Dokidamo vječnu debatu o Juditi u školi: Nezaobilazna u nastavi sada i u budućnosti
Napisana je prije više od 500 godina, ali i dalje diže buru u hrvatskoj javnosti. Ne zato što je omiljeno srednjoškolsko štivo, nego zbog političke i književne uloge oko koje se lome koplja. Sam autor je trebao čekati 20 godina, odnosno 1521. godinu za prvo tiskano izdanje. Riječ je o jednoj od najpoznatijih književnih dama u Hrvata, Juditi, napisanoj iz pera oca hrvatske književnosti Marka Marulića. U želji da dokinemo vječnu debatu o ulozi Judite u životu hrvatskih adolescenata, zavirili smo u razne pravilnike i više prijedloga kurikularnih dokumenata. Danas, 516 godina nakon što je napisana, Judita je tu, u školama, ali i nije.
Marko Marulić | Foto: Tony Bowden/Flickr
U nedjeljnoj propovijedi u Mariji Bistrici, u sklopu 25. hrvatskog vojno-redarstvenog hodočašća, zadarski nadbiskup Želimir Puljić dotaknuo se kurikularne reforme, odnosno predmetnog kurikuluma Hrvatskog jezika. Izjavio je da je bilo ‘nevjerojatno čitati kako su predlagači novoga kurikula reforme obrazovanja izbacili Marulića iz popisa školske literature (zamislite englesku književnost bez Shakespearea i njemačku bez Goethea)’. Kako se Judita Marka Marulića nalazi na stranicama 83., 110., 135., i 170. u prijedlogu kurikuluma Hrvatskog jezika, pitali smo Nadbiskupa ima li potrebu izmjeniti svoju izjavu, a stigao je njegov opširan odgovor.
Uvidom u Nacionalni kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik, moguće je vidjeti da se Judita i Marko Marulić nalaze na stranicama 83., 110., 135. i 170., na što je u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista u utorak upozorio bivši voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić. Puljića smo potom upitali želi li revidirati svoju izjavu s nedjeljne propovijedi s obzirom da ne odgovara činjeničnom stanju iz kurikuluma.
Puljić: Judita je bila izbačena iz lektire u izvornoj inačici kurikuluma Hrvatskog jezika
U podužem odgovoru, naslova ‘Marulić nije bio na popisu lektire iz Hrvatskog jezika’, Puljić nam je rekao kako svoju izjavu iz nedjeljne propovijedi temelji na ranijoj inačici kurikularnog dokumenta.
– Tu spoznaju temeljim na izvornoj inačici kurikula iz veljače 2016. u kojoj Marko Marulić nije bio predviđen kao lektira za Hrvatski jezik. U ciklusima navedene literature (str. 292.-300.) ne nalazi se ime Marka Marulića, a ni Petra Zoranića. U obrazloženju „drugoga kriterija“ (str. 291.) stoji da su odabrani „samo oni tekstovi koji su prikladni za učenikovo samostalno cjelovito čitanje. Zbog toga na popisu nisu mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti, poput Biblije, Homerovih epova, Don Quijotea, Judite, Ribanja i ribarskoga prigovaranja ili Robinje.“ Dakle, Marulićeva Judita izrijekom je bila izbačena iz lektire, kazao nam je zadarski nadbiskup.
Utoliko nadbiskup zaista jest u pravu kada kaže da Judita nije bila navedena na popisu obvezne lektire u izvornoj inačici kurikuluma. Moramo istaknuti, kako niti jedna knjiga nije bila predložena kao obavezna jer je cijeli konpcet davao puno veću slobodu nastavnicima.
U izvornoj inačici dokumenta, Judita nije na popisu lektire jer nije prikladna za učenikovo samostalno cjelovito čitanje
Ipak, Nadbiskupova izjava s nedjeljne propovijedi svakako se ne poklapa sa stanjem u kurikularnom dokumentu iz lipnja 2016., dopunjenom primjedbama nakon stručne rasprave, kada je Judita uvrštena u popis lektirnih djela. Međutim, čak ni tada predlagači nisu predvidjeli da se Judita čita cjelovito, nego tek u dijelovima. S druge strane, izvorna inačica dokumenta iz veljače 2016. jasno objašnjava zašto Judite nema na popisu lektirnih djela.
U napomeni uz popis predloženih tekstova za cjelovito čitanje, na stranici 291. predmetnog kurikuluma iz Hrvatskog jezika (veljača 2016.) stoji kako je popis predloženih tekstova oblikovan na temelju nekoliko osnovnih kriterija. Prvi od njih usmjerio je izbor na tekstove koji odgovaraju kulturno dominantnoj predodžbi o književno vrijednim djelima. Drugi je kriterij nalagao izbor samo onih tekstova koji su prikladni za učenikovo samostalno cjelovito čitanje.
