[Brucoš 101] Kada odeš na faks u drugi grad, gdje ćeš kod liječnika? Imamo sve informacije

Što je sa zdravstvenim osiguranjem kad kreneš na faks? Ako ideš u drugi grad, tko će ti biti liječnik? Ako budeš imao problema s anksioznošću, s kim ćeš moći razgovarati? Sve su to pitanja koja si možda postavljate. Sve su to sasvim normalna pitanja na koja postoje, precizniji ili malo manje precizni, odgovori koje smo mi pronašli za vas.

Foto: Unsplash | srednja.hr

Zdravstveno osiguranje, najjednostavnije rečeno, tip je osiguranja koji služi za pokriće troškova zdravstvenih postupaka. Svaka osoba u Hrvatskoj ima obvezno osnovno zdravstveno osiguranje – neki preko poslodavca, neki preko biroa, neki temeljem statusa umirovljenika, a oni koji nas kontekstu zanimaju – studenti – zahvaljujući statusu redovitog studenta.

Što je zdravstveno osiguranje?

Samim time što ste redovito upisani u akademsku godinu, imate pravo na obvezno zdravstveno osiguranje. Dopunsko zdravstveno osiguranje također dobivate, s tim da student mora sklopiti policu dopunskog osiguranja, bilo putem sustava eGrađani, bilo u najbližoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Troškovi se doznačuju iz proračuna, a na temelju potvrde faksa o statusu redovnog studenta. Treba imati na umu da kada mijenjate razinu studija, drugim riječima, završite preddiplomski i upisujete diplomski studij, morate ponovno to učiniti online ili otići u najbližu ispostavu HZZO-a i produljiti si policu, opet prilažući potvrdu o redovnom studiranju.

Sa zdravstvenim osiguranjem imaš pravo i obvezu na odabranog obiteljskog liječnika, stomatologa, ali i niz specijalista koje posjećuješ sukladno uputama i uputnicama obiteljskog liječnika i stomatologa. U bilo kojem dijelu Hrvatske možeš dobiti zdravstvenu pomoć, a ako izvadiš europsku zdravstvenu karticu, u hitnim slučajevima, zdravstvenu pomoć možeš dobiti i u svim drugim zemljama članicama Europske unije.

HZZO O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ZA STUDENTE

– Studenti mogu imati utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju sve dok su redoviti studenti, a najduže u trajanju od ukupno osam godina po toj osnovi, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi osiguranja.
Obvezno osiguranje se utvrđuje za akademsku godinu (primjerice od 1. listopada 2020. godine do 30. rujna 2021. godine) te oni studenti koji ne upišu sljedeću akademsku godinu kao redovni studenti trebaju se javiti HZZO-u u roku od 30 dana od prestanka prethodnog osiguranja kako bi regulirali obvezno zdravstveno osiguranje, pojašnjavaju iz HZZO-a.

Što s liječnikom kad odeš studirati u drugi grad?

Ovo je scenarij koji će mnogi od vas doživjeti. Živite u jednom kraju, u totalno drugi odlazite na studij. Liječnik ostaje u mjestu prebivališta, stomatolog također. Što onda? U teoriji, budući da imate zdravstveno osiguranje preko HZZO-a, bilo koji liječnik opće prakse koji ima ugovor s HZZO-om trebao bi vas primiti i pregledati, ukoliko vam treba medicinska skrb.

U praksi te puno češće bilo koji liječnik – osim tvog izabranog koji ti nije na dispoziciji – kojega kontaktiraš, uputi na hitnu pomoć u jednu od bolnica u gradu u kojem se nalaziš ili pak na neki dom zdravlja koji ima dežurne obiteljske i druge liječnike. Sa stomatolozima je još teže, budući da je privatno tržište, bez ugovora s HZZO-om znatno prisutnije negoli kod obiteljskih liječnika. U nekim studentskim domovima postoje liječnici koji će te u većini slučajeva pregledati, no ne žive svi u domovima ili blizu njih.

