Bivši najmaturanti otkrili kako rasturiti na maturi i što učiniti ako ste pod stresom
Nedavno smo održali konferenciju Brucoš 101 na kojoj smo ugostili i prošlogodišnje najmaturante. Danijel je imao najbolji omjer riješenosti Hrvatskog jezika i Povijesti, a Viktor je ispit iz Informatike riješio sa 100 %. Naš Duje je u razgovoru s njima doznao kako im je to pošlo za rukom, kao i njihove najvažnije savjete za maturante koji se upravo pripremaju za pisanje ispita mature.
Danijel Vukelja i Viktor Pijanec su najmaturanti koje je ugostila konferencija Brucoš 101 | Foto: srednja.hr
Video konferenciju Brucoš 101 mogli ste pratiti 1. lipnja, uživo na našem YouTube kanalu. Organizirali smo ju u sklopu istoimenog projekta kojeg smo pokrenuli kako bismo na jednom mjestu saželi sve što trebate znati o maturi, upisu studija i uspješnom započinjanju studentskog života. Partneri našeg projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), Veleučilište Edward Bernays, Samsung, Coca-Cola HBC Adria i dm.
Brucoš 101 je ugostio, između ostalih, i prošlogodišnje najmaturante koji su rasturili na ispitima državne mature. Jedan od njih je Viktor Pijanec, bivši maturant Prve gimnazije Varažin. Ispit iz Informatike na državnoj maturi je riješio sa 100 % točnosti, čime je zaradio i nagradu od 5.000 €. Dobar rezultat je očekivao, ali uspjeh koji je postigao iznenadio je čak i njega, rekao nam je.
– Nagradu nisam očekivao. Naravno, išao sam na maturu iz Informatike u nadi da ju dobijem, ali ni u najluđem snu nisam mislio da će se to i ostvariti. Zapravo je samo troje maturanata u Hrvatskoj imalo 100 % točnosti na Informatici, ali ja sam imao i najbolje napisanu matematiku, objasnio je Viktor.
Oba predmeta su mu u školi dobro išla. Nije prolazio s prosjekom 5,0, ali bio je odličan đak, rekao nam je. Često je sudjelovao na natjecanjima iz njih i naposlijetku je to odigralo veliku ulogu u njegovom uspjehu na maturi.
– Išao sam na natjecanja i jednostavno upio to znanje koje treba na maturi. Na kraju mi je matura bila i lakša od natjecanja. ali učio sam i za maturu, pripremao se. uvijek je nervoza tu, ali kad se počne pisati ispit nervoza nestane. Najveća pomoć je rješavanje starih ispita. S tim vježbaš sve tipove zadataka. Bitno je da te na maturi ništa ne iznenadi, savjetovao je.
Viktor Pijanec | Foto: srednja.hr
Kako odabrati studij ako se dvoumite?
Što se ispita iz Matematike tiče, Viktor je svjestan da je s njim većina ljudi ima najviše problema. To je pogotovo točno za višu razinu ispita koje se mnogi boje. Ipak, Viktor i za njih ima nekoliko savjeta o tome kako se najlakše pripremiti.
– Mislim da je bitno proći kroz svo gradivo bar okvirno. Ako nisi siguran u svoje znanje, mjesec dana ili više prije mature prođi kroz svo gradivo. Pogledaj primjere zadataka koje na maturi iz tog gradiva možeš dobiti. Onda ti je na maturi puno lakše, naveo je dodavši kako su njemu u konačnici ispiti mature bili lakši nego oni koje je rješavao na nastavi, a problem je što se oko mature stvara nepotreban bauk.
Viktor upravo završava svoju prvu godinu studija na zagrebačkom FER-u. Da će ga upisati znao je još od osnovne škole, iako je ponekad razmišljao o tome da ipak upiše PMF. Prva godina studija nije mu bila teška, rekao nam je. Što se gradiva tiče, većinom su ponavljali gradivo srednje škole, no puno su mu se detaljnije posvetili. Kolege su mu odlične, rekao je, a tu su i studentske zabave koje čine studentski život boljim. Ako se i sami dvoumite oko studija, Viktor ima savjet: slijedite svoje snove.
– Iskreno, mislim da treba slijediti svoje snove. Najbitnije je da radiš to što voliš jer je to zapravo jedini način preživiš sve sate učenja. Mislim da studij trebaju birati prema tome što vole, poručio je Viktor.
Cijelo Viktorovo gostovanje pogledajte u videu ispod.
Danijel je rasturio na Hrvatskom i Povijesti
Danijel Vukelja je sada student Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prošle godine, kada je bio maturant II. gimnazije Zagreb, imao je najbolji omjer riješenosti Hrvatskog jezika i Povijesti na maturi te je prvi dobitnik nagrade Ante Žužul od 5.000 €.
– Bilo mi je drago što sam dobio nagradu, ali čak i više od toga, bilo mi je drago takva nagrada uopće postoji u našem okruženju, u kojem se guraju STEM predmeti. Dobro je da se pokaže ljudima da se može nešto postići i u humanističkom području, da nije sve u STEM-u. Toliko ima ljudi koji na silu upisuju STEM fakultete da bi imali neke mogućnosti, ali postoje mogućnosti i u ovim područjima, istaknuo je Viktor na samom početku.
Što se same mature tiče, zapravo mu nije niti bila toliko stresna. Razdoblje nakon završetka nastave i početka mature ostalo mu je u lijepom sjećanju, otkrio nam je.
– Nakon cijele srednje kad smo nastavu imali svaki dan, još se na kraju sve ‘zbrzalo’ da se nastava završi ranije, sad odjednom nema više ničeg. Jest da su slijedili svi ispiti za maturu, ali ja to razdoblje gledam već kao početak ljeta. Meni to nije bio toliko stresan period. Naravno tih par zadnjih dana jest, rekao je uz smijeh Danijel.
Počnite dovoljno rano s pripremama
Za maturu iz Povijesti se pripremao prvenstveno prolazeći udžbenike, dok mu je za ostale predmete bilo važno proći stare ispite iz mature. Ispit iz Povijesti na maturi od prošle godine izgleda nešto drugačije, objasnio nam je, pa mu tu stari ispiti nisu bili posebno korisni.
– Povijest mi je bila najstresnija jer to ogromna količina gradiva. Ispiti su bili potpuno novi, pa sam se morao pripremati na totalno drugačiji način nego za ostale. Dao sam si vremena od samog kraja nastave sam polako prolazio. Mislim da je bitno naći balans, početi dovoljno rano da ne moraš cijele dane učiti, savjetovao je Danijel.
Danijel Vukelja | Foto: srednja.hr
Što se ispita iz Hrvatskog tiče, bio je optimističan oko rezultata. Kroatistika mu je bila drugi izbor za upis studija i imao je relativno dobro predznanje, rekao nam je, a brinulo ga je jedino kako će napisati esej. Komentirao je i promjene koje ovogodišnje maturante čekaju na ispitu iz Hrvatskog.
– Mislim da to nije dobra odluka. Bitno je da čovjek dobro stoji s gramatikom, ali nekim ljudima ispit iz Hrvatskog treba samo da mogu završiti maturu pa im ne treba preveliko poznavanje gradiva. S druge strane, ljudi koji će se baviti područjima za koje im treba bolje poznavanje knjiž i jezika, nemaju razinu koja je prije bila na A razini. Mislim da je bilo praktičnije kad su ljudi mogli birati, ispričao je Viktor.
Otkrio nam je kako je biti brucoš
Doznali smo i da je na faksu poprilično procvjetao. O svom studentskom iskustvu ima samo riječi hvale.
– Prekrasno. Zaista, od samog sustava – svi predmeti su vezani za ono što čovjek upiše, nema više trošenja vremena i koncentracije na stvari koje me uopće ne zanimaju. Lakše je, nije da smo više 6 sati u školi pa dođemo doma raditi za idući dan… ležernije je, manje je nastave, imamo više vremena za posložiti si raspored. Ljudi su fantastastični, profesori su jako dobri. Uživao sam na prvoj godini. Nije mi nužno lakše, jer puno više radim nego u srednjoj, ali mi je ugodnije, nije mi problem raditi više.
Za kraj, svim maturantima savjetuje da ne ostave sve za zadnji tren. Najviše ćete si olakšati ako dobro izbalansirate učenje i vrijeme za odmor, rekao je.
– Najbolje što možeš je pametno si podijeliti vrijeme. Par sati dnevno učenja bude puno produktivnije nego da cijeli dan sjediš za knjigom. Rekao bih i da matura stvarno nije toliko strašna koliko neki profesori znaju reći, ali ljudi to jako ozbiljno shvate. Na kraju od stresa napišu puno gore nego da su malo opušteniji, poručio je Danijel za kraj.
Cijelo Danijelovo gostovanje pogledajte u konferenciji Brucoš 101.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), Veleučilište Edward Bernays, Samsung, Coca-Cola HBC Adria i dm. U sklopu projekta smo nagradili najbolje projekte studentskih udruga, a proveli smo i istraživanje kojim smo doznali kako maturanti biraju studije. Neke sudionike istraživanja smo darovali Samsung Galaxy Z Flip4 mobitelom i poklon paketima partnera. Sve vijesti o projektu pratite kroz rubriku Brucoš, a često postavljanja pitanja pročitajte ovdje.
