[Brucoš 101] Želiš u studentski dom? Evo kako se prijaviti i što se sve boduje na natječaju
Ako odlaziš studirati u neki drugi grad u kojemu nemaš prebivalište i ondje ćeš i živjeti, svakako najjeftinija opcija za smještaj je život u studentskom domu. No, broj mjesta u domovima diljem Hrvatske poprilično je ograničen. Pravo stanovanja ostvaruje se kroz natječaje koje raspisuju studentski centri i u domovima ne mogu stanovati svi koji to požele, nego studenti moraju zadovoljiti posebne uvjete. Provjerili smo koje se sve kategorije boduju na natječajima i koji sve studentski centri postoje u četiri najveća sveučilišna grada.
Foto: srednja.hr
Studenti koji žele živjeti u studentskom domu za to moraju zadovoljiti određene uvjete te se za svaku akademsku godinu prijaviti na natječaj.
Tko ima pravo prijave i kako se prijavljuje?
Javni natječaj za raspodjelu mjesta raspisuju institucije koje se nazivaju studentski centri, odnosno u mjestima u kojima nije ustrojen studentski centar, natječaj za subvencionirano stanovanje studenata provodi visoko učilište. Natječaji se obično raspisuju na web stranicama studentskih centara krajem lipnja ili srpnja, traju nekoliko tjedana i svaki studentski centar raspisuje koju je dokumentaciju potrebno dostaviti. Obično se glavni obrazac popunjava online, a zatim se dokumenti i obrasci dodatno printaju i donose osobno ili se šalju poštom.
Ono što odmah moraš znati jest da pravo sudjelovanja na natječaju za studentske domove imaju samo redoviti studenti i to oni koji su državljani Republike Hrvatske, državljani zemlje članice EU s prijavljenim boravkom u RH koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku te osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
Treba naglasiti i da studenti mogu sudjelovati u natječaju za raspodjelu mjesta isključivo u domovima i u slobodnim kapacitetima učeničkih domova u mjestima u kojima studiraju. Iznimka su studenti koji studiraju na visokom učilištu u Opatiji, a mogu se prijaviti na natječaj za subvencionirano stanovanje u Rijeci.
Tko nema pravo na dom?
Pravo na dom nemaju osobe koje imaju zasnovan radni odnos, obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. Pravo stanovanja u domu nemaju niti studenti kojima je mjesto prebivališta u mjestu u kojem studiraju.
Osim poviše navedenih, još neke skupine, prema Pravilniku Ministarstva, nemaju pravo na stanovanje u domovima. To su studenti koji mijenjaju studijski program, bez završetka studija, i na drugome studiju ponovno upisuju prvu godinu, ako se prijave s prosjekom ocjena iz srednje škole.
Pravo na dom nećete ostvariti niti ako u akademskoj godini prijave na natječaj prikupite manje od 18 ECTS-a. No to se pravilo ne odnosi na sve skupine studenata. Primjerice, zaobilazi brucoše jer oni nemaju ECTS bodove u školi, zatim one kojima je ostao samo završni rad koji nosi manje od toga, studente s invaliditetom (minimalno 1 ECTS), one koji su bili u domovima socijalne skrbi i nemaju oba roditelja (minimalno 1 ECTS) te, do popunjenja kapaciteta, studente čiji ukupni mjesečni prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini iznosi manje ili jednako 65 posto (minimalno 5 ECTS-a).
Nemaju pravo na dom niti studenti koji su ostvarili manje od 40 ECTS bodova prosječno u prethodnim godinama studiranja. Ni to se ne odnosi na brucoše, studente koji će u akademskoj godini za koju se raspisuje natječaj prvi put upisati prvu godinu prve razine studija, studente s invaliditetom, one koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi, studente kojima su oba roditelja umrla, te studente s manjim prihodima. Opet, i ove skupine moraju zadovoljiti neki minimum ECTS-a, a on je propisan Pravilnikom.
Pravo na dom nemaju ni studenti koji su dva puta mijenjali studijski program, oni koji su stekli kvalifikaciju određene razine ako ponovno upisuju studij te razine ili su upisani na istu razinu studija drugi put. Također, studenti koji upišu mirovanje u akademskoj godini za koju im je dodijeljeno pravo na subvencionirano stanovanje gube pravo na isto tijekom trajanja mirovanja.
Neki studenti imaju izravno pravo
Treba pojasniti i da pojedini studenti imaju izravno pravo stanovanja u domu. To su, za početak, izvrsni studenti. I najprije oni moraju zadovoljiti kriterij da im mjesečni prihodi obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelaze po članu obitelji iznos od 75 % proračunske osnovice. Zatim se gledaju i druge stavke: brucoši moraju imati prosjek ocjena 5,0 tijekom svih razreda srednjoškolskog obrazovanja, a studenti prosjek svih ispita 4,5, uz najmanje 55 ECTS-a u tekućoj i isto toliko prosječno u prethodnim godinama.
