Uskoro upisujete faks? Sve što trebate znati saželi smo na jednom mjestu

Upisujete li uskoro studij, znamo da imate brdo pitanja, a na dio najvažnijih odgovorili smo na trećem izdanju video konferencije Brucoš 101. Ugostili smo profesore, kao i sadašnje i bivše studente koji su razgovarali o tome kako najbolje iskoristiti studentski život, kako otići na studentsku razmjenu i kako riješiti pitanje stanovanja. Konferenciju u cijelosti pogledajte na našem YouTube kanalu.

Tisuće maturanata upravo polaže završne ispite svog srednjoškolskog obrazovanja, a nakon mature planiraju zakoračiti u svoj brucoški život. Ta promjena dolazi s tisuću i jednim pitanjem, stoga smo odgovore na neka od najvažnijih i ove godine odlučili dati na video konferenciji Brucoš 101.

Treći Brucoš 101 održao se danas, a premijeru ste mogli pratiti na našem YouTube kanalu. Zašto Brucoš 101? Pa, izraz ‘101’ se u engleskom govornom području koristi kao sinonim za uvodni tečaj o nekoj temi. U našem slučaju, ta tema je studentski život, a Brucoš 101 je uvodni kolegij o studiranju kojeg mogu slušati baš svi maturanti.

Naš projekt podržali su partneri Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), Veleučilište Edward Bernays, Privredna banka Zagreb (PBZ), dm i Sveučilište u Dubrovniku.

Evo kako otići na studentsku razmjenu

Jedna od boljih mogućnosti koje nam se nude kao studentima je odlazak na Erasmus+ ili drugi program mobilnosti. Prilika je to da živimo u drugoj državi, upoznamo njenu kulturu i steknemo obrazovanje kakvo ovdje ne bismo mogli. Upravo o tome smo razgovarali sa gostima sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). U studiju smo ugostili Gordana Bjelicu, studenta četvrte godine na studiju Poslovne matematike i ekonomije, te Mateja Nakića, doktorskog kandidata i predavača na ZŠEM-u.

Gordan je bio na dvije studentske razmjene u Njemačkoj. Nije mu bilo teško odlučiti gdje će ići, ispričao nam je, a u samom procesu su mu puno pomogli sa ZŠEM-a.

– Kad se student odluči za razmjenu, ode u ZŠEM-ov International Office. Tamo mu kažu gdje je najbolje da ode na razmjenu da mu se najbolje poklapaju predmeti kad se vrati, tako da nema previše izostanaka, odnosno da ne mora previše nadoknađivat kad se vrati. Ima dosta ljudi koji studentima omažu oko papirologije i stipendija. U mom slučaju nije bilo puno papirologije, ali to ovisi o tome na koji fakultet želiš ići, ispričao je Gordan.

Gordan Bjelica, student četvrte godine na studiju Poslovne matematike i ekonomije sa ZŠEM-a | Foto: srednja.hr

Svaka razmjena je drugačija, ali fakulteti često ponude studentima smještaj, dodao je student. Uz to, postoji puno studentskih stranica gdje se može pronaći povoljan smještaj. Prilagodba na novu zemlju nije mu teško pala, iako je na obje razmjene bio jedini iz Hrvatske, jer fakultet je organizirao zabave na kojima je brzo pronašao ekipu.

– Začudilo me što za vrijeme ispita moraš rezervirati stol u knjižnici, ako tamo želiš učiti, jer svi uče u knjižnici. To je nešto što nisam osjetio kod nas. Njemačka je jako kompetitivna sredina što se tiče akademskih pitanja, rekao je Gordan.

Na prvu razmjenu išao je na EBS University of Business and Law koje je smješteno u selu blizu Wiesbadena. Iako smo u Hrvatskoj naviknuli sa sela odlaziti u veće gradove na studij, u Njemačkoj je to obrnuto. Ipak, zbog toga što je sveučilište smješteno u manjem mjestu, studenti su primorani međusobno se družiti, što je zapravo odlično, objasnio nam je Gordan.

Na drugu razmjenu otišao je na Frankfurt School of Finance and Management. Tamo je išao na jedan semestar odraditi studentsku praksu, a nakon toga je dobio i posao u tvrtki Deloitte.

Kako je ići na doktorat van?

