Budući brucoši, savjete ovih profesora morate čuti: Kako najbolje iskoristiti studentsko doba?

Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije i Dina Tomšić, pročelnica Odjela za poslovnu ekonomiju s Veleučilišta Edward Bernays gostovali su na našoj online konferenciji Brucoš 101. Razgovarali smo o studentskoj praksi, razmjeni, radu uz studij i tome kako je studirati na Bernaysu. Dali su i savjete oko toga kako birati studij, kao i što ako shvatimo da faks kojeg smo upisali ipak nije za nas.

Dejan Gluvačević i Dina Tomšić s Bernaysa gostovali su na konferenciji Brucoš 101 | Foto: srednja.hr

I ove godine portal srednja.hr održao je online konferenciju Brucoš 101, a jedan od partnera bilo je i Veleučilište Edward Bernays. Posjetili smo ih kako bismo razgovarali s Dejanom Gluvačevićem, pročelnikom Odjela za komunikacije i Dinom Tomšić, pročelnicom Odjela za poslovnu ekonomiju. S njima smo razgovarali o tome kako najbolje iskoristiti prilike koje nam nudi studentski život.

Kako odabrati svoj budući studij?

Maturanti će vrlo brzo morati donijeti svoje odluke o tome koji studij upisuju. Pročelnik Dejan Gluvačević prisjetio se kako je to izgledalo u njegovom slučaju, a dao je i savjet svima koji još uvijek nisu sigurni u kojem smjeru ići. Pročelnik je bio siguran da želi studirati Pravo, no ipak je upisao Kroatologiju i Filozofiju, a kasnije i Novinarstvo.

– Zanimala me građevina, matematika, sve što nije u vezi s mojom sadašnjom strukom. To je moje obiteljsko nasljeđe, u mojoj su obitelji više tehnički nastrojeni. Maturant sam bio 2006. godine. Tad je aktualna tema bila Europska unija, čekali smo ulazak. Pričalo se o brojnim institucijama, potrebi tržišta rada za ljudima koji će se baviti tim politikama. Zato sam odabrao upisati Hrvatske studije i ići u tom pravcu, ispričao je Gluvačević.

Na svom se primjeru uvjerio koliko je interdisciplinarnost studija kojeg upišemo važna. Iz humanističkih je prešao u društvene znanosti, a potom je svoju nišu pronašao u svijetu komunikacija. Pronađite struku s kojom ćete imati širok raspon poslova kako biste si dali prostora za traženje, savjetovao je pročelnik.

– Ako imate interdisciplinarnost, uvijek kasnije možete napraviti zaokret, na kraju krajeva, čak i upisati drugi fakultet. Nema ništa loše u tome da nešto započnete, a ako vidite da ne ide, prebacite se, idete dalje. Tu godinu, dvije ili tri ne trebate smatrani izgubljenima, nego kao traženje svog puta, istaknuo je Gluvačević.

Zanima li vas što je to područje komunikacija kojom se bavi pročelnik i o kojoj studenti uče na Bernaysu, Gluvačević nam je i to objasnio, ali na posve jednostavan način. Ako tražite interdisciplinarnu, ali i dinamičnu i kreativnu struku, komunikacija bi mogle biti izbor za vas.

– Kako ja svojoj djeci objašnjavam što su komunikacije i čime se ja bavim? S jedne strane imate proizvod, uslugu ili informaciju koju morate proslijediti dalje, informirati nekoga ili prodati mu nešto. Za to koristite razne strategije i alate kako to provesti u djelo. Kako nekoga pravodobno informirati? Tu nastupaju društvene mreže, klasični mediji, online mediji. Treba probrati što funkcionira za različite potrošače, pojasnio je pročelnik srž onoga što studenti uče na Bernaysu.

Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije s Bernaysa | Foto: srednja.hr

Praksa vas najbolje priprema za posao

Na Bernaysu izvode prijediplomski studij u području komunikacija, odnosno Komunikacijski menadžment, kao i diplomski studij Upravljanje odnosima s javnošću. Njihovi se studenti zapošljavaju u medijskoj industriji, agencijama za odnose s javnošću, tržišno komuniciranje, marketinškim agencijama, industriji događaja, kao i raznim korporacijama, jer svaka tvrtka mora svoje aktivnosti komunicirati prema javnosti.

