Pretraga

Jeste li ih odvajali krivo? Donosimo popis 10 artikala koje nikad ne znamo pravilno odložiti u otpad

A- A+

Kamo s masnom kutijom od pizze? Mogu li se britvice reciklirati? Što s dezodoransom, kamo njega razvrstati? U sklopu našeg novog projekta ekoLucija 101, sastavili smo popis artikala oko kojih često griješimo kada je u pitanju razvrstavanje otpada. Donosimo mali vodič recikliranja!

ekolucija 101

U sklopu našeg novog projekta ekoLucija 101, donosimo mali vodič recikliranja i objašnjavamo gdje najčešće griješimo | Foto: srednja.hr

Nedavno je odjeknula vijest o znanstvenicima koji su prvi puta pronašli mikroplastiku u ljudskoj krvi. Sitne čestice plastike mogu putovati tijelom i smjestiti se u različite organe, pokazalo je istraživanje, ali njihov utjecaj na zdravlje još uvijek nije poznat. Jedini način da smanjimo zagađenje okoliša te zaštitimo svoje zdravlje, jest odgovorno korištenje plastike te recikliranje. Kako bismo to mogli, moramo sudjelovati u odvajanju svog otpada, ne samo onog plastičnog.

U Hrvatskoj se, prema najaktualnijim podacima, reciklira otprilike 30% svog proizvedenog otpada. To je značajno manje od prosjeka Europske unije, gdje se na razini svih država reciklira otprilike 50% otpada, a najbolji rezultat postiže Njemačka koja reciklira skoro 70% svog proizvedenog otpada. Ovi podaci pokazuju da imamo puno prostora za napredak, ali razloga za optimizam itekako imamo jer se iz godine u godinu reciklira sve više.

Česte dileme oko recikliranja

Neovisno o tome ubrajate li se u skupinu koja brižno pazi na odvajanje otpada ili onu koja reciklira povremeno ili nikada, sigurno ste se susreli s određenim dilemama. Gdje odložiti tetrapak, u plastiku ili u papir (o tome smo već pisali, a odgovor potražite ovdje)? Što je s kozmetikom, tubama paste za zube, kutijom od pizze koja je masna?

Budući da su gradovi zaduženi za odvoz i sortiranje otpada, ponekad se prakse razlikuju od mjesta do mjesta. Stoga, želite li biti posve sigurni, provjerite web stranicu mjesta u kojem stanujete jer ćete tamo pronaći najtočnije podatke za sebe. Mi smo ipak odlučili sastaviti popis često korištenih artikala oko kojih često imamo dvojbe prilikom odvajanja otpada i jednom za svagda odgovoriti na pitanje gdje kako ih sortirati.


Ekologija nam je iznimno važna i zbog toga smo pokrenuli novi projekt – ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju. Partneri projekta su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. U sklopu njega nagrađujemo jednu osnovnu i jednu srednju školu koje su prošle godine provele vlastite ekoprojekte. Prijave su vrlo jednostavne – potrebno je samo ispuniti ovaj obrazac. Tražimo onaj najbolji, a sve o ekoLuciji i tome kako se prijaviti pronađite ovdje. Tko zna, možda baš vaša škola postane naša prva škola ekoLucionar!


ekolucija

Tražimo najbolji školski eko-projekt – prijavite se! | Foto: srednja.hr

1. Papir iz pekare koji je mastan od bureka

Papir koji je mastan ili prljav od hrane koja je u njemu stajala ne smije se stavljati u plave spremnike za papir, navedeno je na stranici zagrebačke Čistoće. Isto je s, primjerice, kutijom od pizze koja je zamašćena. Generalno pravilo recikliranja kaže da se masni i prljavi materijali puno teže recikliraju, a ponekad ih je i nemoguće reciklirati, zbog čega usporavaju i poskupljuju cijeli proces. Onečišćeni papir, kao i onečišćene papirnate ubruse i maramice odložite u ostali kućanski otpad, navedeno je i na stranici samoborskog Komunalca.

Možda ste se pitali i kamo s papirom za pečenje. On je nauljen, stoga ga ne smijete odlagati u plave spremnike za papir. Na web stranici Čistoće Velike Gorice, objašnjeno je kako se papir za pečenje može odvojiti u spremik za biootpad.

2. Folija

Aluminijska folija često je prisutna u pakiranjima. Ona se odvaja u žute spremnike za plastiku i metal, navedeno je na stranicama zagrebačke Čistoće. Na nekoliko situacija, pri tome, obratite pozornost. Ako pakiranje uključuje i druge materijale, primjerice papir, foliju od njega obavezno razdvojite prije odvajanja. Također, ako je folija prljava ili masna, prije odvajanja ju je potrebno očistiti. Kao što smo naveli u prvoj točki, pakiranja hrane ili plastične vrećice za hranu koja su prljave, a ne mogu se dobro očistiti, potrebno je baciti u miješani komunalni otpad.