Matej Nakić, s druge strane, u inozemstvo je otišao na doktorat. Trenutno završava doktorski studij na Sveučilištu Maastricht na kojem proučava kako digitalne tehnologije utječu na našu sposobnost regulacije emocija. Paralelno s tim je i predavač na ZŠEM-u, stoga nas je zanimalo je li teško balansirati tim različitim obvezama.

– ZŠEM me u tome itekako podržao. Oni su poslodavac kojeg samo možeš poželjeti, jer ne misle samo o tome što im daješ kao zaposlenik, već i o tvom dugoročnom razvoju. Glavni dugoročni cilj je da se njihovi predavači prometnu u ljude koji će biti eksperti u svom području i koji će steći internacionalno iskustvo. Kao što naši studenti idu na razmjene, tako ide i naš profesorski kadar. Prava vrijednost toga je umreženost s akademskom zajednicom, objasnio je predavač Nakić.

Na doktorskom studiju ga je oduševilo koliko je iskustvo studiranja personalizirano, rekao nam je. Studenti dobivaju povratne informacije od profesora koje su individualne i strukturirane, pa u svakom trenutku znaju koji im je idući korak.

– Sve je koherentno, jako direktno, usmjereno je na buduće korake, prilagođeno baš tebi i onoj točki razvoja u kojoj se ti trenutno nalaziš. To je nekakva centralna razlika. Sjećam se kada sam prvi put dobio komentare na prvi rad kojeg radim. Ne znam jesam li u životu više naučio iz nečije povratne informacije. Samo njihovi komentari su materijal iz kojeg mogu učiti idućih pola godine. Nečije kvalitetno mentorstvo i supervizija su neprocjenjivi, ispričao je predavač Nakić.

Matej Nakić, doktorski kandidat i predavač na ZŠEM-u | Foto: srednja.hr

Upravo to želi prenijeti na svoj rad sa studentima na ZŠEM-u, rekao nam je, tako da njegovi studenti dobivaju kvalitetne povratne informacije o svojim seminarima i radovima. Na ZŠEM-u izvode dva prijediplomska studija, Ekonomija i management koji se izvodi na engleskom i hrvatskom jeziku te Poslovna matematika i ekonomija. Njihovi studiji traju četiri godine, a nakon njih studenti studiranje na nekom od MBA studija.

– MBA studiji su naši diplomski studiji, nudimo ih u devet koncentracija. To su, primjerice, Accounting, Management, Finance and Banking, nudimo i dva Global Executive MBA studija gdje studenti većinu kolegija slušaju u New Yorku, Singapuru, Luxembourgu, Italiji. To je jedan internacionalni MBA, objasnio je Nakić.

Matej se nadovezao i objasnio kako je on svoj studij odabrao jer ga je oduvijek zanimala matematika, ali i ekonomija, a studij koji ih objedinjuje pronašao je upravo na ZŠEM-u. Pročitao je silabuse kolegija koji se izvode na studiju Poslovne matematike i ekonomije, a njih je pronašao na web stranici ZŠEM-a. Nije mu trebalo puno da donese svoju odluku.

– Sa studijem sam mogao produbiti svoju matematičku pozadinu, a isto tako sam usvojio jako važne ekonomske vještine koje su za svijet financija jako bitne. Mene posebno zanimaju financijska tržišta, odnosno Capital Markets, a tu je jako bitno da osoba ima i matematičke vještine, hard skills, ali da isto tako razumije neke makroekonomske koncepte. Tako da je to idealan spoj za specijalizaciju koja me zanima, objasnio je Matej.

U nastavku su razgovarali više o iskustvima studiranja i prakse u Njemačkoj i Nizozemskoj, kao i općenito o važnosti kvalitetne prakse tijekom studiranja. Dotaknuli su se i načina izvođenja nastave na ZŠEM-u, a cijelo gostovanje pogledajte ispod.

Kako najbolje iskoristiti studentski život?

Studentsko doba je najljepše, reći će vam mnogi koji su studirali. Trajalo ono tri, četiri, pet ili više godina, to vrijeme brzo prođe. Zato smo s našim sljedećim gostima s Veleučilišta Edward Bernays razgovarali o tome kako najbolje iskoristiti studentski život.

Za dobar studentski život potrebno je najprije dobro odabrati svoj studij, što nije lak zadatak. Izbora je puno, ali pročelnik Odjela za komunikacije, Dejan Gluvačević, osvrnuo se na onaj najpoznatiji savjet kojeg ćete oko toga dobiti – studirajte, a i radite, ono što volite.

