Pretraga

Globalna temperatura raste, ali o rješenju smo razgovarali sa stručnjacima s FER-a

A- A+

Klimatske promjene su nepobitna stvarnost. Globalna temperatura ne prestaje rasti, tope se polarne kape i mijenja klima. Ipak, imamo rješenje, a to su obnovljivi izvori energije. Povodom Dana planeta Zemlje zato smo sjeli za stol sa stručnjacima sa studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora kojeg izvode FER i FSB. Docenticu Mirnu Gržanić Antić i profesora Tomislava Capudera ugostili smo na našoj online konferenciji ekoLucija 101, a razgovarali smo o svim načinima na koje energetika pomaže stvoriti zelenu budućnost.

Docentica Mirna Gržanić Antić i profesor Tomislav Capuder

Docentica Mirna Gržanić Antić i profesor Tomislav Capuder bili su gosti naše ekoLucije | Foto: srednja.hr

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja svake godine. Na portalu srednja.hr smo tim povodom organizirali treću online konferenciju ekoLucija 101. Ugostili smo docenticu Mirnu Gržanić Antić i izvanrednog profesora Tomislava Capudera sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Oboje su zaposleni na sa Zavodu za visoki napon i energetiku.

Ako se prije niste susreli s ovim područjem, sigurno se pitate što ono zapravo jest. Jednostavno rečeno, objasnila nam je docentica Gržanić Antić, elektroenergetika se bavi električnom energijom od njene proizvodnje, prijenosa pa do same potrošnje.

– Bez elektroenergetike nema ni ostalih disciplina, jer mi sve pokrećemo. Struja sve pokreće, rekla nam je docentica.

Riječ je o području u kojem se isprepliću računarstvo, podatkovna znanost, matematika, ekonomija, pa čak i pravo, dodao je profesor Capuder.

– Elektroenergetika je najkompleksniji tehnički sustav kojeg je itko ikad izmislio. Ne veličaju svi Nikolu Teslu i njegovu genijalnost uzalud. Uzmite, recimo, primjer kad vam Internet radi malo slabije. Možda ste malo živčani, ali proći će par minuta, popravit će se. No, ako elektroenergetski sustav radi malo slabije, tad nestaje struje, raspada se cijeli sustav. Doslovce uvijek morate imati osigurane uvjete da on radi, jer to omogućava da nam rade perilica, fen, svi naši uređaji, objasnio je profesor Capuder.

Gdje se sve zapošljavaju studenti Elektroenergetike?

Na FER-u studenti mogu upisati prijediplomski studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije na kojem dobivaju široko temeljno znanje. Potom se na diplomskom studiju mogu odlučiti za specijalizaciju iz Elektroenergetike. Kako nam je profesor Capuder rekao, na taj način njihovi studenti imaju velik izbor prilikom zapošljavanja.

– Osoba koja završi Elektroenergetiku može ostati raditi na faksu, znači može se baviti nekakvim znanstvenim istraživanjima. Može otići raditi u industriju kod, primjerice, Hrvatskog operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava, u brojne tvrtke koje se bave projektiranjem instalacija, elektrana ili solarnih elektrana, odnosno obnovljivim izvorima energije, objasnila je docentica Gržanić Antić.

No, najbrže rastuće područje u kojem se njihovi studenti zapošljavanju je upravo područje obnovljivih izvora energije, dodao je profesor Capuder. Rade sa, primjerice, solarnim panelima ili vjetroelektranama, ali i njihovim računalnim, digitalnim dijelovima.

– Ne želimo samo izgraditi elektranu. Želimo da ta elektrana radi, da nas održava kontinuirano kroz svoj vijek, da dobivamo nekakve podatke, da s tim podacima znamo dobro upravljati, da znamo sustavom upravljati. Spektar toga što se u sektoru obnovljivih izvora energije može raditi je širok, naglasio je profesor.

profesor Tomislav Capuder, FER

Tomislav Capuder, izvanredni profesor na FER-u | Foto: srednja.hr

Obnovljivi izvori su velika prilika

Obnovljivi izvori energije nisu samo budućnost, oni su važan dio naše sadašnjosti, dodala je docentica Gržanić Antić. U bližoj budućnosti, naši će krovovi nositi solarne panele, na pučinama, otocima, planinskim vrhovima i ostalim vjetrovitim mjestima imat ćemo vjetroelektrane. Vozit ćemo električne automobile, a da bismo to mogli, morat će se mijenjati naši gradovi, općine i sela, ali i naše vlastite navike.

Ako vam je takvu budućnost teško zamisliti, profesor je primjerom oslikao zašto ona uopće nije nedostižna.

– Sjećate se svog prvog mobitela? Moj nije bio smartphone. Tad je bilo oduševljenje na mobitelu igrati ‘zmijicu’. Da vam je netko tad rekao da će sva vaša pamet biti na tom mobilnom uređaju koji nema tipke nego ekran na dodir, zgrozili biste se, slikovito je objasnio profesor.

