Dvoumite se oko odlaska na razmjenu? Ovi savjeti mogu vam olakšati odluku

I ove godine portal srednja.hr održao je online konferenciju Brucoš 101, a srebrni partner projekta bila je i Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM). Sa ZŠEM-a su nam u goste došli predavač Matej Nakić, inače i PhD kandidat na Sveučilištu u Maastrichtu, te Gordan Bjelica, student četvrte godine na studiju Poslovna matematika i ekonomija. S njima smo, između ostalog, razgovarali o iskustvima studentskih razmjena i života u inozemstvu.

Foto: srednja.hr/Canva

Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju naziv je naše online konferencije koju provodimo već treću godinu zaredom. Osmišljen je tako da maturantima koji prvi put upisuju neki studij olakša cjelokupan proces i pokuša približiti iskustvo studiranja, a jedno od njih svakako je odlazak na studentsku razmjenu u inozemstvo. Zbog toga su nam u goste sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) došli Matej Nakić, predavač i PhD kandidat, te Gordan Bjelica, student četvrte godine Poslovne matematike i ekonomije. Oboje imaju bogato iskustvo boravka u inozemstvu budući da je predavač Nakić doktorand na Sveučilištu u Maastrichtu u Nizozemskoj, a Gordan je bio na dvije razmjene u Njemačkoj. Prvu je obavljao na European Business School u Oestrich-Winkelu, a drugu na Frankfurt School of Finance and Management.

Papirologija nije problem

Gordan trenutno obavlja praksu kao student, a u slobodno vrijeme, kao bivši košarkaš, najviše provodi baveći se tim sportom.

– U sklopu ZŠEM-a sam igrao i Sveučilišnu ligu, imaju košarkaški tim koji se natječe tamo. Futsal tim nam je isto jako dobar, među najboljima u državi. Postoje još timovi i za odbojku, tenis, skvoš… Ima stvarno jako puno sportova koje studenti mogu birati, rekao je Gordan.

Gordan Bjelica | Foto: srednja.hr

Rekao nam je i kako je bio na dvije razmjene u Njemačkoj, te da mu se za odredište nije bilo teško odlučiti, budući da je praksu dobio preko ZŠEM-a, a tijekom razmjene je i radio.

– Proces stvarno nije bio težak ni naporan. Kad se student odluči za razmjenu, onda ode u ‘International Office’. Tamo mu kažu gdje je najbolje otići na razmjenu zbog poklapanja kolegija, tako da nema previše izostanaka ili nadoknađivanja kad se vrati. U oba slučaja sam morao polagati razliku kad sam se vratio, ali ona je stvarno bila minimalna, kazao je Gordan.

Poručio je i kako ljudi na ZŠEM-u stvarno rade dobar posao te maksimalno olakšavaju studentima oko dokumentacije i svega što se tiče studentskih razmjena. Dodao je i da količina papirologije ovisi o faksu na koji se ide na razmjenu, no da je u njegovom slučaju to bilo samo tri do četiri dokumenta.

– Postoje i platforme preko kojih se student prijavi, prenese sve te dokumente i tako bira kolegije na razmjeni, ali taj proces je stvarno bezbolan i kratak, rekao je.

Kako pronaći smještaj na razmjeni?

Gordan kaže da je svaka razmjena drugačija, ali da će većina fakulteta ponuditi pomoć oko smještaja kada se odlučite za razmjenu.

– Ja sam kasnio na neke deadlineove pa sam morao tražiti smještaj sam, ali postoji puno studentskih stranica gdje se mogu naći smještaj po razumnoj cijeni na bilo kojoj destinaciji. Tako da, pronalazak smještaja nije toliki problem, rekao je.

Rekao je i da je postoje stipendije koje se mogu dobiti, one za razmjenu i one za praksu.

– Ja sam primao ovu za praksu i ona je nešto veća, čini mi se da je iznosila oko 700 eura mjesečno. To naravno neće pokriti sve troškove, ali definitivno je dobar dodatak, rekao nam je.

Gordan Bjelica | Foto: srednja.hr

Fakulteti u Njemačkoj na početku svakog semestra organiziraju partyje za studente na razmjeni i tako im olakšavaju dolazak u stranu zemlju.

– Već na početku upoznaš ljude koji su u istoj situaciji kao ti i onda stvarno nije problem naći puno prijatelja. Na obje sam razmjene išao sam, bio sam jedini iz Hrvatske, ali oba puta sam stekao jako puno prijatelja s kojima sam i danas u kontaktu, kaže Gordan.

Nekakva mala jezična barijera je postojala prema domaćim studentima, ali to nije bilo zato što oni ne znaju engleski ili zato što Gordan ne zna njemački.