Izdvojeni članak
ekolucija 101

[ekoLucija 101] Tražimo najbolji školski ekoprojekt: Evo kako se prijaviti

3. Papirnati ručnici, kuhinjski ubrusi i salvete

Iako su od papira, papirnati ubrusi i maramice ne smiju se odvajati u plave spremnike za papir, posebno ako su korišteni i prljavi. Na stranicama zagrebačke Čistoće navedeno je kako se papirnate maramice odvajaju u smeđi spremnik za biootpad. Ako su onečišćene, potrebno ih je baciti u miješani komunalni otpad, objašnjeno je na stranici samoborskog Komunalca.

4. Blazinice, štapići za uši, ulošci i tamponi

Blazinice ili vatice koje obično koristimo za uklanjanje šminke ne mogu se reciklirati i bacaju se u miješani komunalni otpad. Isto je s ulošcima, tamponima ili vlažnim maramicama, navedeno je na web stranici Savjesno s otpadom koja je namijenjena informiranju građana općina Krapinsko zagorske županije o razvrstavanju otpada.

5. Tube od paste za zube ili rajčice

Tube za zubnu pastu, ali i ostale tube poput one za koncentrat rajčice, sačinjene su od različitih oblika plastike stoga se ne mogu reciklirati. Bacaju se u miješani komunalni otpad. Četkica za zube, usput, se također odvaja u miješani komunalni otpad, pojašnjeno je na stranici koprivničkog Komunalca.

Recikliranjem ne pomažemo samo okolišu, već i sebi | Foto: Unsplash

6. Žarulje

Staklo se odvaja u zelene spremnike, ali možda ste se zapitali – spadaju li i žarulje u tu kategoriju? Odgovor je: ne, žarulje se ne smiju odlagati u žute spremnike, navedeno je na stranici zagrebačke Čistoće. Kao i u slučaju drugog električnog otpada koje se smatra opasnim, žarulje se predaju ovlaštenom sakupljaču ili odvoze na reciklažna dvorišta, navedeno je na stranici koprivničkog Komunalca.

7. Električna četkica za zube kojoj ne možemo izvaditi bateriju

Baterije se ne smiju odlagati u spremnike za metalni otpad, već se trebaju odvojiti u posebne spremnike za stare baterije ili odnijeti na reciklažna dvorišta. Kad je riječ o električnim uređajima koji nam više ne trebaju i želimo ih baciti, važno je znati da ih ne smijemo baciti u miješani komunalni otpad, plastiku ili metal. Imate pravo na besplatno zbrinjavanje električnog otpada, a možete ih i odnijeti u reciklažna dvorišta ili u trgovinu gdje su kupljeni, navedeno je na stranici e-građani. Neovisno o tome možete li izvaditi bateriju iz svoje električne četkice za zube ili ne, nju je potrebno zbrinuti s ostalim električnim otpadom.

8. Jednokratne britvice

Jednokratne britvice ne odvajaju se u spremnik za plastiku niti u spremnik za metal. Potrebno ih je baciti u miješani komunalni otpad, navedeno je na stranici koprivničkog Komunalca.

9. Aerosolne limenke

Aerosolne limenke, poput deodoransa ili sprejeva za kosu, sadrže na sebi oznaku 41 ALU koja označava da su napravljene od aluminija te biste pomislili da se zbog toga odvajaju u spremnike za metal i plastiku. No budući da je riječ o limenkama koje su pod pritiskom, ne smiju se tamo odvajati. Zbrinjavaju se na reciklažnim dvorištima, istaknuto je na stranici koprivničkog Komunalca.

Recikliranje je važno – svatko od nas može dati svoj doprinos očuvanju okoliša | Foto: Pexels

10. Stiropor

Na web stranici zagrebačke Čistoće objašnjeno je kako se stiropor odvaja u žute spremnike za plastiku no postoje iznimke. Primjerice, ambalaža za razne prehrambene proizvode (primjerice, meso) od pjenastog polistirena (stiropora), koji na sebi mogu imati oznaku EPS, odvajamo u spremnike za plastiku nakon što ih operemo.

Bonus: talog od kave

U našoj se redakciji o ovome često raspravlja, ali odgovor glasi: talog od kave odvaja se u smeđe spremnike za biootpad, navedeno je na stranici zagrebačke Čistoće. No, za njega se mogu pronaći i druge namijene. Primjerice, talog od kuhane kave može se staviti u zemlju sobnih biljaka jer ih hrani i štiti od nametnika, a možete ga iskoristiti i kao DIY piling za lice.


Projekt ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje.

Tražimo najbolji školski ekoprojekt! Prijavite se putem obrasca ispod: