[Brucoš 101] Što sve trebate znati o financijama jednom kad odete na faks: Vrijeme je za odrastanje
Završetak srednje škole i odlazak na studij mnogi smatraju velikom prekretnicom u životu. To je razdoblje u kojem se od vas očekuje veća ozbiljnost, a ako odlazite na studij u drugi grad, ovo je i početak vašeg samostalnog života (bez roditelja). Možda najveći pokazatelj te prekretnice i ‘skoka’ u odraslost su financije i sve što one nose sa sobom. Kako bismo vam olakšali početak vašeg studentskog života, pojasnit ćemo vam glavne pojmove povezane s financijama s kojima ćete se sada vjerojatno susresti.
Vođenje vlastitih financija postaje svakodnevna aktivnost jednom kad kreneš na faks! | foto: srednja.hr
Studentski život, kojeg ćete i sami uskoro doživjeti, donosi mnoštvo noviteta u vašu svakodnevicu – odjednom imate više vremena u danu jer se fakultetske obaveze uvelike razlikuju od školskih, upoznajete nove ljude i sklapate nova prijateljstva, a sve što govorite i radite ostavlja nešto ozbiljniji dojam. Možda i najveći novitet kojeg ćete doživjeti odlaskom na studij svakako se nalazi u području financija.
Velika je vjerojatnost da ćete na studiju po prvi puta pronaći posao i zaraditi svoju prvu plaću. Osim toga, kao student imate puno više prilika za prijaviti se na neku od stipendija koje dijele visoka učilišta, gradovi, županije, privatne tvrtke i druge institucije. Na kraju, ako odlazite na studij u drugi grad, otvara se cijela priča sa životom u domu, iznajmljivanjem stanova i plaćanjem rente.
U svemu navedenom, nazire se zajednička poveznica, a to su financije. Kako bismo vam olakšali ovaj prelazak i pripremili vas na ono što dolazi, pripremili smo kratki vodič o financijama za studentski život. Ovaj tekst dio je projekta Brucoš 101 kojeg provodi portal srednja.hr u suradnji partnerima Edward Bernays University Collegeom, Zagrebačkom školom ekonomije i managementa te Privrednom bankom Zagreb. Brucoš 101 će vas uputiti u sve – od toga kako riješiti prve ispite na faksu pa do toga kako upoznati nove ljude na faksu. Projekt je započeo konferencijom koju u cijelosti možete pogledati na našem YouTube kanalu.
Kako i zašto otvoriti račun u banci?
Ako već do sad niste, sigurno ćete otvoriti svoj prvi račun u banci na prvoj godini faksa. Razloga je mnogo – možda ćete pronaći posao, prijavljivat ćete se za stipendije ili će vam roditelji krenuti uplaćivati džeparac online. Uglavnom banke uglavnom imaju posebne pakete za studente, prilagođene upravo potrebama i mogućnostima studenata.
Tako, na primjer, Privredna banka Zagreb, studentima nudi svoj Indeks plus studentski paket u kojem studenti dobivaju tekući račun u kunama i stranoj valuti, PBZ digitalno bankarstvo, žiro račun u kunama, Visa student karticu i ostale usluge. Ovaj paket mogu ugovoriti redovni studenti, a izvanredni ga mogu dobiti ako sklope ugovor do 31. prosinca 2022.
Čemu toliko puno računa i kartica, pitate se? Svaka vrsta kartice i računa ima svoju primjenu – na tekući račun u kunama možete primati uplate poput džeparca i druge transakcije koje ćete raditi neformalno; na žiro račun ćete primati plaću preko Studentskog centra (ovo ćemo malo kasnije pojasniti) ili uplatu stipendija; na tekući račun u stranoj valuti možete primati uplate iz inozemstva. Uz PBZ digitalno bankarstvo možete biti online sa svojom bankom od 0-24h. Ubrzat ćete sve procese uplata i isplata, a imat ćete i nadzor nad cijelim svojim financijskim stanjem. Moći ćete pratiti uplate poput stipendija ili plaća te u tren oka izvršiti plaćanje svojim kontaktima u mobitelu putem #withPAY funkcionalnosti.
Upoznajte i #withSAVE, virtualnu kasicu kojom ćete moći štedjeti za izlaske ili putovanja, a #withCASH biti će pravi saveznik kada zaboravite novčanik jer omogućuje podizanje gotovine na PBZ bankomatima bez kartice.
Kako se učlaniti u Student servis?
Vjerojatno ste primijetili da se u kontekstu studentskog života često spominje Student servis. Pa što je to zapravo? Kao što smo u Brucoškoj abecedi pojasnili, Student servisi su uredi koji se najčešće nalazi u sklopu studentskog centra, a koji služi za posredovanje između poslodavaca i studenata. Budući da imate status studenta, smatra se da vam je to primarni ‘posao’ pa tako s poslodavcima ne možete sklapati ugovore o radu. Zato je studentima i poslodavcima potreban middle man koji omogućuje sklapanje ugovora i isplatu zarađene plaće. Dakle, ako želite raditi kao student, morate se učlaniti u Student servis.
