Stručnjaci o maturi i upisima na studije: Pogledajte naš veliki video vodič za maturante
Danas smo održali video konferenciju Brucoš 101 koju ste mogli pratiti na našem YouTube kanalu, a tema cijelog događaja bili su upisi na studije i u vezi s tim. Ugostili smo djelatnike visokih učilišta, studente, najbolje maturante u zemlji i stručnjake koji su vas pripremili za vaš novi studentski život. Predstavili smo i rezultate našeg istraživanja o tome kako maturanti biraju studije, u kojem je sudjelovalo preko 1.100 maturanta. Nekoliko sudionika darovali smo vrijednim poklonima, a proglasili smo i najbolje projekte studentskih udruga provedene u 2022. godini.
Održali smo video konferenciju Brucoš 101 | Foto: srednja.hr
Upisujete studij i imate tisuću i jedno pitanje oko svih promjena koje vas čekaju? Mi imamo odgovore! Projekt Brucoš 101 smo organizirali kako bismo na jednom mjestu saželi sve što trebate znati o maturi, upisu studija i uspješnom započinjanju studentskog života. Partneri našeg projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), Veleučilište Edward Bernays, Samsung, Coca-Cola HBC Adria i dm.
Izraz ‘101’, inače, se u američkom obrazovanju koristi kao sinonim za uvodni kolegij, pa naš projekt možete smatrati i svojom orijentacijom u studentski život. S time ne trebate čekati jesen, jer video konferenciju Brucoš 101 smo održali danas. Mogli ste ju pratiti uživo na našem YouTube kanalu. Naši gosti bili su raznoliki, a s vama su podijelili svoja iskustva i znanja koja će vam pomoći u tranziciji ka studentskom životu.
Kako najlakše riješiti obveze koje vas čekaju?
Studentski život – što će reći, život odraslih, sa sobom nosi i neke obveze koje više ne možemo prepustiti roditeljima da obave umjesto nas. Koje su to i kako ih najlakše riješiti, znaju stručnjaci iz Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) koje smo ugostili u prvom dijelu naše konferencije.
Ivan Brko, voditelj odjela upravljanja poslovnim zahtjevima i Marina Jurjević, studentica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu koja u AKD-u pomaže drugim studentima s digitalizacijom, otkrili su nam da hrpu birokratskih poslova danas možemo obaviti online. Prijava i odjava boravišta, obnova vozačke dozvole, potpisivanje dokumenata poput studentskih ugovora, e-Potvrde o studiranju, prijava na Erasmus – sve to dostupno nam je u par klikova, dok smo prije gubili sate vremena da bismo obavili te zadatke.
Ivan Brko, voditelj odjela upravljanja poslovnim zahtjevima u AKD-u | Foto: srednja.hr
Preduvjet za to jest da imate aktiviranu elektroničku osobnu iskaznicu (eOI) i aplikaciju Certiliju. S njima kreirate svoj digitalni identitet, a Ivan nam je rekao više o tome.
– Certilija je skup digitalnih proizvoda i usluga, novi brend digitalnog identiteta koji pruža mogućnost korisnicima za sigurnu identifikaciju i mogućnost digitalnog potpisivanja. Ona je poveznica s elektroničkom osobnom iskaznicom, radi se o istom brendu, istom sustavu. S njima možete steći digitalni identitet, a ja svima toplo preporučam da to naprave, pojasnio je Ivan.
Marina Jurjević, studentica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu | Foto: srednja.hr
Marina je i sama studentica pa je s nama podijelila najveće prednosti stvaranja digitalnog identiteta za studente. AKD je u suradnji sa Studentskim centrom Sisak nedavno napravio i aplikaciju Spajalica. Ona je cijeli proces rada preko Student servisa još više olakšala, što će vam, vjerujemo, biti jako korisno kada i sami postanete studenti.