– Zbog toga na popisu nisu mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti, poput Biblije, Homerovih epova, Don Quijotea, Judite, Ribanja i ribarskoga prigovaranja ili Robinje. To ne znači da se učenici s tim djelima uopće neće susresti, već da će ih upoznati preko najznačajnijih dijelova ili ulomaka, kao što je uobičajeno u nastavnoj praksi. Stoga ovaj popis nipošto ne treba poistovjećivati s popisom sadržaja nastave književnosti ili pregledom „nastavnoga gradiva“, stoji u kurikulumu Hrvatskoga jezika iz veljače 2016.
U inačici dokumenta dopunjenog nakon stručne rasprave (lipanj 2016.), cjelovita Judita Marka Marulića jest uvrštena u lektirni popis kao izborno djelo, s time da se učenici srednje škole, prema prijedlogu kurikuluma, s njome susreću u nastavi kroz usvajanje ishoda učenja u književnosti i stvaralaštvu.
Puljić smatra da današnja djeca imaju sposobnosti samostalno čitati Juditu: ‘I misionar sveti Franjo Ksaverski čitao je Marulića’
Razlog naknadnom uvrštavanju Judite u popis lektirnih izbornih djela nakon provedene stručne rasprave, nadbiskup Puljić vidi u opravdanoj kritici nakon koje je, ‘na popravnom’ u inačici iz lipnja 2016., od Marulića za lektiru ponuđen izbor iz Judite.
– Završiti, međutim, srednju školu (gimnaziju) a da učenik ne pročita ni jedno Marulićevo djelo, nego samo izvatke, nije dostatno za cjeloviti odgoj i obrazovanje. Moja primjedba, dakle, nije bez temelja jer prema inačici kurikula iz veljače 2016. Marko Marulić, kao ni njegova Judita nisu bili predviđeni kao lektira za Hrvatski jezik. Veseli me što je par mjeseci kasnije, „na popravnom“ (lipanj 2016.) od Marulića za lektiru ponuđen barem izbor iz Judite. Ali time još uvijek ni jedno djelo Marka Marulića nije u lektiri, ni na hrvatskom izvorniku, ni u prijevodu s latinskoga, piše u odgovoru nadbiskup Puljić.
Puljić zaključuje kako ne vidi razloga da se Marulića ne ponudi našim učenicima za obveznu lektiru. Daje usporedbu kako je nekoć misionar sveti Franjo Ksaverski među svojim knjigama imao i Marulićevu ‘De institutione bene vivendi’, a osim kao dio duhovnog štiva misionara, nadbiskup ističe da je Marulić bio nazočan i po učilištima europskih biblioteka, kao i na kraljevskim dvorovima.
– A kriterij kako takva lektira nije „prikladna za učenikovo samostalno cjelovito čitanje“ dovoljno ne vrjednuje sposobnosti današnje djece; i ne djeluje ni znanstveno, ni uvjerljivo, zaključuje Puljić.
CKR: Usmjerenost na propisane ishode učenja, dubinsko čitanje i bolje razumijevanje teksta
Za razumijevanje kurikularnog pristupa, bitno je imati na umu da su kurikularni dokumenti ishodovno usmjereni te da je krajnji cilj usvojeni ishod učenja učenika. Učitelju/nastavniku je prepušteno da sam odabere kako će njegovi učenici doći do propisanih ishoda učenja.
Sve to, konkretno za predmetni kurikulum Hrvatskog jezika, prošle godine u ožujku pojasnila nam je Nikolina Marinić, voditeljica Stručne radne skupine za Hrvatski jezik u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Između ostaloga, kazala nam je tada da polazište nastavnog predmeta čine tekstovi, no ne više isključivo književni, nego i obavijesni – različitih funkcionalnih stilova, a koje će učenik čitati, slušati i pisati te govoriti, razgovarati i raspravljati o njima.
– Učitelji će samostalno, ali i u dogovoru s učenicima, na temelju predloženih kriterija, načela, smjernica i preporuka te svoga iskustva, analiza i procjene odabirati kako će i pomoću kojih tekstova i izvora njihovi učenici ostvariti ishode učenja, rekla nam je prošle godine Marinić, inače profesorica hrvatskog jezika u Komercijalnoj i trgovačkoj školi Bjelovar.
U opširnom intervjuu, pojasnila nam je kako je smanjen broj tekstova za cjelovito čitanje, odnosno, zamišljeno je da se tijekom školske godine čita najmanje šest, a najviše osam književnih tekstova, a u strukovnim školama najmanje pet, a najviše sedam književnih tekstova što omogućuje dubinsko čitanje i bolje razumijevanje teksta.
