Hrvatska se zagrijava više nego, primjerice, polovi: ‘To su loše vijesti kakve politika ne voli govoriti’
Da je Hrvatska zbog klimatskih promjena ugroženija od nekih drugih krajeva svijeta i brže se zagrijava, poznato je već neko vrijeme. Razina mora uopće ne treba trajno biti metar više da bi napravila nepopravljivu štetu, dovoljno je da se to dogodi dvaput godišnje. Donošenje odluke da se pripremimo na to ne bi trebalo biti teško, s obzirom na to da je poznato što će se događati, ali o takvim vijestima politika ne voli komunicirati, smatra stručnjak Julije Domac.
Ilustracija: Unsplash
Zašto su Hrvatska i mediteranski bazen uslijed klimatskih promjena ugroženiji više od nekih drugih krajeva svijeta? Jedan od gostiju naše online konferencije u sklopu projekta EkoLucija povodom Dana planeta Zemlje bio je i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac, koji nam je odgovorio upravo na ovo pitanje.
Zagrijavamo se više nego polovi
– Naprosto stjecajem meteoroloških klimatskih pokazatelja okolnosti, mi se zagrijavamo više nego, primjerice, polovi. Mi smo naročito ugroženi zato što ovisimo o turizmu, ovisimo o poljoprivredi. Zato što nismo proveli stvari koje smo trebali napraviti, nismo napravili navodnjavanje u Slavoniji, mi imamo puno gradova na otocima, naselja na otocima, gradova na obali. Dakle, nama će se dizati razina mora za 25 do 30 cm, što ne djeluje onako strašno na prvi pogled. Međutim, to je dosta. Pogledajte naše rive u priobalju, vidjet ćete da je to dosta. I kad na to dođu ekstremni uvjeti, jedno dugotrajno jugo, plima i oseka u kombinaciji, nama će se razina mora dignuti puno više, navodi Domac.
Objašnjava i kako, da bi došlo do štete, razina mora uopće ne mora biti trajno metar više. Dovoljno je da se to dogodi dvaput godišnje da bi more poplavilo sve uz obalu i ušlo u dolinu Neretve ili drugih rijeka.
– Dakle, to je problem. Nama je dovoljan jedan mraz, tuča sada u proljeće da nema voća te godine. Nije poanta da će se priča trajno promijeniti sve dane u godini, ali ti ekstremi nas zapravo dovode do problema, ističe Domac.
‘To su loše vijesti koje naša politika zapravo ne voli komunicirati’
Upravo zato što nam je poznato da će se takve promjene događati, donošenje odluke o tome da se za njih pripremamo ne bi trebalo biti teško.
– To su loše vijesti koje naša politika zapravo ne voli komunicirati. Uvijek je ljepše prikazivati stvari u ružičastom svjetlu i onda, eto, slijedom toga ne raditi ništa. Međutim, mi se moramo pripremati. Da, poplave su problem, mi moramo vraćati priču na to da imamo prirodne retencije. Mi smo davnih dana imali puno potoka, puno nekakvog močvarnog staništa, puno nekakvih područja tla koje se poplavljuje, naplavljuje, to je taj prirodni ciklus. Onda smo u jednom času zaključili da smo mi to jači, pametniji od prirode, pa smo sve je stavili u neka korita betonske obale, betonirali, zatvorili, pa smo vidjeli da to sada nije rješenje. Nažalost, eto, učimo na greškama. Ali nemamo mi izbora, mi možemo i trebamo vraćati se prirodi, vraćati se tim prirodnim rješenjima koja postoje, navodi Domac.
Cijelu konferenciju EkoLucija možete pogledati u videu ispod ili na našem YouTube kanalu.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca.
Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