– Studentima danas je ovaj proces uvelike lakši. Kad sam ja počela raditi preko Student servisa, onda je to bila cijela procedura. Najprije sam ugovor morala potpisati, pa ga odnijeti kod poslodavca, nakon toga ga od njega pokupiti pa osobno nositi u Studentski centar. Kad bi poslodavac pogriješio u popunjavanju, cijeli proces bi išao ponovo. Sada to traje nekoliko minuta. Imaš i uvid u podatke koje poslodavac popunjava, vidiš je li točno unio satnicu, sve je preglednije i brže, ispričala je Marina.
Više o svim prednostima digitalizacije koje će vam koristiti kad postanete studenti pogledajte u cijelom gostovanju Ivana i Marine.
Kako balansirati svim obvezama na faksu?
Sigurno se pitate i koje sve obveze vas čekaju jednom kada postanete studenti, a odgovor na to pitanje dat će Anamarija Tabulov, mag. oecc., suradnica u marketingu i voditeljica društvenih mreža te i Dorja Blažić, studentica sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa, najbolja hrvatska floretašica i višestruka prvakinja u tom sportu.
Anamarija Tabulov, mag. oecc., suradnica u marketingu i voditeljica društvenih mreža na ZŠEM-u | Foto: srednja.hr
Od Dorje ste mogli čuti savjete o tome kako žonglirati različitim obvezama uz studij. Mačevanje je poprilično specifičan sport koji u Hrvatskoj nije toliko popularan, objasnila je Dorja, pa joj je zato jako važno da često sudjeluje na natjecanjima kako bi stekla dovoljno iskustva. Uskoro ide na Svjetski kup u Šangaj, nakon toga direktno u Budimpeštu gdje je Europsko prvenstvo. No, studij joj zbog toga ne pati.
– Svakako je moguće svime žonglirati. Moj dan na faksu je vrlo zapravo jednostavan. Faks je najvažniji, ali problem je što je uvijek nešto uz to – kondicijski treninzi, sportska psihologica, papirologija koju moram riješiti, evo sad sam ispunjavala za kinesku vizu dokumentaciju. Kad su tu kolokvij i puno učenja, brinem se da neću sve stići, ali uvijek sve sjedne na svoje mjesto. Profesori mi puno pomognu, uvijek su tu za mene, ispričala je Dorja.
Dorja Blažić, studentica sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa, najbolja hrvatska floretašica i višestruka prvakinja | Foto: srednja.hr
Anamarija se nadovezala i objasnila kako na ZŠEM-u pomažu svim studentima, ne samo sportašima, balansirati obvezama.
– Što se tiče rasporeda, od prije godinu dana uveli smo kvartalnu nastavu, što znači da studenti unutar mjesec i pol dana slušaju samo tri predmeta, ali posvećuju im se intenzivno. Ponedjeljkom nikad nema nastave, to je dan samo za kolokvije i ispite. Ne može se dogoditi da imaju sedam sati predavanja pa nakon toga kolokvij, kad su već polu-mrtvi. Za kolokvije se pripremaju tijekom radnog tjedna, ako je kolokvij iz matematike s prof od uto do pet prolaze gradivo kolokvija. imamo demonstrature, ja ih volim zvati besplatne instrukcije. drže ih stariji studenti koji su bili izvrsni i studente pripremaju za gradivo kolokvija, objasnila je Anamarija.
Predavanja, zadaće, kolokviji i ispiti, praksa, studentski poslovi, razmjena, hobiji, sport – sve to ćete iskusiti na studiju. Cijelo gostovanje naših gošći sa ZŠEM-a tijekom kojeg su govorile o svim tim temama pogledajte u videu ispod.
Najmaturanti savjetovali kako rasturiti na maturi
Viktor Pijanec je prošle godine bio maturant Prve gimnazije Varažin. Najbolje je riješio ispit iz Informatike na državnoj maturi čime je zaradio nagradu od 5.000 €. Trenutno je brucoš zagrebačkog FER-a, a u našoj video konferenciji objasnio je kako mu je sve to pošlo za rukom.
– Išli su mi dobro ti predmeti u školi, najviše Informatika ali i Matematika. Išao sam na natjecanja i jednostavno upio to znanje koje treba na maturi. Na kraju mi je matura bila i lakša od natjecanja. ali učio sam i za maturu, pripremao se. uvijek je nervoza tu, ali kad se počne pisati ispit nervoza nestane. Najveća pomoć je rješavanje starih ispita. S tim vježbaš sve tipove zadataka. Bitno je da te na maturi ništa ne iznenadi, poručio je Viktor.
Viktor Pijanec, bivši najmaturant i brucoš FER-a | Foto: srednja.hr
Danijel Vukelja je sada student Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prošle godine, kada je bio maturant II. gimnazije Zagreb, imao je najbolji omjer riješenosti Hrvatskog jezika i Povijesti na maturi te je prvi dobitnik nagrade Ante Žužul od 5.000 €.
Za maturu iz Povijesti se pripremao prvenstveno prolazeći udžbenike, dok mu je za ostale predmete bilo važno proći stare ispite iz mature. Ispit iz Povijesti na maturi od prošle godine izgleda nešto drugačije, objasnio nam je, pa mu tu stari ispiti nisu bili posebno korisni.
– Povijest mi je bila najstresnija jer to ogromna količina gradiva. Ispiti su bili potpuno novi, pa sam se morao pripremati na totalno drugačiji način nego za ostale. Dao sam si vremena od samog kraja nastave sam polako prolazio. Mislim da je bitno naći balans, početi dovoljno rano da ne moraš cijele dane učiti, savjetovao je Danijel.
Danijel Vukelja, bivši najmaturant i brucoš FFZG-a | Foto: srednja.hr
Iskustva i sve savjete prošlogodišnjih najmaturanata pogledajte u konferenciji Brucoš 101.
Kako treba izgledati kvalitetno studiranje?
U nastavku konferencije, Ivan Pakozdi, prodekan za strateške projekte pri Veleučilištu Edward Bernays, savjetovao je kako se nositi sa stresom koji izaziva državna matura. Matura nije laka, ali nije ni ono što vas čeka nakon nje u životu, objasnio je prodekan. Maturu i upise studija zato valja shvatiti ozbiljno.
– Ono čemu će se posvetiti idućih tri do pet, šest ili sedam godina je nešto čemu zaista treba pristupiti odgovorno, sistematično. To je zapravo period života koji će sigurno velikoj većini oblikovati njihov daljnji život, karijere, ono čime će se u životu baviti, s kime će se družiti. To je period života kojeg treba dobro i ozbiljno odraditi, rekao je prodekan Pakozdi te dodao kako nema razloga za paniku – praksa pokazuje da se sve može i da matura nije bauk.
Prodekan se osvrnuo i na sve što maturante čeka nakon što završe studij, a to je izlazak na tržište rada. Pojasnio je i kako ih Bernays priprema za to, a važno je naglasiti da samo učenje teorije i polaganje ispita neće biti dovoljno.
– Bernays je vrlo specifičan po jednoj stvari, a to je omjer prakse i teorijske nastave. Mi kao stručni studij velik naglasak stavljamo na stjecanje praktičnih znanja i kompetencija. Uvijek želimo studente pripremiti za tržište rada, želimo da na njega izađu kompetentni i konkurentniji od svih ostalih koji su u istoj kategoriji, naveo je Pakozdi.
U svom kadru imaju nastavnike koji su praktičari, i upravo to je najveća vrijednost koju daju svojim studentima, dodao je. Kakva treba biti nastava da vas pripremi za posao, kako se uhodati u studentski život i kako učiti, pogledajte u gostovanju prodekana Ivana Pakozdija.
Proglasili smo najbolje projekte studentskih udruga
Studiranje ne bi bilo ni upola toliko dobro da nema studenata koji ga čine boljim za sve. Zato je Brucoš 101 odlučio nagraditi najbolje projekte studentskih udruga u 2022. godini.
Tri najbolja projekta dobit će poklon pakete partnera Coca-Cole HBC Hrvatska i dm-a. Uz to, portal srednja.hr darovat će im godišnju pretplatu s kojom će moći samostalno objavljivati vijesti na našem portalu.
3. mjesto – Društvo studenata psihologije “Psihomnia”, Sveučilište u Zagrebu, projekt PsiHelp
Psihološka pomoć treba biti svima dostupna, a nitko pri tome ne bi trebao osjećati sram. Baš to je cilj ovog projekta. Studenti iza ove udruge vode web bazu licenciranih psihoterapeuta koja olakšava dolazak do pomoći. Osim toga, organiziraju radionice i edukacije za studente i mlade, a vode i društvene mreže putem kojih educiraju o mentalnom zdravlju. Prošle su godine kroz sve svoje aktivnosti dosegnuli oko 10.000 ljudi – što online, što uživo. Studenti iza udruge Psihomnia su aktivni u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Zadru.
Foto: Psihomnia, Instagram
2. mjesto – Hrvatska studentska asocijacija (HSA), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, projekt Start it Up
Start it up, projekt Hrvatske studentske asocijacije, je poduzetničko natjecanje za studente iz cijele Hrvatske. Istaknuti poduzetnici održali su i edukaciju za sve natjecatelje, a nakon toga je održano i finalno start up natjecanje. Sudjelovalo je 50 natjecatelja s 18 različitih studija. Organizatori su osigurali nagradni fond od preko 80.000 kn. Uz to, čak 9 startup ideja s natjecanja je zaživjelo.
Foto: Hrvatska studentska asocijacija
1. mjesto – Udruga mehatroničara, Fakultet strojarstva i brodogradnje, projekt Robocup Middle Size League Soccer
Udruga mehatroničara napravila je prvi tim robota nogometaša na balkanskom području. Njihovi roboti su potpuno autonomni, koriste umjetnu inteligenciju i igraju nogomet s pravom nogometnom loptom. Kvalificirali su se na svjetsko natjecanje RoboCup, a trenutno su u pripremama za natjecanje. Njihov projekt jedinstven je u Hrvatskoj – ne postoje natjecanja ni projekti na području robotike za studente, slični projekti usmjereni su uglavnom na učenike.
Foto: Udruga Mehatroničara
Predstavili smo istraživanje i nagradili maturante
Za kraj, Duje, Marko i Roko iz redakcije portala srednja.hr predstavili su rezultate istraživanja kojeg smo proveli s maturantima. Sudjelovalo je 1.143 ispitanika iz svih županija Hrvatske, a doznali smo kako su se pripremali za maturu i kako su birali studije.
Istraživanje je pokazalo da je polovica išlo na besplatne pripreme za maturu, a oko 40 % je išlo na plaćene pripreme. Čak 93 % maturanata planira upis studija, a 86 % maturanata u strukovnim školama također planira studirati. Velik broj maturanata planira upis javnih sveučilišta, njih skoro 83 %, no otvoreni su prema upisima privatnih visokih učilišta i ona ih zanimaju. Sva saznanja koja smo dobili istraživanjem možete pogledati u konferenciji Brucoš 101.
Darovali smo maturante
Kako bismo maturante motivirali na sudjelovanje, nekoliko njih smo odlučili darovati vrijednim poklonima. Sretnu sudionicu ili sudionika istraživanja Samsung daruje novim Samsung Galaxy Z Flip4 mobitelom. Uz to, deset sudionika dobit će poklon pakete partnera Coca-Cola HBC Hrvatska i ZŠEM.
Poklon pakete dobit će:
- Luka Čović,
- Klara Stanković
- Petra Kljusurić,
- Stella Fuchs,
- Gabrijela Knežević,
- Anika Milevoj,
- Antonija Horvat,
- Josip Petričević,
- Iva Šimunić,
- Vlado Hostić
Novi Samsung Galaxy Z Flip4 odlazi u ruke učenici iz Osijeka, Ani Kizivat.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), Veleučilište Edward Bernays, Samsung, Coca-Cola HBC Adria i dm. U sklopu projekta smo nagradili najbolje projekte studentskih udruga, a proveli smo i istraživanje kojim smo doznali kako maturanti biraju studije. Neke sudionike istraživanja smo darovali Samsung Galaxy Z Flip4 mobitelom i poklon paketima partnera. Sve vijesti o projektu pratite kroz rubriku Brucoš, a često postavljanja pitanja pročitajte ovdje.
