Proveli smo istraživanje kako maturanti biraju visoka učilišta: Neki su nas rezultati iznenadili
U sklopu ovogodišnjeg projekta Brucoš 101 proveli smo anketno istraživanje o tome kako maturanti biraju visoka učilišta. U upitniku je sudjelovalo više od 1.100 učenica i učenika završnih razreda iz svih županija Republike Hrvatske, a doznali smo kako su se pripremali za maturu i kako su birali studije. U nastavku donosimo neke od najzanimljivijih podataka na koje smo naišli i predstavili na konferenciji.
Foto: srednja.hr
Dvotrećinsku većinu našeg uzorka činile su žene (69%), a nešto manje sudjelovali su muškarci (28%), dok ih se nešto manje od 4% nije htjelo izjasniti po pitanju roda. Ono što nas, pak, zaista veseli, jest činjenica da smo istraživanjem pokrili čitavu Republiku Hrvatsku, od Vukovarsko-srijemske do Dubrovačke županije. Ipak, najviše odgovora prikupili smo s područja Grada Zagreba, gotovo petinu čitavog uzorka, a slijede ih Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija.
Ukupni uzorak istraživanja | Foto: srednja.hr
Raspodjela sudionika po županijama | Foto: srednja.hr
Sve više strukovnjaka želi na fakultete
Uvjerljiva većina iz uzorka, gotovo 93% maturanata i maturantica planira upisati neko visoko učilište nakon polaganja najvećeg državnog ispita, a posebno je zanimljivo da se i 86% maturanata koji pohađaju strukovne srednje škole također želi nastaviti u visoko obrazovanje. Trend je to koji u Hrvatskoj već neko vrijeme ne jenjava te se poklapa sa sve većim brojem studenata iz godine u godinu.
Odluke gimnazijalaca i strukovnjaka nakon završetka srednje škole | Foto: srednja.hr
Kada su u pitanju područja studija koje maturanti upisuju, između gimnazijalaca i strukovnjaka nema statistički značajne razlike. Najviše se upisuju studiji iz područja tehničkih i društvenih znanosti, a potom biomedicine i zdravstva.
Odabrana područja studija kod gimnazijalaca i strukovnjaka | Foto: srednja.hr
Većina je za maturu učila samostalno
Na pitanju višestrukog izbora o tome kako su se pripremali za maturu, čak 70% ispitanika izjavilo je da se je pripremalo samostalno. S druge strane, skoro 90% njih išlo na neki oblik priprema za maturu (plaćene pripreme ili besplatne pripreme u organizaciji škole), a nešto više od 13% učilo je u grupama s prijateljima,
Većina maturanata za maturu je učila samostalno | Foto: srednja.hr
Rast popularnosti privatnih visokih učilišta
Javna sveučilišta i veleučilišta i dalje su najpopularniji izbori kod maturanata, što ne čudi, jer su besplatni, imaju studije u gotovo svim područjima znanosti te nude pravo iskustvo studentskog života. No, valja zabilježiti i rast popularnosti privatnih visokih učilišta. Nešto manje od 5% ispitanika odlučilo se za neki oblik privatnog visokog učilišta, koja im zauzvrat nude brojne pogodnosti u vidu bolje opremljenosti učilišta, više prilika za terensku i praktičnu nastavu, ugovora s renomiranim firmama i mogućnostima za umrežavanje.
Većina maturanata upisat će javna sveučilišta | Foto: srednja.hr
Velik broj maturanata morat će se seliti zbog studija
Trend koji je i dalje jako popularan jest selidba u drugi grad zbog studija. Više od polovice ispitanika će se trebati preseliti u drugo mjesto baš zbog studiranja, a većina ih planira živjeti u studentskim domovima. Domovi su uvijek bili i ostat će najpovoljnija opcija stanovanja za vrijeme studija, no veliki problem je što je studenata sve više, a kapacitet mjesta u hrvatskim studentskim domovima se već dugo nije proširivao. Stoga će značajan broj brucoša morati samostalno ili s cimerima unajmiti stan.
Više od polovice maturanata selit će se zbog studija, a trećina planira živjeti u studentskom domu | Foto: srednja.hr
Nesrazmjer ocjena u školi i ocjena na maturi
Za kraj, kao jedan od zanimljivijih trenutaka istraživanja, izdvojili smo sljedeći zaključak: odlikaši ne očekuju da njihov srednjoškolski uspjeh bude u skladu s prosječnom ocjenom na maturi. Tako čak petina odlikaša očekuje da će maturu proći s dobrim, a skoro dvije trećine s vrlo dobrim uspjehom.
Ipak treba pripaziti na interpretaciju ovog podatka, koji može biti pod utjecajem faktora straha od polaganja državne mature kojeg imaju mnogi maturanti, pa sebi automatski pišu crne scenarije u vezi s ocjenama na maturi. S druge strane, podatak možemo interpretirati i u kontekstu sve većeg broja odlikaša u školama, pa se onda možemo i zapitati o ispravnosti refleksije ocjena u srednjoj školi s onima na maturi.
Za usporedbu, maturanti koji su u školi prolazili s dobrim i vrlo dobrim uspjehom su oko percepcije svojeg uspjeha na maturi nešto konzervativniji. Smatraju da im ocjene na maturi uglavnom neće previše odstupati od uspjeha u srednjoj školi.
Očekivane ocjene na maturi u nekim se slučajevima ne poklapaju s prosječnim ocjenama u školi | Foto: srednja.hr
Rezultate istraživanja detaljnije smo predstavili na samoj konferenciji koju smo održali u sklopu projekta Brucoš 101, a možete je pogledati ovdje.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), Veleučilište Edward Bernays, Samsung, Coca-Cola HBC Adria i dm. U sklopu projekta smo nagradili najbolje projekte studentskih udruga, a proveli smo i istraživanje kojim smo doznali kako maturanti biraju studije. Neke sudionike istraživanja smo darovali Samsung Galaxy Z Flip4 mobitelom i poklon paketima partnera. Sve vijesti o projektu pratite kroz rubriku Brucoš, a često postavljanja pitanja pročitajte ovdje.