Izravno pravo na dom imaju i djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja i vojnih invalida, ako imaju prosječno više od 55 ECTS-a, u srednjoj su imali prosjek 4,0. Da bi ostvarili izravno pravo, isti uvjet moraju zadovoljiti i studenti, djeca poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima iz Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, studenti koji su civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz navedenoga zakona te studenti, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100 % oštećenjem organizma.
Izravno pravo na dom ostvaruju i studenti koji primaju potporu za obrazovanje prema propisima o hrvatskim braniteljima iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji, ako imaju prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja, potom i studenti kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata, studenti čiji su roditelji razvedeni, a preminuo je onaj kome su bili sudski dodijeljeni ili s kojim su živjeli, studenti koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji te studenti s invaliditetom iznad 50 % tjelesnog oštećenja.
Što se sve boduje na natječaju?
Jako je puno kategorija kroz koje studenti mogu ostvariti bodove na natječaju za studentske domove. Najprije je to prosjek ocjena. Za maturante se on boduje tako da im se izračunani osobni prosjek na tri decimale podijeli s prosjekom na tri decimale svih maturanata koji se prijave na natječaj i množi se s 1.000.
Studentima prve godine prosjek na tri decimale dijeli se s izračunanim prosjekom na tri decimale svih osobnih prosjeka studenata na istoj razini studija s istoga visokog učilišta iz natječaja i također se množi s 1.000. Svim ostalim studentima se osobni prosjek na tri decimale dijeli s izračunanim prosjekom na tri decimale svih osobnih prosjeka studenata na istoj razini studija s istoga visokog učilišta iz natječaja i također se množi s 1.000. Ti se bodovi mogu umanjiti ovisno o broju stečenih ECTS-a. Oni koji su u prethodnoj godini stekli najmanje 55 ECTS bodova ostvaruju bodove i temeljem godine studija, tako da najviše dobivaju oni na najvišoj.
Dodatne bodove možete dobiti za uspjeh na maturi i na studiju. Kada je riječ o bodovima za maturu, dobivaju ih oni koji su sve predmete pisali na A razini i imaju u ukupnom postotku preko 80 posto. Također, dodatne bodove dobivaju oni koji su dobili nagrade na državnim natjecanjima, studenti dobitnici rektorove, dekanove ili pročelnikove nagrade.
Boduje se i studiranje na deficitarnom programu na županijskoj razini, konkretno, ako se tvoj studij nalazi u prvih 10 na listi deficitarnih studijskih programa Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Konačno, na natječaju ostvaruješ bodove i na temelju socijalno-ekonomskoga statusa. Primjerice, ako je jedan roditelj preminuo, nestao ili nepoznat, ako su roditelji razvedeni pa student živi samo s jednim, ako su ti brat ili sestra još u školi ili imaju teškoće u razvoju ili ako roditelji imaju stopostotni invaliditet. U obzir se kod bodovanja uzimaju i prihodi pa student dobiva dodatne bodove ako obitelj koristi zajamčenu minimalnu naknadu, a bodovi se dodjeljuju i ako su primanja po članu kućanstva manja od 65 posto proračunske osnovice koja se odredi za svaku godinu.
Studentski domovi u Zagrebu
Studentski centar u Zagrebu raspisuje natječaje za četiri doma – Studentski dom Stjepan Radić (Sava), Studentski dom Cvjetno naselje, Studentski dom Lašćina i Studentski dom dr. Ante Starčević (Šara).
Studentski dom Stjepan Radić, popularno zvan ‘Sava’, sastoji se od 12 paviljona, upravne zgrade i pratećih objekata, a broji preko 4.000 kreveta. Dio paviljona ima zajedničke tuširaone, toalete i čajne kuhinje, dok u drugima te prostorije dijele samo dvije sobe. Neki od dodatnih sadržaja su dvije menze, pizzeria, slastičarna, teretana i igralište.
Studentski dom Cvjetno naselje broji osam paviljona s preko 1.800 kreveta. I ondje postoje dvije menze, slastičarna, fitness centar te polivalentna dvorana.
Studentski dom Dr. Ante Starčević čine tri paviljona, sveukupno preko 1.200 kreveta u dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama s kupaonama. I ondje su dostupne sportsko-rekreacijske aktivnosti, postoji igralište na otvorenom te soba za tulume. U sklopu doma nema menze.
Studentski dom Lašćina poznat je kao najlošija i najjeftinija kategorija doma, ima deset stambenih paviljona s 482 mjesta, od kojih je jedan glazbeni paviljon za studente s MUZA-e. Svi paviljoni imaju zajednički sanitarni čvor na svakom katu, te čajnu kuhinju, u sklopu doma postoji menza te igralište i višenamjenska dvorana.
