[Brucoš 101] Stvari koje moraš iskusiti dok studiraš jer će poslije biti kasno za njih
Osim obveza, studentski status ti otvara brojne prilike. One će te izgraditi kao osobu, proširiti ti vidike i stvoriti mogućnosti koje sada, možda, niti ne naslućuješ. Mi ih itekako naslućujemo te stoga donosimo ovaj priručnik koji će te uputiti kako da svoje studiranje ubaciš u petu brzinu i maksimalno iskoristiš uzbudljivi životni period zvan studiranje.
Što obavezno moraš učiniti prije nego završiš faks kako kasnije ne bi bilo žaljenja za propuštenim prilikama? Donosimo popis | Foto: srednja.hr
Iako se budućim brucošima to ne čini tako, vrijeme provedeno na faksu proleti. Semestri će prolaziti i brže nego što misliš. Neke od prilika koje to vrijeme nosi se više neće ponavljati (na studentsku razmjenu, logično, možeš samo dok si student), stoga se pripremi i iskoristi ih dok možeš. Naposlijetku, moraš znati da je studiranje puno više od sjedenja na predavanjima i polaganja ispita. Većinu predavanja i napisanih zadaća ćeš zaboraviti, ali prijateljstva, iskustva i vještine koje putem stekneš su ono što će zaista trajati.
Učlani se u makar jednu studentsku udrugu
Studentske udruge su različite i ne moraju biti vezane samo uz faks na kojem studiraš. Mogu okupljati studente različitih fakulteta koje spaja isti interes ili hobi (recimo, Studentska udruga za promicanje volonterstva), djelovati na razini cijelog grada (primjerice, Studentska udruga Virovitica), države (Hrvatsko udruženje studenata tehničkih fakulteta), pa čak i Europe ili šire (Ogranak europske udruge studenata medicine). Članstvo u studentskim udrugama je dobrovoljno. Ponekad one odrede vremenski period kada primaju nove članove, ali to je individualno – u neke se možeš učlaniti u svako vrijeme.
Udruge postoje kako bi promicale određenu ideju, ostvarile neki cilj ili jednostavno okupile ljude koje spajaju isti interesi. Često provode različite projekte te organiziraju druženja, bore se za promjene u studentskoj zajednici i širem društvu te organiziraju aktivnosti. Zahvaljujući tome ćeš upoznati nove ljude (što bi se reklo, imat ćeš prilike za networking) i steći prijateljstva za cijeli život. Nedavno smo nagradili najbolje projekte studentskih udruga pa baci oko na ovaj tekst za sjajne primjere aktivnosti kojima se kao član udruge možeš baviti.
Svaka udruga, osim toga, ima svoju strukturu. Primjerice, predsjednika odnosno predsjednicu udruge, njihove zamjenike i članove. Članovi često dobiju određene uloge pa tako, recimo, možeš postati osoba zadužena za vođenje društvenih mreža udruge čiji si član. Članstvo u udruzi je stoga sjajna prilika da prikupiš iskustvo koje će ti biti korisno za traženje posla te da isprobaš neke nove uloge i odlučiš jesu li one za tebe ili ne. Kao što vidiš, studentske udruge su korisne iz više razloga i sigurno će učiniti tvoj život puno bogatijim.
Studentske udruge prilika su da pronađeš zajednicu istomišljenika, zabaviš se i napraviš nešto korisno za zajednicu i svoju budućnost | Foto: Pexels; Ivan Samkov
Sudjeluj u makar jednom studentskom projektu
Studentski projekti mogu nastati u okviru udruge, ali i ne moraju. Projekti mogu biti što god poželiš – turnir u basketu za studente tvog sveučilišta, natječaj za najbolju kratku priču, promocija mentalnog zdravlja kroz umjetnički performans, preuređenje prostora za faksu za druženje, konferencija o temi vezanoj za tvoj studij ili humanitarna akcija za pomoć nekoj društvenoj (ili životinjskoj, ili biljnoj) skupini. Provođenje projekta često nije jeftino, ali izvore financiranja je moguće pronaći. Sveučilišta često financiraju projekte studentskih udruga, sveučilišnih sastavnica ili pojedinih studenata.
Važan dio studentskih projekata čine oni istraživački i znanstveni. Često su obvezni dio studiranja, ali mogu nastati i na inicijativu nekog profesora ili samih studenata. Znanstvene projekte koje provedeš s kolegama ćeš moći koristiti za izradu svog završnog ili diplomskog rada. Ponekad ih studenti izlažu na znanstvenim kongresima, a nekad budu i objavljeni u znanstvenim časopisima. Zanima li te karijera u znanosti, to će ti biti iznimno korisno.