Danas u to više nemamo sumnje. No, profesor Capuder se osvrnuo i na one koji još uvijek propituju važnost ‘zelene’ energije, a koji itekako postoje, rekao nam je.

– Nažalost, neki i dalje imaju sumnje u to koliki je utjecaji ljudskog faktora na klimatske promjene. Ističu kako su obnovljivi izvori energije nešto novo i pitaju se kako će cijeli sustav raditi s njima. Ta pitanja su tehnički izazovi koje možete rješavati kao inženjer, ali to nije razlog ne ići u smjeru obnovljivih izvora energije, jer benefiti su, ja mislim, svima jasni, istaknuo je profesor Capuder.

Neke zemlje EU odlično iskorištavaju zelenu energiju

Docentica Gržanić Antić osvrnula se i na mitove koji postoje oko obnovljivih izvora energije. Mitovi su i da solarne elektrane zauzimaju prostor obradivim površinama, kao i da su vjetroelektrane štetne za ptice, ali najviše ju je šokirao, rekla nam je, mit da ‘zelena’ energija izaziva rak.

– Mit je i da je energija koja se proizvodi uz obnovljivih izvora najskuplja. Kad izgradite solarnu ili vjetroelektranu, one gorivo proizvode iz sunčeve, odnosno vjetrove energije. Jednom kad instalirate obnovljive izvore energije, njihova proizvodnja je praktički besplatna, navela je docentica.

Činjenica da možemo besplatno proizvoditi energiju velika je prednost koju neke države Europske unije već iskorištavaju, objasnila je Gržanić Antić. U Danskoj, primjerice, razvijen je koncept građanske energije.

Riječ je o međusobnom dijeljenju energije proizvedene kroz solarne panele unutar zajednice. Jednostavvnim rječnikom, kad biste pomoću ‘solarki’ proizveli višak energije, mogli biste je podijeliti sa članovima obitelji ili susjedima koji nemaju vlastite solarne panele.

– U Hrvatskoj je to trenutno teška administrativna procedura. Želite li podijeliti energiju svom susjedu, morate proći proces koji traje i do godinu dana, umjesto da to bude nešto vrlo kratko, vrlo jednostavno. Zato organiziramo panele u koje smo uključili i regulatorna tijela kako bismo promijenili zakon, odnosno smanjili administrativnu proceduru, istaknula je Gržanić Antić.

Docentica Mirna Gržanić Antić s FER-a

Docentica Mirna Gržanić Antić s FER-a | Foto: srednja.hr

Studij na kojem se uči o održivoj energiji

Razgovor o obnovljivim izvorima energije danas je važniji no ikad, a docentica se osvrnula i na tu činjenicu.

– Imamo problema s klimatskim promjenima, globalna temperatura je u stalnom porastu, tope se polarne kape, a upravo su obnovljivi izvori energije nešto što to može spriječiti. Uz njih možemo postići klimatsku neutralnost bez sagorijevanja, bez štetnih plinova. Klimatska neutralnost znači smanjiti ugljični otisak koliko god je to moguće, objasnila je.

Tim se temama na FER-u bave i u sklopu studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora koji se izvodi u Šibeniku. Oko Šibenika je i danas smješteno najviše vjetroelektrana i solarnih elektrana u Hrvatskoj, ali za jednu činjenicu mnogi ipak ne znaju, rekao nam je profesor Capuder.

– Ne znam koliko je to ljudima poznato, ali Šibenik i okolica Šibenika zapravo imaju prvi elektroenergetski sustav na svijetu. Prvi puta u povijesti, u Hrvatskoj, blizu Šibenika, vi ste imali elektranu koja je dalekovodima prenosila električnu energiju u trofaznom sustavu do grada Šibenika i opskrbljivala gradsku rasvjetu. Znači Šibenik je centar energetike i povijesti energetike, zaključio je profesor.

Kako je studirati u Šibeniku?

Na tržištu današnjice velika je potražnja za stručnjacima energetike, posebno onima koji se specijaliziraju za obnovljive izvore energije.

– Ovo je studij kojeg izvodimo u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Naši studenti dobiju dvostruka znanja koja su zapravo jedinstvena, ne postoji studij koji tako nešto omogućava. Takav inženjer je izuzetno atraktivan tržištu rada, rekao je profesor.

U Šibeniku postoji novi studentski dom s modernom menzom, dodao je, a sam se studij nalazi na odličnoj lokaciji uz more. Tako studenti mogu slušati predavanja s pogledom na more. Sam studij moderno je opremljen, a u budućnosti planiraju još ulagati u suradnju s industrijom.

– Mi doista vjerujemo da se ne uči samo iz teorije, već da morate imati i nekoga tko će vam kroz praksu donijeti znanje i pokazati što će vam trebati u stvarnom svijetu, jednog dana kad dobijete diplomu.

Više o studiju Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora pročitajte na web stranici.

Sve o čemu smo pričali s profesorima s FER-a pogledajte u videu ispod.


Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA),  Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. 

U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca