Jeste li kao biciklist sigurni na ulici? Član Sindikata biciklista: ‘Puno toga se popravilo’
Zašto bicikliste koji nemaju svjetlo na biciklu ne bi trebalo kažnjavati? Gdje možete otići na jednodnevni biciklistički izlet i što nikako ne smijete zaboraviti ponijeti sa sobom? Napreduju li naši gradovi po pitanju biciklističke infrastrukture? O svim tim pitanjima razgovarali smo s Robertom Medvedecom, članom Sindikata biciklista. Ugostili smo ga konferenciji ekoLucija 101 koju smo održali ususret Danu planeta Zemlje.
Robert Medvedec, član Sindikata biciklista | Foto: srednja.hr
Sutra, 22. travnja, u cijelom se svijetu obilježava Dan planeta Zemlje. Ususret tom danu kojeg smo željeli dodatno obilježiti, organizirali smo online konferenciju ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju, koja se ove godine održala drugi put. Jedan od zanimljivih gostiju kojeg smo ugostili bio je Robert Medvedec, član Sindikata biciklista.
Robert je po struci programer, a u Sindikatu biciklista volontira zajedno s drugim članovima te udruge. Posjeduje nekoliko različitih bicikala i oni su mu, zapravo, osnovno prijevozno sredstvo. Ima i automobil, ali nastoji ga voziti što manje – ponekad u njega sjedne tek jednom mjesečno. S Robertom smo razgovarali o tome koliko se radi na poboljšavaju uvjeta za bicikliste u Zagrebu, ali i ostatku Hrvatske.
– Koliko god da ljudi govore da se malo toga mijenja, da je biciklistička infrastruktura nekvalitetna, stvarno se puno toga popravilo. Promjene su velike. Samo u zadnjih par mjeseci imamo primjer Deželićeve ulice koja je dobila biciklističku stazu. Prvi puta se ukinula prometnica za aute, jedna traka, kako bi se dobila biciklistička. Zbog toga je bilo jako puno pobuna. Cilj je napraviti radikalnu promjenu, pokazati zašto je ovo rješenje bolje. Budemo li napravili više takvih promjena, ljudima će biti ugodnije voziti i auto, jer će biti manje auta na cesti, ispričao je Robert.
Napredak se vidi u mnogim gradovima
Imamo sve više biciklističkih staza, no biciklisti često taj prostor dijele s pješacima. Naš gost je istaknuo kako nam je potrebno određeno vrijeme da se ljudi naviknu na njih pa će više i paziti da ne hodaju po biciklističkim stazama, ali najbolje rješenje bilo bi bicikliste odvojiti i od pješačkog i automobilskog prometa.
– Najviše mjesta na ulicama zauzimaju parkirani automobili. Rijetko koja ulica u Zagrebu nema parkirna mjesta. Jedno rješenje bilo bi napraviti adekvatan parking u, primjerice, garažama. Tu bi se dobilo jako puno prostora, bez da žrtvujemo sve drugo. Odjednom imaš dva metra širine za biciklističku stazu u svakoj ulici. Ima i drugih rješenja koja bi sve poboljšala, zaključio je Robert.
Dotaknuo se i stanja u drugim gradovima Hrvatske, a u mnogima se već vidi velik napredak.
– Split i Zadar su jako pozitivno promijenili biciklističku infrastrukturu. U Varaždinu, po zadnjem istraživanju, oko 25 % ljudi svakodnevno koristi bicikl što je duplo ili troduplo više od idućeg grada na tom popisu. Imamo Čakovec, Osijek, Koprivnicu i Karlovac koji su pokazali da je moguće napraviti dobre projekte. Split je uveo prije godinu dana sustav javnih bicikala. Napravili su i biciklističke staze, pogotovo oko centra. Split ima sličan problem kao Rijeka, a to je topologija grada. Ipak, pokazali su da se može, rekao je Robert.
Robert Medvedec, član Sindikata biciklista | Foto: srednja.hr
Bicikliste bez svjetala ne treba kažnjavati?
S Robertom smo se dotaknuli i važne teme, a to su kazne za bicikliste. U Zagrebu nije rijetkost da biciklist dobije kaznu za vožnju po nogostupu, ali za vožnju na cestama koje su uske, ponekad je potrebno puno hrabrosti. Kaznu ćete dobiti i ako se vozite bez svjetla, a Robert nam je rekao što misli o tome.