– Ponekad se tim domaćim studentima ne da uvijek pričati na engleskom pa između sebe pričaju na njemačkom, što može biti problematično, ali ponovio bih da stvarno ima jako puno stranih studenata te je krug ljudi s kojima možeš pričati i upoznati se stvarno dovoljno velik, poručio je.

‘Moraš rezervirati stol u knjižnici’

Gordan je rekao i da je osjetio neke razlike u studiju u odnosu na Hrvatsku.

– Za vrijeme ispita moraš doslovno rezervirati stol u knjižnici jer svi tamo uče. Jako je kompetitivna sredina što se tiče tih akademskih stvari, kazao je Gordan.

Rekao je i da su na njemačkim fakultetima predavači ljudi koji su dokazani u poslovnom svijetu, odnosno bivši direktori i menadžeri.

– Oni su kolegij koji drže zapravo živjeli u praksi, što je velika prednost. Mana se iskreno i ne mogu sjetiti, ponovio bih obje razmjene da mogu, zaključio je.

Razlike između javnog i privatnog faksa

Matej Nakić doktorski je student na Sveučilištu u Maastrichtu, a paralelno i predavač na ZŠEM-u. Prije doktorata, završio je preddiplomski studij Psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o kojem je imao samo riječi hvale. No, istaknuo je i kako je na privatnim fakultetima, poput ZŠEM-a, puno više izražen individualni pristup studentima jer ih je manje.

– Povratna informacija je do te mjere individualna i strukturirana da ti točno znaš koji ti je idući korak i što moraš napraviti, rekao je Nakić.

Sada se na doktoratu bavi emocionalnom samoregulacijom u kontekstu digitalne tehnologije.

– Želja za doktoratom došla je iz te neke gladi za znanjem i mojih istraživačkih interesa, to je nešto što sam priželjkivao cijeli život, poručio je.

Konkretno se bavi poveznicom ljudskim emocijama i pametnih telefona, a tu je vezu opisao jednostavnim primjerom.

– Kad je čovjeku dosadno pa sjedne i uzme TikTok, pa doomscrolla deset minuta, koji je učinak takvog ponašanja na njegovo emocionalno zdravlje i mentalnu higijenu? Možemo pretpostaviti koji je odgovor, no to je puno dublje i složenije pitanje nego što se čini, zaključio je.

Matej Nakić | Foto: srednja.hr

ZŠEM potiče i razmjene zaposlenika

Istaknuo je i kako ga je ZŠEM itekako potaknuo u odlasku na doktorat u Nizozemsku.

– Oni su stvarno jedan poslodavac za poželjeti, a to ne govorim zato što tamo radim, nego zaista to mislim. Ne misle samo o tome što ti njima daješ kao zaposlenik, već vode računa i o tvom dugoročnom razvoju. Odnosno, žele da se svi njihovi predavači prometnu u ljude koji će biti eksperti u svojem području djelovanja i steći internacionalno iskustvo, baš kao što i naši studenti idu na razmjene, rekao je Nakić.

Nakić je rekao i da prava vrijednost toga nije samo jačanje CV-a, već umrežavanje u akademskoj zajednici i stjecanje kontakata. Otkrio je i kako je izgledala njegova prijava za doktorat.

– Složio sam svoj thesis proposal, a ZŠEM kao institucija bila je tu za mene u vidu financijske i logističke podrške. Što se tiče utjecaja i lobiranja, vani to ne funkcionira tako. Moraš se sam izboriti za to i to isključivo na temelju znanja i vještina koje posjeduješ, rekao je Nakić.

Kazao je i kako je thesis proposal zapravo bio razrada teme u kojoj se treba pokazati širina područnog znanja te poznavanje metodologije i statističkih metoda koje će biti potrebne za izvođenje dokaza.

– Treba se napraviti pregled istraživanja o svojoj temi, kao i pokazati gdje u dosadašnjem istraživanju postoji određena ‘rupa’ koju se planira zatvoriti doktorskim radom. Zatim fakultet razmatra tvoju temu, odnosno gleda postoji li netko s njihovog odjela tko bi bio voljan uhvatiti se u koštac s njom i biti mentor, objasnio je Nakić.

– Ja sam imao jako ugodno iskustvo s prijavom. Mentor mi je na kraju Nijemac, a ne Nizozemac, i to Wolfgang Viechtbauer, koji je baš jak statističar i matematičar. Kad sam saznao da je osobno zatražio da mi bude mentor, bio sam baš jako ponosan. Došla je brzo i anksioznost, pomislio sam kako sada moram dati tisuću posto sebe u to jer ovog čovjeka ne smijem razočarati, rekao nam je Nakić uz smijeh.