– Da, ali na kraju dana, svi radimo i zbog novaca. Treba biti malo promišljen i vidjeti s kojom strukom na tržištu možemo imati širok raspon poslova, prelaziti iz jedne srodne struke u drugu. Tržište sve više traži interdisciplinarnost. To vidim i po našim studentima viših godina koji na jako lijep način spajaju, primjerice, komunikaciju s arhitekturom, komunikaciju s dizajnom… Bitno je samo naći svoj pravac, svoju nišu u kojoj se želiš razvijati, pojasnio je pročelnik Gluvačević.

Prisjetio se i svojih studentskih dana. Iako je bio siguran da želi studirati Pravo, upisao je dvopredmetni studij Kroatologije i Filozofije, a na diplomskom uz Kroatologiju i studij Novinarstva. Kasnije je završio doktorat iz područja Komunikologije. I na svom se primjeru uvjerio koliko je interdisciplinarnost korisna i omogućuje nam istraživanje različitih karijera. To što na kraju nije išao u smjeru Prava, pokazalo se odličnim.

– Na svu sreću, nisam upisao Pravo. Zašto to kažem? Pa, čim sam dobio prvi pravni kolegij na već spomenutim fakultetima, vidio sam da bi vrlo vjerojatno to za mene bila pogreška, jer to nije struka kakvom sam je zamišljao, prisjetio se Gluvačević.

Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije Bernaysa | Foto: srednja.hr

Nakon što pronađete svoj studij, iskoristite ga kako biste se pripremili za tržište rada, a jedan od najboljih načina za to jest odlazak za studentsku praksu. Upravo je praksa nešto po čemu se Bernaysovi studiji izdvajaju od ostalih u području komunikacija, objasnio nam je pročelnik.

– Naši studenti od prijediplomskih do diplomskih studija prođu 960 sati prakse, a stalno razmišljamo o unaprijeđenu i povećanju prakse. Ja sam kroz svoje studiranje imao izrazito malo prakse, gotovo ništa. Izaći na tržište rada gdje znate teoriju, znate podjele, ali jako malo toga znate raditi. Nakon 960 sati prakse, naši studenti poprilično dobro znaju raditi, mnogi se i zaposle. Kad nas partneri traže preporuke studenata za zapošljavanje, imamo slatke brige – nemamo velik bazen studenata za preporuku, jer mnogi već rade ili su pokrenuli nešto svoje, naveo je Gluvačević.

Na Bernaysu izvode studije prijediplomske studije u području komunikacija: Komunikacijskog menadžmenta i Menadžmenta i marketinga turističke destinacije, te diplomske studije Upravljanje odnosima s javnošću i Upravljanje doživljajem u turizmu. Zanima li vas studij Komunikacija na Bernaysu, a možda niste sigurni što on sve obuhvaća, pročelnik nam je i to razjasnio.

– S jedne strane imate proizvod, uslugu ili informaciju koju morate proslijediti dalje, informirati nekoga ili prodati mu nešto. Za to koristite razne strategije i alate kako to provesti u djelo. Kako nekoga pravodobno informirati? Tu nastupaju društvene mreže, klasični mediji, online mediji. Treba probrati što funkcionira za različite potrošače, pojasnio je pročelnik srž onoga što studenti uče na Bernaysu.

Pročelnik nam je u ostatku gostovanja ispričao više o svojim studentskim danima, a dao je i savjete za maturante koji biraju faks pa strahuju od toga da će pogriješiti, a čuli smo i neke tips&tricks za one koji žele biti izvrsni studenti. Cijelo gostovanje pogledajte ispod.

Zanima vas studij u području ekonomije?

Jedna od mogućnosti koje imate kao studenti je tijekom jednog semestra ili godine provesti studij u inozemstvu. Naša sljedeća sugovornica s Bernaysa, pročelnica Odjela za poslovnu ekonomiju Dina Tomšić, dio svojih studentskih dana tako je provela u Las Vegasu. Završila je Ekonomski fakultet, kasnije i MBA studij i doktorat, a u SAD-u je pohađala specijalistički kolegij. Studiranje u SAD-u izgleda malo drugačije nego u Hrvatskoj, pojasnila nam je pročelnica.