Uz smještaj u ovim domovima, studenti se raspoređuju i u neke učeničke domove u Zagrebu u kojima ostaje mjesta.
Studentski domovi u Splitu
Na natječaju SC-a u Splitu studenti konkuriraju za smještaj u tri doma – ‘dr. Franjo Tuđman’, ‘Bruno Bušić’ i Hostel Spinut.
Studentski dom dr. Franjo Tuđman ima 51 jednokrevetnu i 273 dvokrevetne soba, za studente, a svaka ima vlastitu kupaonicu. Za studente s invaliditetom osigurano je šest prilagođenih soba. U sklopu doma je i teretana, zatvorena dvorana i dva vanjska sportska terena. Postoje tri čajne kuhinje i prostorije namijenjene za druženje. Dom ima i menzu s dvije samoposlužne linije i slastičarnicom te se u istoj zgradi nalazi i caffe bar Tinel. U sklopu doma je i Student servis.
U Studentski dom Bruno Bušić može se smjestiti 465 studenata. Dom ima 174 sobe od kojih je 121 trokrevetna soba, 49 dvokrevetnih soba, te četiri jednokrevetne sobe prilagođene osobama s invaliditetom i sa smanjenom pokretljivosti. Svaka soba sadrži balkon, klimatizacijski uređaj, hladnjak, a na svakom katu studentima su na raspolaganju čajne kuhinje, učionice i po dvije velike terase za druženje. Studenti na raspolaganju imaju kantinu, zajedničku učionicu, praonicu rublja, malonogometno i košarkaško igralište te opremu za rekreaciju i odmor
Hostel Spinut ima 113 soba, od kojih su tri jednokrevetne prilagođene za studente s invaliditetom. Ima restoran, caffe slastičarnicu, ljetnu terasu, TV salu, četiri kuhinje, i informatičku učionicu.
I ovdje studenti mogu ostvariti pravo na smještaj u slobodnim kapacitetima učeničkog doma.
Studentski domovi u Rijeci
Kako stoji na web stranici SC-a u Rijeci, taj studentski centar nudi smještaj u dva studentska naselja i to u Studentskom naselju Ivan Goran Kovačić i Studentskom naselju Trsat.
Studentsko naselje Ivan Goran Kovačić nalazi se na zapadu Rijeke, sastoji se od pet objekata smještaja te nudi smještaj u jednokrevetnim i dvokrevetnim studentskim sobama i 642 kreveta namijenjeno za smještaj redovitih studenata. Ovisno o objektu studenti na katu dijele kupaonicu i zahode, dok se u nekim sobama zasebno nalaze umivaonici i ogledala. Dom ima teretanu, tzv. Veselicu, prostoriju za druženje, prostoriju za gimnastiku i istezanje, praonicu, a u sklopu doma nalazi se i menza.
Studentsko naselje Trsat smješteno je na istoku Rijeke, ima dvokrevetne i jednokrevetne sobe, a sastoji se od tri paviljona. Od ukupno 754 kreveta, 730 kreveta namijenjeno je za smještaj studenata, a 24 kreveta za smještaj profesora i ostalog nastavnog osoblja i drugih gostiju Sveučilišta u Rijeci. Kako stoji u brošuri SC-a, smještaj u dvokrevetnim sobama četiri osobe žive u bloku soba (stanu) te dijele lođu, kupaonicu, toalet, kuhinju i predsoblje.
Smještaj u jednokrevetnim studentskim apartmanima organiziran je tako da jedna osoba koristi vlastitu sobu, kuhinju, kupaonicu i hodnik dok prostor lođe dijeli s drugom osobom koja boravi u jednokrevetnom studentskom apartmanu. U prizemlju postoji i teretana te praonica rublja, kao i ambulanta.
Na prostoru Rijeke također postoji nekoliko učeničkih domova koji nude smještaj studentima.
Studentski domovi u Osijeku
U Osijeku postoje tri kategorije doma za koja se studenti natječu – Studentski dom Ivan Goran Kovačić, Studentski dom K. Petra Svačića- istočni i zapadni paviljon, Studentski dom K. Petra Svačića – novi paviljon.
U Studentskom domu K. Petra Svačića (istočni i zapadni paviljon), je 421 mjesto, a još ih 776 može biti smješteno u Novi paviljon. Za Studentski dom Ivan Goran Kovačić mogu se natjecati 193 studenta.
U Pravilniku u nastavku detaljno možete proučiti kako se točno na natječaju za domove boduje koja od kategorija te čime dokazujete svoj status. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab P.S. Za sve pojmove iz ovoga teksta koji vam nisu jasni ili ih ne znate, bacite pogled na našu brucošku abecedu.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.
