[Brucoš 101] Što se sve na faksu ocjenjuje? Pojasnili smo kako sustav funkcionira
Sustav ocjenjivanja na faksu ne funkcionira jednako kao u srednjoj ili osnovnoj školi. Na faksu ćeš imati manje ocjena nego što je to bio slučaj do sada, ali to ne znači da ćeš za njih manje i raditi. Kako bismo ti olakšali snalaženje, objasnili smo sve o ocjenama, ispitnim rokovima te pravima koja imaš vezano za to, primjerice pravo na uvid ispit, odbijanja ili žalbe na ocjenu. Ukratko, sve što moraš znati o pripremanju svojih prvih ispita saželi smo na jednom mjestu.
Doznaj sve o ocjenama, ispitnim rokovima te pravima koja imaš vezano za to, primjerice pravo na uvid ispit, odbijanja ili žalbe na ocjenu | Foto: srednja.hr
Iako te poslodavci jednog dana kad izađeš s faksa neće pitati kakav ti je bio prosjek, nekima će ocjene na faksu i dalje biti poprilično važne. Primjerice, studenti koji planiraju upisati poslijediplomski studij prosjek ocjena moraju održati iznad određenog praga. Oni s najboljim ocjenama često se kvalificiraju i za nagrade poput rektorove ili dekanove te stipendija za izvrsnost. No najvažnije od svega, da prođeš kolegij, a time i da skupiš ECTS bodove potrebne za dolazak do diplome, trebat će ti minimalno prolazna ocjena, što znači najmanje dovoljan (2).
Visokoobrazovne ustanove u svojim pravilnicima o studiranju same određuju što će točno biti ocjenjivano, kada (na kojem ispitnom roku, primjerice) i kako (pismeno, usmeno ili kombinacijom), kako se na ocjenu možeš žaliti (da, i na to imaš pravo!), kao i sve ostale pojedinosti važne za sustav ocjenjivanja. Osim toga, na faksu ne mora svaki oblik nastave biti ocjenjivan i vjerojatno ćeš kroz studij naići i na kolegije koji funkcioniraju po principu ‘prolazak ili pad’. Ako ispuniš uvjete za prolazak tog kolegija, u indeks će ti biti upisana opisna ocjena ‘zadovoljio/la’.
Kolokviraj što više kolegija i olakšaj si ispitne rokove
Na faksu ćeš biti ocjenjivan ili ocjenjivana za dvije osnovne skupine aktivnosti. Prije svega, možeš biti vrednovana ili vrednovan tijekom nastave. Ocjene ćeš dobivati za pisanje kolokvija, zadaća, seminarskih radova i izradu različitih projekata. Sve ovo neće biti ocjenjivano na baš svakom kolegiju – profesori će propisati koje točno obveze moraš ispoštovati na njihovom kolegiju da prikupiš ocjene, a to ćeš uvijek znati unaprijed.
Kada kolegij ‘kolokviraš’, znači da ne moraš pristupiti ispitu jer si položila ili položio sve kolokvije. Dok se ispiti pišu nakon što se svo gradivo odsluša, dakle na kraju semestra, kolokviji se pišu za vrijeme trajanja nastave. Broj kolokvija ovisi o pojedinom kolegiju, ali obično ih pišemo dva ili tri. Svaki kolokvij pokriva samo dio gradiva, dok te na ispitu ocjenjuju za poznavanje svog gradiva određenog kolegija. Zato ćeš često čuti savjet starijih studenata: kolokviraj što više predmeta! Važno je napomenuti da se mogućnosti kolokviranja kolegija znatno razlikuju po fakultetima. U rijetkim slučajevima i nakon kolokvija morat ćeš izaći na pismeni i/ili usmeni ispit.
Što znači ‘eliminacijski’ dio ispita?
Osim toga, studenti se vrednuju i kroz ispite. Njima možeš pristupiti tek nakon što ispuniš preduvjet, odnosno izvršiš sve obveze na tom kolegiju. Primjerice, nakon što odslušaš određeni postotak predavanja, napišeš seminar ili predaš sve zadaće. Ispiti mogu biti pismeni, usmeni ili izvedbeni (primjerice, izvedba prezentacije ili umjetničkog nastupa), a često se sastoje i od pismenog, a potom i usmenog dijela.