Maksimalno iskoristi mogućnosti koje ti nudi stručna praksa
Fakulteti sve više uviđaju važnost stručne prakse pa je na mnogim studijima ona postala obveza. Neki će imati tek jedan semestar prakse kroz cijeli studij, dok će ju drugi imati puno češće. U pravilu praksu odrađujemo tek na višim godinama preddiplomskog studija. Stručna praksa je važna jer je tvoj prvi službeni doticaj s tržištem rada. Tamo ćeš steći iskustvo koje ti može pomoći doći do posla, a u najmanju ruku ćeš otkriti čime se (ne) želiš baviti. Praksa služi i tome da teoriju koju učimo na faksu vidimo u akciji – odnosno, da vidimo kako se ona zaista primjenjuje na tržištu.
Kada dođe red na to, faks će ti ponuditi izbor poslodavaca kod kojih možeš odraditi praksu. Neki od njih to neće napraviti, već će studentima prepustiti da predlože tvrtku u koju žele otići, a potom će za njih dogovoriti odrađivanje prakse s poslodavcem. U svakom slučajnu, imat ćeš izbor koji će najčešće biti poprilično velik. Kako odabrati? Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije na Edward Bernays University Collegeu u sklopu online konferencije portala srednja.hr Brucoš 101 podijelio je savjet baš za to.
– Ja svojim studentima na komunikacijama sugeriram: kad idete na praksu, otiđite jednom na radio, drugi put izaberite PR agenciju, treći put otiđite u korporaciju. Probajte sve. Sad je idealno vrijeme da vidite gdje se nalazite i onda ćete se sigurno negdje prepoznati i vidjeti što vam odgovara. Na taj način ćete povećati mogućnost da će posao biti nešto što volite i u čemu uživate, objasnio je Gluvačević.
Cijelo gostovanje pogledaj ovdje.
Provedi najmanje jedan semestar studirajući u inozemstvu
Za Erasmus mnogi čuju čak i prije nego dođu na faks. To je onaj magični program koji ti omogućuje da živiš u posve novoj državi, studiraš s ljudima iz cijelog svijeta, putuješ i istražuješ novu kulturu i generalno proživljavaš najbolje trenutke svog života. Eramus+ je program mobilnosti za studente unutar Europske unije.
Tvoj će fakultet s drugim srodnim fakultetima iz EU imati potpisane ugovore o studentskoj razmjeni, a na Erasmus možeš otići na jedan od tih fakulteta. Na taj način ćeš po povratku moći nastaviti studij kao da si cijelo vrijeme bio ili bila na svom matičnom fakultetu. Osim što na taj način možeš studirati, možeš i otići na Erasmus stručnu praksu. Možeš se prijaviti i za Erasmus+ stipendiju koja će ti financijski olakšati boravak u drugoj zemlji, a prati stranice svog Sveučilišta za obavijesti o rokovima prijave.
Osim Erasmus+ programa, dostupni su ti i drugi. CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije) je program razmjene na koji možeš ići ako se tvoj faks nalazi u CEEPUS mreži što možeš provjeriti na službenoj stranici programa. Osim ovih programa, svako sveučilište sklapa vlastite ugovore o međunarodnoj razmjeni sa sveučilištima iz cijelog svijeta. Zovu se bilateralni ugovori, a o njima se možeš informirati na web stranici svog sveučilišta.
Svijet je velik, a dok studiraš je savršena prilika da ga obiđeš | Foto: Unsplash
Kolokviraj što više ispita i – zabavi se
Možda ti sve o čemu je bilo riječi zvuči kao previše obveza vjeruj nam, uz dobru organizaciju stigneš sve i puno više. Anamarija Tabulov, suradnica u marketingu i Content Manager sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa, gošća konferencije Brucoš 101, to nam je potvrdila. Kad je studirala, objasnila nam je, potrudila se sve ispite kolokvirati kako bi imala četiri mjeseca ljetnog odmora te mjesec i pol slobodnog vremena zimi. Dina Vasić, viša predavačica na katedri za financije i računovodstvo na ZŠEM-u, uputila je još nekoliko savjeta za kraj.
– Uživajte. I molim vas, maturanti, kad upišete faks, povežite se s ljudima. Mijenjat će se ljudi, ali povežite se s ekipom. Bitno je stvarati si mrežu ljudi. Drugo, rješavajte si obveze na vrijeme, na ljeto idite na more. Uživajte te četiri godine. Nemojte zanemarivati kontakte s poslovnom zajednicom. Jednog dana ćete tražiti posao, morate se istaknuti. Morate imati dobru praksu odrađenu. Koma je da ljudi izlaze na tržište bez ijedne odrađene prakse, istaknula je za kraj profesorica Vasić.
Sve o tome kako najbolje iskoristiti studiranje pogledaj ovdje.
P.S. Za sve pojmove iz ovoga teksta koji vam nisu jasni ili ih ne znate, bacite pogled na našu brucošku abecedu.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.
