Objavljen prijedlog Zakona o studentskom radu: Raste minimalna satnica, a pravo rada preko SC-a dobivaju i izvanredni studenti
Početkom ove godine dosta je bure u javnosti izazvala naša priča o poreznoj reformi koja je utjecala na promjene oko poreznih olakšica i oporezivanja studentskog rada. Do sada nije postojao zakon koji je uređivao to područje, rad studenata bio je reguliran Pravilnikom iz 1996., a čak 68,73 posto studenata u 2016. je radilo i ukupno te godine zaradilo 1.145.014.967,55 kuna. Vlada je u ožujku imenovala Radnu skupinu za izradu nacrta prvog Zakona o obavljanju studentskih poslova, a nakon kašnjenja od gotovo pet mjeseci nacrt tog Zakona od danas je dostupan za javnu raspravu. Između ostaloga, njime se predlaže da posredstvom student servisa i visokih učilišta mogu raditi i izvanredni studenti, minimalna satnica ujednačena je na državnoj razini, a ovlasti inspektora rada, ako se Zakon usvoji nakon javne rasprave, od sada će biti malo veće po pitanju nepravilnosti u području studentskog rada.
Foto: Srednja.hr
Sredinom veljače, student Marko Leskovar pokrenuo je peticiju s ciljem prikupljanja potpisa osoba koje smatraju da bi izvanredni studenti trebali imati pravo na rad posredstvom student servisa. Sakupio je oko 7 tisuća takvih potpisa i poslao ih u Ministarstvo obrazovanja. U svom naumu je uspio, jer je jedna od glavnih novosti koje se tiču studentskog rada da prema prijedlogu Zakona i izvanredni studenti dobivaju pravo na rad posredstvom student servisa, odnosno visokog učilišta.
– Prema trenutnim propisima izvanredni studenti nemaju pravo na ovaj oblik obavljanja poslova. S obzirom da izvanredni studenti nisu nužno u radnom odnosu, predloženo je da se definicija redovitog studenta u ovom Zakonu proširi na sve studente koji nisu u radnom odnosu kako bi imali pravo na ovaj oblik obavljanja poslova. U smislu ovog Zakona proširen je pojam redoviti studenti kako bi njihov rad bio na jedinstven način oporezivan u skladu s poreznim propisima, stoji u nacrtu prijedloga Zakona.
I visoka učilišta postaju posrednici pri zapošljavanju studenata
Novim se Zakonom predlaže da posredstvo pri zapošljavanju, osim studentskih centara mogu obavljati i visoka učilišta, uz uvjet da kao ustrojbenu jedinicu imaju službu za studentski standard. Ustanove koje će vršiti posredovanje za odobrenje te djelatnosti moraju imati odgovarajući prostor i opremu za obavljanje djelatnosti, odgovarajući broj zaposlenika i podmirivati obveze za poreze, doprinose i druga javna davanja. Osim toga, ustanove koje pokrenu zahtjev za odobrenjem djelatnosti posredovanja moraju imati i neke druge uvjete, poput određenog postotka izgrađenih i stavljenih u funkciju smještajnih jedinica te osiguravati uslugu studentske prehrane.
Ako se Zakon usvoji u ovom obliku, posrednici će od sada imati malo veće odgovornosti pa će uz vođenje propisanih evidencija, morati i obavljati poslove analize i obrade tržišta, pronalazak posla i kontakt s naručiteljima posla te dogovor oko uvjeta obavljanja posla s naručiteljem posla. Uz navedeno, predlaže se da posrednik postane dužan osigurati studenta za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a u slučaju da poslodavac ne isplati naknadu za obavljeni posao, posrednik ima obvezu i pravo zastupati studente u potraživanju iste i poduzeti sve pravne radnje da se račun naplati.
Kao i do sada, student će moći sklopiti sklopiti ugovor o obavljanju studentskog posla od dana upisa na visoko učilište. Prijedlog je da posrednici mogu posredovati za redovitog studenta upisanog u tekuću akademsku godinu koji je u prethodnoj akademskoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod, uz iznimku brucoša i onih koji su u prethodnoj akademskoj godini imali opravdan prekid studija. Svakako je pozitivna promjena da potvrde o statusu redovnog više neće biti potrebno fizički donositi u SC i kod posrednika, već se to dokazuje uvidom u elektroničke evidencije podataka o studentima. Iznimka su studenti koji studiraju u inozemstvu.
Minimalna satnica ovisit će o minimalnoj bruto plaći
Kao i do sada, student, posrednik i poslodavac potpisuju tripartitni Ugovor o obavljanju studentskog posla, na kojemu će poslodavac morati unaprijed upisati podatke o početku i očekivanom trajanju posla, a po obavljenom poslu student i poslodavac potpisuju izjavu kojom se potvrđuje konačan broj sati ili dana obavljanja posla.
Do sada je svaki studentski centar za sebe odlučivao o minimalnoj satnici pa je ona, primjerice, za isti posao u Zagrebu iznosila 15, a u Splitu 18 kuna. Prvi Zakon o studentskom radu dotiče se i tog pitanja pa bi se minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu trebala izračunavati tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj sukladno posebnom propisu podijeli sa 160. Trenutna minimalna bruto plaća za 2017. iznosi 3.276 kuna. S takvim brojevima dobiva se minimalna naknada od 20 kuna i 47 lipa.
Naravno, posrednik posebnim propisom može odrediti i veću minimalnu satnicu. Uz to poslodavac će morati isplatiti naknadu za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka istoga. Važna je novost i da će od sada, studenti i zakonski imati pravo na 50 % uvećanje naknade za obavljen posao na mjestima s posebnim uvjetima određenim posebnim propisima kao i za noćno obavljanje posla, obavljanje posla blagdanom, nedjeljom te pravo na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok i druge naknade ako su ugovorene. Osim toga, oni koji će obavljati poslove od najmanje šest sati dnevno imaju zakonsko pravo na pauzu od pola sata.
Ovlasti inspektora rada vrijedit će i za studentski rad
Prijedlog Zakona staje i na kraj onima koji kupuju studentske ugovore jer Članak 13., stavka (1) obavezuje studenta da osobno obavlja preuzeti posao.
Do sada studentski centri nisu bili u obavezi opravdavati trošenje novca od posredstva, a novi Zakon predlaže obvezu da ta sredstva moraju trošiti za poboljšanje studentskog standarda, poput smještaja, prehrane i sportskih i studentskih aktivnosti studenata. O tome će brigu voditi posebno odabrano Povjerenstvo u kojemu će se naći i studentski predstavnici sa troje ljudi od pet.
Kao što je i spomenuto, Zakon bi mogao povoljno utjecati na ilegalne radne poput prodaje i kupnje studentskih ugovora, budući da se ovlasti inspektora rada proširuju i na studentski rad, dakle ovlaštenja inspektora rada u vezi studentskih poslova na odgovarajući način primjenjuju se opći propisi koji uređuju radne odnose. Sva tri potpisnika ugovora mogu zatražiti provođenje inspekcijskog nadzora.
U slučaju da poslodavac ili posrednik prekrše neke od odredbi ovoga zakona, kazna iznosi 100.000 kuna. A kako prijedlog Zakona staje i na kraj onima koji kupuju studentske ugovore jer obavezuje studenta da osobno obavlja preuzeti posao, kazna onima koji tu stavku prekrše zabrana je korištenja usluga posredovanja do jedne godine.
Nact prvog Zakona o obavljanju studentskih poslova možete u cijelosti pročitati ovdje, a na istoj poveznici sudjelujte i u javnoj raspravi.