Jedna od najvažnijih prilika koje vam studiji pružaju, neovisno kojeg odaberete, je studentska praksa. Ona vam otvara rada zaposlenju, pomaže vam steći tržišno iskustvo i upoznati svoju buduću struku. Studiranje na Bernaysu posebno je upravo po kvalitetnoj praksi u koju stalno ulažu, rekao nam je Gluvačević.

– Ja sam kroz svoje studiranje imao izrazito malo prakse, gotovo ništa. Ako nemate prakse, izlazite na tržište rada i znate teoriju, znate podjele, ali jako malo toga znate raditi. Naši studenti od prijediplomskih do diplomskih studija prođu 960 sati prakse. Nakon nje poprilično dobro znaju raditi, mnogi se i zaposle. Kad nas partneri traže preporuke studenata za zapošljavanje, imamo slatke brige – nemamo velik bazen studenata za preporuku, jer mnogi već rade ili su pokrenuli nešto svoje, objasnio je Gluvačević.

Uz to, ako vas zanima kako izvrsni studenti izgledaju iz perspektive profesora, Gluvačević nam je i to otkrio. Oduševe ga aktivni studenti koji pokažu da ih kolegij zaista zanima.

– Kao svaki nastavnik, volim aktivne studente, kad je nastava dinamična čak do razine da je studenti počinju ometati jer toliko sudjeluju u priči i komentiraju. Kad bih morao izdvojiti pokazatelj, onda je to kad nastava završi, a nitko ne gleda na sat, polako izlaze iz dvorane, ostaju, slušaju, komentiraju, pitaju. Onda vidim da postoji nekakav, ja bih ga nazvao eros za znanjem, objasnio je pročelnik.

Cijeli razgovor s pročelnikom Gluvačevićem pogledajte na našem YouTube kanalu.

Kako je ići u Las Vegas na studentsku razmjenu?

Studenti koji su otišli na studentsku razmjenu reći će vam da je to bilo jedno od najboljih iskustava u njihovom životu. Upravo je razmjena jedna od prilika koju možete iskoristiti kad postanete studenti. Iskoristila ju je i Dina Tomšić, pročelnica Odjela za poslovnu ekonomiju, koja je dio svojih studentskih dana provela u Las Vegasu. Studiranje u Hrvatskoj i SAD-u razlikuje se u pristupu praktičnom znanju – manje teorije, više praktičnih zadataka.

– Razlika je u primjeni znanja koje se vrlo kratko interpretira, a onda se od vas traži za napravite case, odnosno da izradite scenarij, kako realizirati zadatak kojeg ste dobili u praksi. Ima jako puno aplikativnog sadržaja i simulacija poslovnih situacija. To je jako zanimljivo, ali i zahtjevno. Našim studentima na Bernaysu je to već postalo uobičajeno, ali u moje vrijeme je to bila poprilična inovacija, navela je Tomšić.

U SAD-u je vidjela i različite metode poučavanja koje su kod nas rijetke. Sad kad je i sama profesorica, neke od njih primjenjuje, a najdraža joj je metoda obrnute učionice, odnosno flipped classroom. Umjesto da se na predavanjima objašnjava teorija, studenti o njoj sami čitaju kod kuće, a potom na predavanjima prolaze konkretne izazove i slučaje. Uz to, iz američkog obrazovnog sustava na Bernaysu su preuzeli još jednu dobru praksu, a to je njihov odabir major i minor studija.

– Mi smo isto tako oblikovali naše nove studije Poslovne ekonomije da već na trećoj godini možete birati specijalizaciju koja vas zanima. Možete odabrati između sportskog menadžmenta, turističkog menadžmenta, menadžmenta održivog razvoja, internacionalnog menadžmenta. Uz to, specijalizaciju možete oblikovati po svojim preferencijama putem izbornih predmeta. Ta se tema nastavlja na diplomskom studiju Vodstva i menadžmenta gdje imaju izbor od dvadesetak kolegija koji su vrlo interdisciplinarni. Naše je mišljenje da tako oblikujemo odlične lidere budućnosti, objasnila je pročelnica.