Student servis je posrednik između poslodavaca i studenata | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Student servise pronaći ćete na stranicama Studentskog centra sveučilišta na kojem studirate, ali moći ćete pronaći i samostalne Student servise koji nisu povezani sa sveučilištem u pojedinom gradu. Uglavnom nije bitno u kojem Student servisu imate otvoren studentski ugovor, no uvijek treba provjeriti s poslodavcem s kojim Student servisima surađuje. Zato, ako niste sigurni – pitajte!
Za otvaranje studentskog ugovora u Student servisu trebat će vam osobna iskaznica, potvrda o studiranju i potvrda o žiro računu. Ono što je potrebno istaknuti jest da je svakog početka akademske godine potrebno produžiti ugovor, kako biste potvrdili da i dalje imate status studenta.
Koliko smijete zaraditi u godini?
Što se tiče zarade na studentskom radu, treba imati nekoliko stvari na pameti. Minimalna studentska satnica trenutno je 29,30 kuna, što znači da ćete toliko zaraditi za sat rada i prema zakonu ne smijete raditi za manje novca.
Kao student vjerojatno ćeš zaraditi i svoju prvu plaću. | foto: Brooke Cagle, Unsplash
Premda ne postoji ograničenje koliko novaca smijete zaraditi u godinu, postoji granica do koje smijete zaraditi, a da ste još uvijek porezna olakšica svojim roditeljima. Trenutno se radi o limitu od 15.000 kuna, no najavljene su promjene s kojima bi se ta cifra povisila na 24.000 kuna. Još uvijek se ne zna kad će ova promjena stupiti na snagu, no ako pratite srednja.hr bit ćete obaviješteni na vrijeme!
Važno je napomenuti kako stipendije i nagrade za izvrsnost do 1.750 kuna mjesečno, a koje možete dobiti kao studenti, ne ulaze u navedeni limit za poreznu olakšicu.
Što se sve može subvencionirati?
U kontekstu studentskog života, često ćete nailaziti na riječ ‘subvencija’. Pa o čemu se radi? Subvencija označava materijalnu, odnosno novčanu potporu iz javnog proračuna. Kao studenti imate pravo na niz subvencija koje daje država preko Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Možda najpopularnija subvencija, za koju ste vjerojatno već i čuli, je subvencija za prehranu. Činjenica da studenti mogu po tako povoljnim cijenama jesti u studentskim menzama upravo je zasluga tih subvencija. Pravo na subvencioniranu prehranu imate samo kao redoviti student, a ostvarujete ga uz pomoć studentske iskaznice, odnosno x-ice.
Druga stvar koja se najčešće subvencionira je studentski smještaj i ova subvencija se razlikuje s obzirom na to živite li u studentskom domu ili u privatnom smještaju. Pravo na ovu vrstu subvencije imaju samo redovni studenti, a kako biste došli do nje, morate se prijaviti na natječaj. Za smještaj u studentskom domu možete se prijaviti samo ako studirate izvan svoje županije, a prijavljujete se na natječaje studentskih centara pod kojima se nalaze studentski domovi.
Država subvencionira smještaj u studentskim domovima s 200 kuna | foto: Dominik Smolak, srednja.hr
U nekim gradovima, studenti imaju pravo na subvenciju za privatni smještaj. Svake godine, MZO objavljuje odluku s kojom određuje u kojim gradovima se studenti mogu prijaviti za subvencioniranje. I za smještaj u domu, i za smještaj u privatnom smještaju, subvencija iznosi 200 kuna.
Još jedna vrsta subvencija, koja može pomoći određenom broju studenata, subvencija je za sportaše. Vrhunski sportaši, oni koji su osvojili medalju predstavljajući Hrvatsku na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, bez obzira jesu li redoviti ili izvanredni studenti, mogu ostvariti subvenciju za dio školarine na visokim učilištima u Hrvatskoj. Kategorizirani sportaši koji su ujedno i redoviti studenti imaju pravo na smještaj u studentskim, odnosno učeničkim domovima, ako se na vrijeme prijave na natječaj studentskog centra i ispune poseban zahtjev.
Osim toga, redoviti studenti s invaliditetom imaju pravo na subvenciju za podmirenje dijela troškova prijevoza.
Mogu li studenti dignuti kredit?
Studenti imaju pravo na kredit za troškove studija te troškove života tijekom studija u Hrvatskoj ili u inozemstvu. U PBZ-u takvi krediti se nazivaju PBZ Educa krediti, a studenti mogu podići od 500 do 40.000 eura, s rokom otplate od 12 do 120 mjeseci. Kako biste mogli doći do ovog kredita, morate biti redoviti ili izvanredni student preddiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog ili specijalističkog studija u Hrvatskoj ili inozemstvu, ne smijete biti zaposleni pod ugovorom o radu i morate imati kreditno sposobnog jamca.
Studentski krediti odlična su stvar ako ne možete sami financirati sve troškove studija i studentskog života, a studirate na takav način da nemate puno slobodnog vremena za pronalazak studentskog posla.
Za sve pojmove iz ovoga teksta koji vam nisu jasni ili ih ne znate, bacite pogled na našu brucošku abecedu.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.