U ovom posljednjem slučaju, pismeni ispit služi kao eliminacija. Drugim riječima, studenti koji ne polože pismeni, ne mogu izaći na usmeni ispit. Važno je za znati da uvijek imaš pravo zatražiti uvid u svoj ispit, nakon što ga profesor ocijeni. Imaš li nakon pismenog obvezu izaći na usmeni ispit, on se mora održati u roku od nekoliko dana od pisanja ispita. Točan rok određuje sam faks u svom pravilniku. Usmeni ispit najčešće mora biti javan, odnosno imati i svjedoke, pa ćeš se vjerojatno naći u situaciji da te profesor ispituje pred dvoje kolega ili kolegica.
Sve što moraš znati o ispitnim rokovima
Svoj izlazak na ispit u određenom roku moraš unaprijed prijaviti koristeći Studomat. Ispite možeš prijavljivati i odjavljivati u točno određenom vremenskom periodu, o čemu će te faks obavijestiti. Neizlazak na ispit, osim u rijetkim opravdanima situacijama, znači pad. Situacije u kojima studenti padnu jer nisu imali namjeru izaći na rok koji su prijavili, ali su ga zaboravili odjaviti, puno su češće nego što možda misliš. „Ima rokova“, čut ćeš studente kako govore nakon što propuste priliku položiti ispit, ali ponekad ti takvi naizgled bezazleni propusti mogu dosta zakomplicirati život.
Svake akademske godine imaš pravo izaći na tri regularna ispitna roka po kolegiju. Četvrti i osmi izlazak na ispit zovu se i ‘komisijski’. Ispitno povjerenstvo, takozvanu ‘komisiju’, čini profesor koji ti je držao nastavu te još nekoliko profesora. Komisijski ispit je uvijek usmeni. Ponekad ćeš prije njega pisati ispit, ali neovisno o tome padneš li pismeni, izaći ćeš na usmeni. Tvoju konačnu ocjenu donijet će ispitno povjerenstvo na temelju zajedničke odluke. Za razliku od ostalih ispitnih rokova, na ovom nemaš pravo žalbe na ocjenu.
Jesu li žalba na ocjenu i odbijanje ocjene jedno te isto?
Ne, žalba i odbijanje ocjene nisu istoznačnice. Žalba ili prigovor na ocjenu na ispitu ulaže se ako misliš da ti ocjena dana nepravedno ili zbog, jednostavno, nezadovoljstva ocjenom. Točan proces propisuje pojedino visoko učilište, ali se većinom ulažu pisanim putem u kratkom roku nakon pisanja ispita. U tom slučaju, ispit ćeš ponovo polagati pred povjerenstvom i na tako dobivenu ocjenu više nemaš pravo žalbe.
Odbiješ li ocjenu, znači da nemaš prigovor na pravednost ocjenjivanja, ali smatraš da znaš za veću ocjenu. Možda dan pisanja ispita jednostavno nije bio tvoj dan i zato želiš ponovo pristupiti ispitu. Visoka učilišta većinski ne jamče studentima pravo na odbijanje ocjene, što znači da profesori mogu sami odlučiti hoće li ti omogućiti da odbiješ ocjenu. Ako profesor to dopusti, nećeš odgovarati pred povjerenstvom već ćeš izaći na idući predviđeni rok i ponovo polagati ispit.
Iako na većini visokih učilišta odbijanje ocjene nije zajamčeno, pronašli smo dvije iznimke od ove prakse. Sveučilište u Splitu je u svom Pravilniku o studiranju studentima zajamčilo pravo na odbijanje ocjene te je propisalo kako se ono ostvaruje. Sveučilište Sjever je u Pravilniku o studiranju propisalo da, u slučaju kada se ispit polaže i pismeno i usmeno, student ima pravo uložiti prigovor na negativnu ocjenu pisanog dijela i tada može, unatoč negativnoj ocjeni, pristupiti usmenom ispitu.
Sada znaš sve osnove ocjenjivanja i polaganja ispita na faksu. Za sve pojmove iz ovoga teksta koji ti nisu jasni ili ih ne znaš, baci pogled na našu brucošku abecedu. Sve tekstove koji će ti pomoći snaći se u prvim danima studija pronađi ovdje.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.