CKR učiteljima davao slobodu da odaberu djela pomoću kojih će učenici ostvariti propisane ishode učenja
Marinić nam je tada dalje pojasnila kako niti jedno lektirno djelo nije propisano, već je okvirno i neobvezujuće.
– Popis predloženih književnih tekstova je okvirni i neobvezujući (ni jedno djelo nije propisano), a sastavljen je tako da nudi izbor antologijskih i suvremenih djela različitih žanrova (poetski, prozni i dramski tekstovi) i tematike primjerene dobnoj i spoznajnoj recepciji učenika kojima je namijenjen; na popisu su i tekstovi koji su se i dosad čitali, no osvježen je suvremenom hrvatskom i stranom književnom produkcijom, pojasnila nam je prošle godine Marinić i dodala da svaki učitelj može odabrati i djelo koje nije na predloženom popisu ako smatra da pomoću njega učenici mogu ostvariti koji od ishoda učenja.
Ipak, u inačici kurikuluma iz lipnja 2016., nakon stručne rasprave, dodan je popis obveznih djela za cjelovito čitanje u svakom od obrazovnih ciklusa, a Judita je uvrštena kao predloženo djelo za samostalno učenikovo čitanje ali tek u dijelovima po izboru, što svakako ne isključuje učenje o Marku Maruliću i njegovim djelima na nastavi u sklopu učenja o razdoblju hrvatske renesanse.
Važeći nastavni plan i program hrvatskog jezika ne propisuje obaveznu lektiru
U trenutačnom nastavnom planu i programu za gimnazije i strukovne škole, za nastavu 2. razreda srednje škole u Hrvatskom je jeziku propisano učenje i poučavanje o Maruliću i Juditi u sklopu razdoblja hrvatske renesanse. Međutim, sam nastavni plan i program ne sadrži popis obveznih/neobveznih lektirnih djela, već propisuje sadržaje i djela za poučavanje u sklopu nastave hrvatskog jezika.
S druge strane, na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, postoji poveznica na e-lektire, stranice na kojima se ‘objavljuju cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire i šire’, no kao što smo naglasili, u važećem nastavnom planu i programu za Hrvatski jezik za gimnazije i strukovne škole, jasnog popisa obavezne lektire nema.
Prema važećem nastavnom planu i programu, nastavnici prilagođavaju lektirna djela razrednom odjeljenju i ispitnom katalogu za državnu maturu
Nekolicina nastavnika hrvatskog jezika s kojima smo razgovarali o ovoj temi, kaže nam da je na samom nastavniku da iz nastavnog plana i programa, za određeni razred srednje škole, odabere neka od propisanih djela koja će učenici čitati u lektiri. Kako nam kažu sami nastavnici, nastavni plan i program može se prilagoditi učenicima u razredu, no čitanje lektirnih djela uvelike prilagođavaju i ispitnom katalogu za državnu maturu.
Što se tiče Judite Marka Marulića, ona se uvelike obrađuje na nastavi, što neki od naših sugovornika tumače slobodom nastavnika da sami odrede hoće li neko djelo učenicima dati kao lektirno ili će ga s njima na nastavi obrađivati putem značajnih ulomaka. Kako to izgleda, možete vidjeti u galeriji ispod, a riječ je o udžbeniku za 2. razred gimnazije.
Galerija 6 Fotografija
Otvori
Spomenimo i kako smo u našem tekstu iz 2015. godine pisali kako u programu za srednje škole za hrvatski jezik gotovo 20 godina nije došlo do promjene nastavnog plana i programa, pa samim time ni do popisa lektire.
– Mjerilo koje nastavnici danas koriste u odabiru naslova lektire je praktičan – učenici moraju pročitati ono što će se naći na državnoj maturi. Razlog leži i u tome što zastarjeli nastavni plan ne predviđa popis koji bi se mogao smatrati službenim, pisali smo 2015. godine, a naši današnji sugovornici tvrde kako se nije puno toga promijenilo.
Zaključno, Judita u ovom trenutku nije dio obvezne lektire jer takav dokument za srednje škole ne postoji. To ne sprječava nastavnike da je stave kao lektiru, ali zato se najzanimljiviji ulomci uče kroz udžbenike Hrvatskog jezika. U prvom prijedlogu kurikuluma, koncept je bio takav da se ne predlaže obvezna literatura, Judita nije bila stavljena pod opcionalno čitanje, jer je smatrana prezahtjevnom za samostalno čitanje. To nije značilo da će najbolji dijelovi biti izbačeni iz udžbenika. Profesorima se nudila sloboda kako da dođu do planiranih ishoda. U posljednjem prijedlogu kurikuluma, odustalo se od slobodarskog koncepta isključivo opcionalne lektire te je uveden popis obvezne lektire, a Judita je stavljena pod opcionalne i to samo njezini izvadci.