Maastricht je jako skup, ali prekrasan grad

Nizozemska i Maastricht jako su skupi, odmah je odgovorio Nakić na naše pitanje.

– Mislim da je pola litre piva 8 ili 8,5 eura, moraš dignuti jedan mali nenamjenski kredit da si platiš piće, našalio se.

Matej Nakić | Foto: srednja.hr

Grad je jako lijep, no Nakić je otkrio i što mu najviše nedostaje.

– Jako je lijepo, mirno i tiho, što su super stvari, ali malo mi fali taj moment nestrukture i spontanosti. To je jedina zamjerka. Inače je grad prekrasan, baš primjer Nizozemske kao države u malom, kako u vidu kulturnih normi, ponašanja i komunikacije, tako i uređenosti i arhitekture. Moramo spomenuti i bicikle – zamislite 600 bicikala nabacnih jedno na drugo, a nijedna nije zavezana, rekao je.

Spomenuo je i da je Maastricht mahom studentski grad.

– Profesorski kadar i studenti čine oko 20% stanovništva grada Maastrichta. Dolaze tamo i domaći i internacionalni studenti, svi su koncentrirani u tom jednom gradiću na granici s Belgijom i Njemačkom. Jako je zanimljivo za vidjeti taj melting pot srednjoeuropske kulture, kazao je Nakić.

Preporučio bi svakome da ode na razmjenu na to Sveučilište.

– To je sveučilište koje i nije toliko staro, nastali su sredinom 20. stoljeća. To je zapravo jedan zanimljiv case study za nas Hrvate – kako su u tako malo vremena sustavnim radom i investicijama postali jako utjecajna institucija koja producira znanstvene radove i kadar na jako visokoj razini, rekao je.

Je li korisnija praksa ili studij?

Gordan je bio na praksi i na razmjeni, a mišljenja je da je i jedno i drugo korisno.

– Mislim da će poslodavac jako cijeniti praksu, ali i razmjenu, jer vidi da si spreman izaći iz svoje zone komfora, otići negdje gdje ne znaš nikoga i snaći se u nekoj potpuno novoj sredini. Praksa dokazuje tvoju specijalizaciju i radne navike za neko područje. Rekao bih da su to stvari koje nisu baš usporedive, ali su svakako plus kod poslodavca, objasnio je Gordan.

– Samo znanje koje sam usvojio na praksi nije se translatiralo na neki određeni predmet, možda Financijsku matematiku, no naučio sam stvarno jako puno hard skillova, koji su danas jako tražene u financijskoj industriji, tako da je to jedna velika dodana vrijednost.

Više o prijediplomskim i diplomskim studijima na ZŠEM-u možete doznati ovdje, a predavač Nakić istaknuo je da nude i Global Executive MBA, gdje studenti mogu putovati svijetom i većinu kolegija slušati u New Yorku, Singapuru, Luksemburgu ili Italiji.

Još uvijek se nećkate oko razmjene? Evo finalnih savjeta

Predavač Nakić najprije je pozvao sve neodlučne da poslušaju što je o svemu rekao Gordan, a onda je istaknuo prednosti razmjene.

– To je nešto što može obogatiti vaš profesionalni i privatni život na jedan neprocjenjiv način, pogotovo kad ste mladi i dok još formirate svoj život. Možete naučiti jako puno dobrih stvari u smislu struke, ali i kulture. ZŠEM, na primjer, ima partnerske ugovore sa sveučilištima diljem svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike do Kine. Otići kao mlada osoba u nepoznati prostor, ostvariti nove kontakte, osloniti se na svoje samopouzdanje, što nije nimalo lako u tim godinama, je možda najveća vrijednost razmjene, poručio je Nakić.

Gordan se složio s njim te poručio da je najbolja priprema za razmjenu – otići bez pripreme.

– Ti fakulteti na kojima sam ja bio se stvarno trude, jako je puno orijentacijskih stvari i organiziranih partyja. Prije nego što počne faks, imaš ljude s kojima se družiš. Ja sam danas u kontaktu s ljudima iz Kanade, Meksika i Italije s kojima se čujem svaki dan i vjerojatno ću ih uskoro i posjetiti, zaključio je Gordan.

Cijeli razgovor s Matejem Nakićem i Gordanom Bjelicom pogledajte u videu ispod.

Projekt Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), Edward Bernays University College, Privredna banka Zagreb (PBZ), dm i Sveučilište u Dubrovniku (UniDu). Našu online konferenciju pogledajte ovdje. U sklopu projekta ćemo nagraditi najbolje projekte studentskih udruga, a više o tome kako se prijaviti pročitajte ovdje. Sve vijesti o projektu pratite kroz rubriku Brucoš, a često postavljanja pitanja pročitajte ovdje.