Studenti zbog ovoga godinama u više sveučilišnih gradova zagovaraju tzv. studentske ambulante. Sveučilište u Rijeci već je otvorilo svoju, a ono najveće, Sveučilište u Zagrebu, već godinama preko svojih studentskih predstavnika najavljuje projekt zdravstvene poliklinike koja bi, osim liječnika obiteljske medicine, okupila stomatologe i ginekologe. Ovo pitanje nije još uvijek riješeno i ako vas usred dana nešto zaboli ili dobijete temperaturu, velika je vjerojatnost da ćete morati otići na hitnu, ukoliko ne odaberete – trajno – obiteljskog liječnika u mjestu gdje studirate. Ako to učinite, pak, imajte na umu da onda povratkom kući, u mjestu prebivališta više nemate svojeg liječnika.

Gdje su psihološka savjetovališta?

Osim fizičkog i dentalnog zdravlja, uvijek je, premda se o tome nije baš puno pričalo, bilo bitno i mentalno zdravlje. Na svu sreću, u zadnje vrijeme dosta se naglaska stavlja upravo na održavanje mentalne higijene, važnost savjetovanja i psihoterapije. To su prepoznali i fakulteti pa u zadnje vrijeme sve češće i sami imaju posebna savjetovališta gdje možete dobiti savjetovanja razne vrste – od svakodnevnih problema i briga, preko razgovora o egzistencijalnim pitanjima pa do karijernog savjetovanja.

Kada upišeš faks, obavezno na stranicama provjeri imaju li savjetovalište. Ako tu informaciju ne možeš naći, uvijek možeš pronaći kontakt studentske službe, prodekana ili prodekanice za studente ili dekana te im poslati upit mailom o tome postoji li savjetovalište ili osoba koja na faksu studentima pruža usluge savjetovanja. Ako tvoj faks nema savjetovalište, no ima faks u blizini, koji pripada istom sveučilištu, nemoj se ustručavati poslati mail i pitati za savjetovanje; u većini te slučajeva neće odbiti.

U većim gradovima – poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka – postoje strukovna udruženja, komore, centri za mlade, centri za LGBTIQ+ osobe, feminističke udruge i organizacije za zaštitu od raznih oblika zlostavljanja, nasilja i diskriminacije. Često i oni nude, kako virtualnu pomoć, tako i usluge savjetovanja. Na koncu, važno je znati da temeljem zdravstvenog osiguranja o kojemu smo pričali na početku teksta, imate pravo od obiteljskog liječnika dobiti uputnicu i za kliničke psihoterapeute, psihološku medicinu ili psihijatriju, ukoliko smatrate/osjećate da vam je to potrebno.

Što kad prestanem studirati ili počnem raditi?

Studenata ima raznih vrsta, od izvanrednih, bilo da rade ili ne, do redovnih koji mogu raditi putem studentskog ugovora, ali i zbog rupa u važećem zakonu, i na puno radno vrijeme. Zbog toga smo, da otklonimo sve moguće sumnje, kontaktirali HZZO te ih upitali nekoliko zanimljivih pitanja glede osiguranja i studenata. Za svakog izvanrednog studenta mora se vidjeti pojedinačno kako se osigurava u obveznom zdravstvenom osiguranju; osoba koja je izvanredan student bez obveznoga zdravstvenog osiguranja može se javiti HZZO-u da se vidi koja je moguća osnova osiguranja – primjerice kao član obitelji, ili na temelju nezaposlenosti ako se osoba prijavila u predviđenom roku o 30 dana nakon prekida prethodnog posla.

Studenti koji su završili faks mogu se javiti HZZO-u u roku od 30 dana od dana položenog završnog ispita – obrane diplomskog – bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu, kako bi regulirali svoj status u obveznom zdravstvenom osiguranju. HZZO napominje da od prestanka statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju osigurane osobe HZZO-a mogu ostvarivati prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja još najdulje 30 dana. Dok studenti imaju status redovnog studenta, imaju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna, a kada im istekne pravo, ugovaraju novu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja koju samostalno plaćaju. Dok redoviti student, pojašnjavaju iz HZZO-a, koji se zaposli obvezno stječe status osiguranika temeljem radnog odnosa, a ne više na račun statusa redovitog studenta.

P.S. Za sve pojmove iz ovoga teksta koji vam nisu jasni ili ih ne znate, bacite pogled na našu brucošku abecedu.

Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.