Ekonomija ili poslovna ekonomija?

Kao što je pročelnica istaknula, uz studije iz područja komunikacije, na Bernaysu izvode i studije u području poslovne ekonomije. Tako tamo možete upisati prijediplomski studij Poslovno upravljanje i diplomski studij Vodstvo i menadžment. Usmjereni su na to da vas pripreme za vodeće pozicije u tvrtkama. Odnosno kako nam je pročelnica jednostavnim rječnikom objasnila – da budete šef, i to odličan.

– Šefova ima puno razina, ali na svakoj morate znati upravljati sobom i ljudima s kojima surađujete, kao i biti odgovorni svojim projektom, timom, odjelom. Morate steći upravljačka znanja. Prijediplomski studij će vas pripremiti za generalno razumijevanje funkcioniranja poduzeća i kako biti dobar menadžer. Diplomski će vas pripremiti da budete dio vrhovnog vodstva tvrtki, rekla je Tomšić.

Dina Tomšić, pročelnica Odjela za poslovnu ekonomiju Bernaysa | Foto: srednja.hr

Zanima li vas studij ekonomije, ali niste sigurni je li za vas bolja ekonomija ili poslovna ekonomija, pročelnica je vrlo jednostavno objasnila koje su razlike i kako odabrati.

– Jednostavno je. Poslovna ekonomija se bavi biznisom. U fokusu analize poslovne ekonomije su poslovni subjekti, pretežno poduzeća, za razliku od čiste ekonomije koja je orijentirana na makroekonomske trendove, u fokusu analize je jedno gospodarstvo. Pa ste čuli one teške riječi – ekonomska politika, monetarna politika, fiskalna politika. Taj dio ekonomije je fokusiran na prognostičke modele, matematici, statistici, praćenju gospodarstva, to je područje makroekonomije, razjasnila je pročelnica.

Može li se uz studij i raditi?

Jedna od prilika, a mnogim studentima i neizbježna obveza, jest posao uz studij. Pročelnica nam je objasnila kako mnogi njihovi studenti imaju dualne karijere, odnosno rade uz studiranje. Neki od njih su uspješni sportaši, čak i olimpijci, koji uspješno balansiraju svim svojim obvezama. Uz to, mnogi Bernaysovi studenti se zaposle već od druge godine studija zahvaljujući iskustvima na praksi.

– Ako se studentima svidi organizacija koju su odabrali i ako se dobro uklope, često ostaju raditi. To ne mora biti puno radno vrijeme, ali nekad i jest. Ako žele raditi puno radno vrijeme, imaju mogućnost postati izvanredni studenti, jer je nastava za njih organizirana u periodu od 17 sati pa nadalje, odnosno sve obveze su izvan radnog vremena, objasnila je pročelnica.

Znamo da je prelazak u studentski život velika promjena koju prate mnoge odluke. Nećete sa svim odlukama biti zadovoljni, ali na kraju dana, ni to nije tako strašno kako vam se možda čini. Ako je jedna od tih odluka ona temeljna – koji ste studij upisali, ne brinite, jer ni to nije ‘smak svijeta’, poručila je Tomšić.

– U mladim godinama, svako iskustvo vrijedi. Promjene kursova nešto su s čime vi odrastate, nadograđujete se, rastete i razvijate. To je potpuno uobičajen proces. Zamislite kad neki poduzetnik pogriješi, a njegova pogreška je cifra u s par nula iza eura, što bi on trebao napraviti kad pogriješi? Kad padneš, digneš se i ideš dalje, poručila je pročelnica, dodavši primjer svoje nećakinje koja je odustala od studija, a potom s dvadeset godina pokrenula svoj uspješan posao.

Cijeli razgovor s pročelnicom Tomšić pogledajte u videu ispod.

Projekt Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), Edward Bernays University College, Privredna banka Zagreb (PBZ), dm i Sveučilište u Dubrovniku (UniDu). Našu online konferenciju pogledajte ovdje. U sklopu projekta ćemo nagraditi najbolje projekte studentskih udruga, a prijavite se putem ovog linka. Sve vijesti o projektu pratite kroz rubriku Brucoš, a često postavljanja pitanja pročitajte ovdje.