Pretraga

[FOTO] Umjesto odlaska na nastavu, srednjoškolci prosvjedovali: Imaju 7 zahtjeva za Vladu RH

A- A+

Već mjesecima učenici diljem svijeta petkom prosvjeduju protiv klimatskih promjena. Prvi prosvjed za klimu u Hrvatskoj je održan 15. ožujka, a od tada se svakog sljedećeg petka održao u jednom hrvatskom gradu. Prosvjedovalo se jučer po prvi puta i u Šibeniku, gdje se okupilo nekoliko stotina učenika koji su Vladi Republike Hrvatske uputili sedam zahtjeva.

– Atmosfera u povorci bila je stvarno fenomenalna, srce mi je bilo kao kuća, prvo je što nam je o jučerašnjem prosvjedu uza klimu održanom u Šibeniku rekla Petra Lena Skelin, učenica Gimnazije Antuna Vrančića.

‘Nećemo se prestati boriti za budućnost’

Izdvojeni članak

[FOTO+VIDEO] Drugi prosvjed za klimu bez podrške ravnatelja i profesora

I dok je jučerašnji prosvjed u Rijeci odgođen zbog nevremena, u Šibeniku se nešto iza podneva okupilo između 300 i 400 učenika. Okupljanje je krenulo u paku kod Gospe van grada, a konačno odredište prosvjednicima je bio Trg Pavla Šubića.

– Mi organizatorice smo pod jednim velikim dojmom i nećemo doći k sebi još makar jedno tjedan dana. Meni je ovaj prosvjed otvorio oči na to kako ti jedna grupica ljudi u roku od tjedan dana može toliko prirasti srcu i koliko zapravo ta grupica ima snage i muda organizirati nešto ovakvo.Ovo je stvarno jedno iznimno iskustvo koje cemo prepričavati do kraja života, kaže nam Petra Lena.

Prosvjedom su šibenski srednjoškolci željeli otvoriti oči javnosti u kakvoj je situaciji naš planet, smatrajući kako je sada posljednji trenutak da se poduzme nešto po pitanju klimatskih promjena. Tvrde, upravo su mladi ti preko čijih će se leđa lomiti taj problem.

– Prosvjedom smo dokazale da iako smo male možemo našoj generaciji dati vjeru u bolju budućnost za koju se nećemo prestati boriti sve dok se po tom pitanju nešto ne poduzme, kaže Petra Lena.

Sedam zahtjeva šibenskih srednjoškolaca

Na svom su prosvjedu šibenski srednjoškolci održali govore, a između ostaloga, Vladi Republike Hrvatske uputili su sedam zahtjeva koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

Izdvojeni članak

Moda guši naš planet – mogu li prosvjedi srednjoškolaca promijeniti industriju?

Zahtjevamo:

1. Da se Vlada RH suoči sa znanstveno dokazanim činjenicama klimatske krize i javnosti otvoreno predstavi egzistencijalnu opasnost koju klimatske promjene predstavljaju za sav život na Zemlji te sukladno tome prilagodi svoju politiku.

2. Da Sabor donese radilakne zakonske mjere kojima će smanjiti sveukupne nacionalne emisije stakleničkih plinova za minimalno 60% u odnosu na 2005. u sljedećih 10 godina (najkasnije do 1. siječnja 2030.) u svrhu što brže i učinkovitije dekarbonizacije svih sektora i tranzicije s fosilnog na niskougljično , regenerativno gospodarstvo, uz zagovaranje stopa smanjenja stakleničkih emisija na razini svih članica EU.

3. Da Vlada ustanovi multidisciplinarnu ‘klimatsku komisiju’ znanstvenika s relevantnih područja znanja, koja će neovisno predvoditi izradu prijedloga zakonskih odredbi, s naglaskom na dugoročnu ekološku održivost, a ne kratkoročnu ekonomsku isplativost ili dobit.

Izdvojeni članak

[VIDEO] Pogledajte atmosferu s učeničkog prosvjeda desetljeća

4. Da Vlada u što kraćem roku obustavi sve fosilne projekte u razvitku (obuhvaćajući LNG terminal na Krku, termoelektrane na fosilna goriva, ekspolataciju nalazišta fosilnih goriva, izgradnju fosilne infrastrukture i sl.) te preusmjeri novčane troškove u razvoj ekološki prihvatljivih ovlika obnovljivih izvora energije.

5. Da Vlada uvede zakonski prijedlog kojim bi se zabranila prodaja vozila na fosilna goriva te izradu nacionalnog plana kojim bi se zabranjivalo njihovo prometovanje u širme centru gradova, u što kraćem roku, uz istovremeno proširenje električnog javnog prijevoza ekonomski dostupnog svim građanima i poticanje biciklizma ili drugih ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava.

6. Da Vlada osigura osuvremenjivanje postrojenja za zbrinjavanje otpada u skladu s najvišim standardima EU.

7. Da Ministarstvo obrazovanja uvede u nastavni program primarnog i sekundarnog obrazovanja edukaciju o antropogenim klimatskim promjenama.