinom veljače ove godine konačno profunkcioniralo Fakultetsko vijeće FFZG-a, čime je prekinuta svojevrsna 7-mjesečna blokada institucije. Između ostalog, na sjednici je pokrenut postupak izbora novog dekana, a kasnije je Vijeće prihvatilo jedino kandidaturu profesorice Vesne Vlahović-Štetić. Na sjednici 11. travnja, Senat bi također trebao dati suglasnost na njezinu kandidaturu.
Policija na Sveučilištu – drugi put
17. siječnja pred Rektoratom su, uz policijski nadzor, prosvjedovali studenti Hrvatskih studija. Istovremeno, na Sveučilištu se održavala sjednica Senata na kojoj je usvojena odluka o promjeni statusa Hrvatskih studija. Studiji su iz sveučilišnog centra pretvoreni u sveučilišni odjel, a mnogi se i danas pitaju kako je to moguće. Naime, HS izvodi studije u sedam polja, a Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju definira sveučilišni odjel na način da izvodi studije u jednom znanstvenom polju. Upravo zbog ovog nesrazmjera i sumnje u nezakonitost odluke Sveučilišta, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja podnio je tužbu Upravnom sudu.
Najnovija događanja na Hrvatskim studijima odvijala su se lančanom reakcijom – 14. ožujka Senat je, na prijedlog Rektorskog kolegija u užem sastavu, donio odluku o ukidanju upisnih kvota na studiju filozofije HS-a (iako je Znanstveno-nastavno vijeće HS-a bilo za kvotu 15), potom je rektor Boras tvrdio da ne zna ništa o ukidanju filozofije na Studijima, a na sve to, studenti su uzvratili dvotjednom blokadom nastave na Hrvatskim studijima. Kao jednog od najodgovornijih osoba prozivaju prorektora Antu Čovića koji je član privremenog ZNV-a, a ujedno i jedan od osnivača Hrvatskih studija.
Policija na Sveučilištu – treći put
Spomenimo i kako je tijekom prvog dana blokade na HS-u, također bila prisutna policija. Tijekom blokade Hrvatskih studija, odvijali su se studentski izbori na Sveučilištu, no na Hrvatskim su studijima odgođeni, uz obrazloženje da se opetovano narušava i ometa nastava. Studenti okupljeni u Studentski sabor ovom su odlukom bili ogorčeni jer su na Saboru izglasali da neće ometati glasačka mjesta i izborni proces na HS-u.
Zahtjevi Studentskog sabora bili su vraćanje kvota za filozofiju i odstupanje uprave koja je podržala odluku Senata o kvoti nula. Blokada je privremeno prekinuta 31. ožujka, nakon što je rektor Boras najavio vraćanje kvote 15 za HS filozofiju. Čeka se sjednica Senata 11. travnja na kojoj bi to trebalo biti potvrđeno. Studenti i dalje ne odustaju od zahtjeva za ostavkom uprave.
Nakon prekida studentske blokade, profesori s Hrvatskih studija 3. travnja stupili su u štrajk nakon propalog postupka mirenja. Tijekom štrajka, obustavili su sve nastavne aktivnosti, a cilj je štrajka osiguranje gospodarskih i socijalnih prava i interesa zaposlenika HS-a, u skladu s načelom autonomije sastavnice sveučilišta.
Rušenje razine HKO-a stručnim studijima koje brine 55.000 studenata
Problem u upravi Sveučilišta u Zagrebu vide i studenti stručnih studija – oni na veleučilištima i visokim školama, no i studenti stručnih studija koji studiraju na sveučilištu. Prošle godine u travnju, Ustavni sud RH poslao je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru na doradu, nakon ustavne tužbe rektora Borasa. Sporna mu je bila ista razina sveučilišnih diplomskih i specijalističkih diplomskih stručnih studija u HKO-u.
Priča o HKO-u upravo je ovih dana na svojem vrhuncu – posljednjih mjesec dana traje javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona, a završava sutra u ponoć. Studenti stručnih studija na tribinama su se informirali o kompleksnoj problematici, a došlo je i do velikih podjela među samim studentima stručnih i sveučilišnih studija. Te su podjele kulminirale proteklih dana na društvenim mrežama, a proizašle su mahom iz dezinformacija o cijeloj problematici.
Studenti stručnih studija, a posebno oni sa stručnih studija koji se izvode na sveučilištima, pitaju se što rektor Boras i prorektor Lazibat (koji je bio član Povjerenstva koje je izrađivalo nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o HKO-u) imaju protiv njih rušeći im razinu studija u HKO-u.
Prorektor Čović, rektor Boras, prorektor Lazibat foto:Sveučilište u Zagrebu
Policija na Sveučilištu – četvrti put?
Studenti Filozofskog fakulteta, Hrvatskih studija te studenti stručnih studija svoje probleme u posljednjih godinu dana adresiraju na isto mjesto – upravu Sveučilišta u Zagrebu. Neizbježan je bio i trenutak susreta sve tri strane. Na posljednjem plenumu FFZG-a, održanom prošli tjedan, svoje su probleme iznijeli studenti FFZG-a, Hrvatskih studija i studenti stručnih studija. U posljednjih pola godine policija je, vezano uz studentske reakcije na sporne odluke uprave Sveučilišta, intervenirala tri puta.
Hoće li četvrti put biti vezan uz problematiku stručnih studija i HKO-a? Mogu li u ovoj mjeri nagomilani problemi na Sveučilištu u Zagrebu biti stvar slučajnosti i kozmičkih sila? Je li stvar slučajnosti da su istodobno aktivni ‘požari’ na tri potpuno različite strane? Što se priprema sljedeće u rektorskom laboratoriju na TMT 14? Zaključit ćemo riječima profesora Marušića, bivšeg prorektora Sveučilišta u Zadru, koji se nedavno osvrnuo na cijelu situaciju oko HKO-a: „Možda su namjere uprave zagrebačkog sveučilišta bile posve časne. Možda, ali kako kažu Englezi, if it looks like a duck…“.