– Razlika je u primjeni znanja koje se vrlo kratko interpretira, a onda se od vas traži za napravite case, odnosno da izradite scenarij, kako realizirati zadatak kojeg ste dobili u praksi. Ima jako puno aplikativnog sadržaja i simulacija poslovnih situacija. To je jako zanimljivo, ali i zahtjevno. Našim studentima na Bernaysu je to već postalo uobičajeno, ali u moje vrijeme je to bila poprilična inovacija, navela je pročelnica Tomšić.

Dio dobrih američkih obrazovnih praksi prenijeli su na Bernays, poput naglaska na učenje kroz slučajeve i praksu, umjesto kroz teoriju. Primjenjuju različite metode poučavanja, a pročelnici je najdraža metoda obrnute učionice, odnosno na engleskom, flipped classroom. Umjesto da se na predavanjima objašnjava teorija, studenti o njoj sami čitaju kod kuće, a potom na predavanjima prolaze konkretne izazove i slučaje. Pročelnica Tomšić zaključila je kako se tako puno bolje uči.

Dina Tomšić, pročelnica Odjela za poslovnu ekonomiju Bernaysa | Foto: srednja.hr

Zanima li vas studij ekonomije, ali niste sigurni je li za vas bolja ekonomija ili poslovna ekonomija, pročelnica je vrlo jednostavno objasnila koje su razlike i kako odabrati.

– Jednostavno je. Poslovna ekonomija se bavi biznisom. U fokusu analize poslovne ekonomije su poslovni subjekti, pretežno poduzeća, za razliku od čiste ekonomije koja je orijentirana na makroekonomske trendove, u fokusu analize je jedno gospodarstvo. Pa ste čuli one teške riječi – ekonomska politika, monetarna politika, fiskalna politika. Taj dio ekonomije je fokusiran na prognostičke modele, matematici, statistici, praćenju gospodarstva, to je područje makroekonomije, razjasnila nam je Tomšić.

Na Bernaysu izvode studije u području poslovne ekonomije, pa tako tamo možete upisati prijediplomski studij Poslovno upravljanje i diplomski studij Vodstvo i menadžment. Usmjereni su na to da vas pripreme za vodeće pozicije u tvrtkama. Odnosno kako nam je pročelnica jednostavnim rječnikom objasnila – da budete šef, i to odličan.

– Šefova ima puno razina, ali na svakoj morate znati upravljati sobom i ljudima s kojima surađujete, kao i biti odgovorni svojim projektom, timom, odjelom. Morate steći upravljačka znanja. Prijediplomski studij će vas pripremiti za generalno razumijevanje funkcioniranja poduzeća i kako biti dobar menadžer. Diplomski će vas pripremiti da budete dio vrhovnog vodstva tvrtki, objasnila je pročelnica.

S pročelnicom smo razgovarali i o tome kako uskladiti sve obveze tijekom studiranja, njenim savjetima za sve studente i iskustvima studenata na Bernaysu. Njeno gostovanje pogledajte ispod.

Kako je živjeti u studentskom domu i koji je najbolji?

U posljednjem dijelu online konferencije Brucoš 101 mogli ste poslušati redakcijski podcast. U njemu je sudjelovala ekipa s portala srednja.hr, Inga Đuđik, Roko Uvodić i Stella Ćaleta, a razgovaralo se o izazovu preseljenja u novo mjesto zbog studija, pronalasku stana, kao i životu u studentskom domu.

– Ja sam prve dvije godine živio u stanu s cimerima. Imao sam olakotnu okolnost da je to bio stan jednog od mojih cimera, njegove obitelji, znači bilo nas je ukupno četvero. Bio je to dosta velik stan i to je baš bilo ono nešto povlašteno što nema baš svaki brucoš kad preseli od doma, da ima nekakvu situaciju gdje imaš nekog luđaka od stanodavca ili nekakve druge brige u vezi pronalaska stana, ispričao je Roko koji je nakon toga živio u studentskom domu Cvjetno naselje, a kasnije i u studentskom domu Ante Starčević, odnosno na Šari, u Zagrebu.

Kao i mnogi drugi studenti, i Inga se tijekom svog studiranja često selila. Kao brucošica je živjela u studentskom domu Stjepan Radić, popularnoj Savi, no tek od prvog mjeseca jer se Sava tad renovirala.

– Dobila prvo korištenje friško obnovljenog paviljona – level, uselili smo, majstori su i dalje krečili hodnike i vidali utičnice. Nakon toga sam bila u sobi u stanu, potom u privatnom katoličkom studentskom domu koji je gori od državnih, by the way. Onda sam opet bila u stanu i tek sam zapravo na petoj godini dobila ponovo dom, objasnila je Inga.