– Mislim da smo još uvijek dosta mladi u toj kulturi biciklizma, da bi se još ljudima važnost svjetla na biciklu mogla objasniti i kroz neke akcije i projekte. Primjerice, Sindikat biciklista je u suradnji s policijom proveo akciju gdje smo biciklistima dijelili svjetla. Mislim da je to bila super akcija za educirati ljude. Nismo napravili samo direktnu korist za tebe, nego ćeš ti možda prenijeti nekom drugom da treba imati svjetlo, objasnio je naš sugovornik.
Uz tu super akciju, Sindikat biciklista provodi i projekte Bike to School i Bike to Work. Javnim ustanovama poput škola te tvrtkama koje svojim zaposlenicima ili učenicima omoguće dolazak biciklom na posao, dodijele certifikat ‘Prijatelj biciklista’. Robert nam je objasnio i kako se možete kandidirati za certifikat. Neki adaptiraju parking, dijele poticaje zaposlenicima, instaliraju tuševe u urede ili omoguće ormariće da ljudi mogu presvući.
Kako parking za bicikle treba izgledati?
Želite li u vašoj školi imati parking za bicikle, doznali smo i kako bi on trebao izgledati.
– Klamerice, klamerice su way to go. Stara rješenja, poput onih spirala, imaju problem. Na njima se ne može adekvatno zaključat bicikl, jer se ne može zaključat i rama i kotač s većinom lokota, a uništava se i sam kotač kad se ugura u spiralu. Tako da je rješenje klamerica, ona je elegantnije izvedena, zauzima više prostora, ali dozvoljava da se bicikl zaključa i na ramu i kotač, manje oštećuje bicikl i dozvoljava stabilnost. Jako puno mjesta u Zagrebu je to krenulo implementirati, rekao je Robert komentirajući kako bi bilo dobro i da su klamerice pokrivene kako bi se bicikli zaštitili od kiše.
Robert Medvecec i Marko Matijević | Foto: srednja.hr
Savjeti za biciklističke izlete
Ako smo vas inspirirali na češću vožnju biciklom, zašto ne biste ovog proljeća otišli na biciklistički izlet? Naš sugovornik dao je nekoliko opcija za one koji se u tome žele okušati.
– Proučite Eurovelo, to je mreža prometnica po Europi koje su označene kao cyclist friendly i spajaju veće gradove. Imamo ih i u Hrvatskoj. Jedna ide od Istre, od Pule, prati magistralu i ide skroz do juga, prolazi kroz Rijeku, Šibenik, Split, Dubrovnik. Druga prolazi sjeverom Hrvatske, kroz Međimurje pa kroz Slavoniju. Ako ste u okolici Zagreba, možete do Samobora, Velike Gorice, Siska na jednodnevne rute. Po Istri imate puno opcija, tamo je jako ugodno. Tu su i magistrala od Rijeke do Crikvenice ili biciklističke staze po Krku koje su odvojene od automobilskog prometa, ispričao je Robert.
Kako nam je Robert rekao, sa sobom obavezno ponesite puno vode, kacigu, čokoladice ili više hrane ako idete na dužu rutu, svjetla koja je dobro imati čak i po danu, kremu za sunčanje, a bilo bi dobro i da imate alat za popravak guma – što je naš sugovornik naučio na teži način.
– Ja i prijatelj smo odlučili ići na biciklistički izlet do gradića 40-tak kilometara južno od Milana. Tek smo krenuli, kad mi je na prvom kilometru puknula guma, a nismo imali ništa rezervno. Sva sreća pa smo bili relativno blizu grada pa smo se mogli vratiti pješice i otići do bike shopa. Sreća da nam se to nije dogodilo 15 km poslije, kada bismo bili usred ničega, ispričao nam je Robert kroz smijeh.
Cijeli razgovor s Robertom u kojem ćete dobiti puno više informacija o biciklizmu i mogućnostima koje vam to otvara, pogledajte u videu ispod. Više o konferenciji i našim gostima možete pročitati u ovom tekstu.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su tvrtka Stemi i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Sve vijesti o projektu pratite u rubrici ekoLucija 101. U sklopu projekta smo organizirali i natječaj za najbolji školski eko-projekt, a dobitnike smo proglasili na online konferenciji koja se održala 21. travnja na našem YouTube kanalu i TikTok profilu.