Zbunjenost, izgubljenost i strah od novog posve su normalni u prvim brucoškim danima, a ekipa u podcastu osvrnula se i na to. Inga se točno sjeća svog prvog dolaska u studentski dom. Bio je siječanj, tih su dana padali i kiša i snijeg, tako da su ulice bile pune bljuzge.

– Tad još uvijek nisam znala ništa, i dalje mi je Zagreb bio velika nepoznanica i velegrad. Dolazim na Savu, nisam znala ni gdje se tamo ulazi, i kažu mi da odem u skladište. U tom lutanju između recepcije i skladišta, traženja svog paviljona, nekog da mi da ključ, nekog da mi da onu njihovu šugavu deku, našla sam još dvije cure koje su izgledale identično izgubljeno kao ja. Dobile su isti paviljon i bile su samo dva kata iznad mene pa smo zajedno tražile onog ‘čiku’ u skladištu da nam da posteljinu, prisjetila se Inga.

Inga, Roko i Stella u redakcijskom podcastu o stanovanju | Foto: srednja.hr

Roko je dodao kako je njega pri prvom susretu sa studentskim domom najviše šokirala veličina sobe. Iako je znao da su sobe u domovima male, pri prvom susretu s njom te ipak iznenadi koliko je mal prostor kojeg moraš dijeliti s još jednom osobom. No, nakon nekoliko tjedana se na to naviknuo, rekao je. Upravo su cimeri važna stavka studentskog života, bilo da stanujete u domu ili stanu.

Nemaju svi luksuz biranja cimera. Stella je u domu živjela i s prijateljicom koju je poznavala od prije, ali i sa cimericama koje je upoznala tek kad su se doselile. Iako je puno lakše živjeti s nekime koga poznaješ od prije, i sa ostalim cimericama se uspjela uhodati u zajednički život. Najbolje je, pokazalo joj je iskustvo, ako cimeri imaju slične životne navike.

– Svog se života u domu sjećam s užasnom nostalgijom, bilo mi je predivno. Recimo, dvije moje najbolje prijateljice su živjele u istom paviljonu, na istom katu. Bile smo udaljene par vrata i to je značilo da se družimo svaku večer. Sjećam se ljetnih večeri na klupicama ispred paviljona, nekad bi se popeli na krov i tamo družili. Mislim da se taj period života nikad neće ponoviti u tom obliku, osim ako možda zajedno budemo u staračkom domu, prisjetila se uz smijeh Stella.

U ostatku podcasta razgovarali su o procesu prijave za studentski dom, prednostima i manama života u domu, najupečatljivijih sjećanja, poput Ingine priče o tome kako je u domu upoznala jednog od najboljih prijatelja, preseljenju u stan, cijenama stanarina i savjetima za traženje stana, kao i o iskustvu kupnje prve nekretnine. Cijeli redakcijski podcast pogledajte ispod.

Nagrađujemo studentske udruge

Na faksu imate studentsku udrugu s kojom ste organizirali natjecanja, radionice, humanitarne akcije, zabave ili nešto sasvim drugo? Ponovo smo u potrazi za najboljim projektima studentskih udruga, a najbolje ćemo nagraditi.

Na natječaj se možete prijaviti s projektom kojeg ste proveli u 2023. godini. Prijaviti možete i više projekata, a tada je potrebno svakog prijaviti zasebno. O pobjedniku će odlučiti stručni žiri sastavljen od partnera projekta. Najbolje ćemo nagraditi poklon paketima partnera: dm, PBZ i Sveučilište u Dubrovniku. Uz to, dobit ćete i pretplatu na portal srednja.hr u C razredu, koja vam omogućuje samostalno objavljivanje vijesti.

Kako biste se prijavili, ispunite obrazac koji je dostupan ovdje. Natječaj se zatvara 10. srpnja u 23:59 sati.

Projekt Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), Edward Bernays University College, Privredna banka Zagreb (PBZ), dm i Sveučilište u Dubrovniku (UniDu). Našu online konferenciju pogledajte ovdje. U sklopu projekta ćemo nagraditi najbolje projekte studentskih udruga, a prijavite se putem ovog linka. Sve vijesti o projektu pratite kroz rubriku Brucoš, a često postavljanja pitanja pročitajte ovdje.