Kad praćenje vijesti izaziva stres, a ne možemo prestati: ‘Začarani krug koji vodi u spiralu negativnih misli’
Čitanje vijesti vam izaziva stres, ali ne možete prestati? Niste sami. U želji da ostanemo informirani i sigurni, često upadnemo u zamku – postanemo previše okupirani praćenjem novosti. Fenomen nezdrave preokupiranosti lošim vijestima se naziva ‘doomscrolling’, a više o tom ponašanju i tome kako se zaštititi smo doznali u razgovoru s mladom stručnjakinjom za mentalno zdravlje.
Doomscrolling je ponašanje od kojeg nema stvarne koristi, iako mislimo da si njime pomažemo | Foto: Pexels
Učenici i studenti su često pod stresom zbog kojeg pati njihovo mentalno zdravlje, ali to nije ništa novo. Najprije je tu stres uzrokovan lovom na ocjene i prosjek, što je problem na kojeg psiholozi već dugo upozoravaju. U medijskom se prostoru pričalo i o posljedicama koje je pandemija ostavila na mentalno zdravlje mladih, zbog kojih je čak jedna trećina studenata u Hrvatskoj izjavila da će im biti potrebna psihološka pomoć. Veliko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 5.000 studenata zagrebačkog Sveučilišta utvrdilo je da je više od 70 % njih prošle godine imalo poteškoće mentalnog zdravlja.
Na standardni stres kojeg donose škola, studiranje i odrastanje dodajte loše vijesti oko pandemije, potresa u Banovini, rata u Ukrajini ili posljedica klimatskih promjena, i imate recept za generaciju mladih koji su preoptećeni, tjeskobni i beznadni. Sve to dodatno otežava i tehnologija zahvaljujući kojoj imamo trenutačni pristup vijestima. Mnogi od nas zbog toga, u želji da ostanemo informirani i sigurni, zapravo upadnemo u zamku – postanemo previše okupirani praćenjem novosti, čitanjem komentara, ‘skrolanjem’ društvenim mrežama.
Mlada stručnjakinja za mentalno zdravlje, socijalna pedagoginja i specijalizantica psihoterapije s osječkom adresom, Ivana Mitrić, odgovorila nam je na nekoliko pitanja oko fenomena poznatog kao ‘doomscrolling’. Riječ je o nezdravoj preokupaciji negativnim sadržajima i vijestima u koje se upuštamo s dobrim namjerama, ali zapravo narušavaju naše mentalno zdravlje.
Što je doomscrolling i zašto je štetan?
Suočeni s ozbiljnim i složenim događajima, objasnila nam je Ivana, želimo ostati informirani. Zbog toga pratimo veliku količinu negativnog sadržaja, ali kontinuirana izloženost tome uzrokuje još veći osjećaj usamljenosti, tjeskobu, stres te osjećaj gubitka kontrole nad vlastitom budućnošću, posebice kod mladih. Ako ste se ikada zatekli kako satima čitate komentare i vijesti o nekom događaju koji vas je potresao, unatoč tome što se zbog toga osjećate loše – upuštali ste se u doomscrolling.
– Što smo tjeskobniji, to više pokušavamo uspostaviti kontrolu nad situacijom i ljudima oko sebe pa u doomscrolling zapravo ulazimo zbog straha da bi se nešto neočekivano i strašno moglo dogoditi u budućnosti. Budući da imamo potrebu na vrijeme uočiti potencijalne opasnosti kako bi se zaštitili, doomscrolling nam se može učiniti kao učinkovit način pripreme na opasnosti, iako uopće nije, rastumačila je Ivana.
Ivana Mitrić, socijalna pedagoginja i specijalizantica psihoterapije, odgovorila nam je na nekoliko pitanja oko doomscrollanja | Foto: Mirna Marić
Ivana je istaknula kako od tog ponašanja nema stvarne koristi – ono nas samo čini tjeskobnijima i pesimističnijima. Doomscrolling, dodala je, je istovremeno i uzrok i rezultat tjeskobe i osjećaja gubitka kontrole nad vlastitom budućnošću. Ivana je ovu praksu opisala kao začarani krug koji ne vodi u akciju i konstruktivna rješenja, već u spiralu negativnih misli i predviđanja te paniku, očaj ili naprosto rezignaciju.
Tjeskoba je problem, ali rezignacija nije rješenje
Jedna od tema o kojoj često čitamo loše vijesti su i klimatske promjene. Dugotrajna izloženost lošim ekološkim predviđanjima i crnim prognozama za budućnost kod mnogih izaziva anksioznost. Kako bi se zaštitili, od ekoloških tema jednostavno odustanu i one ih prestanu zanimati. To je loš ishod, posebno kada je riječ o mladima, učenicima i studentima, koji će graditi budućnost. Ekološka anksioznost za mnoge je velik izazov, složila se Ivana, ali je i ponudila savjet koji bi nam mogao pomoći.
– Na drugom kraju svijeta može doći do katastrofe za koju ćemo čuti u samo nekoliko minuta i to za mnoge može biti preplavljujuće. Što smo više izloženi katastrofičnim vijestima vezanih uz ekologiju, to se manje osjećamo sposobnima napraviti neku promjenu. Međutim, važno je znati da probleme ne rješavamo brigom, već akcijom, rekla je.
Koji je Ivanin savjet? Prije svega, znajte da su klimatske promjene globalno pitanje, ali jedna mala akcija sadnje drveća ili kućnog razdvajanja otpada može učiniti razliku. Dakle, usmjerite se na objektivne izvore informacija i na male, ali vrijedne korake kojima možete doprinijeti dobrobiti ekologije, poručila je Ivana.
Portal srednja.hr pokrenuo je projekt namijenjen svima kojima je stalo do održivosti, ali im postaje sve teže pratiti vijesti oko klimatskih promjena. Svima koji žele doprinijeti, ali osjećaju ekološku anksioznost. Svima koji mare za prirodu, ali i svoje mentalno zdravlje. Projekt ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju, čiji su partneri Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, pokazat će vam da rješenja postoje i da su korisna. Održivi razvoj je razlog za optimizam, a upravo je to osjećaj koji želimo da bude osnovna asocijacija kada se razgovara o ekološkim temama. U sklopu projekta nagrađujemo i najbolje ekoprojekte škola, a više o svemu možete pročitati ovdje.
Kako se zaštiti od tjeskobe uzrokovane negativnim vijestima?
Primjećujete li da vas čitanje vijesti ili drugih sadržaja na internetu iznova uznemiruje, iscrpljuje i umara, umjesto da vas informira ili zabavlja, moglo bi se raditi o doomscrollanju, objasnila je Ivana. Prepoznajete li to kod sebe, već ste na pravom putu. Stoga, umjesto da se usmjeravate na senzacionalističke sadržaje koji vam bude tjeskobu, usmjerite se na izvore putem kojih dobivate objektivne i kratke informacije.
– Doomscrolling nas zapravo sprječava u pronalasku ljepote u sadašnjem trenutku i u obraćanju pozornosti na naše trenutačne potrebe, misli i osjećaje, istaknula je Ivana te dodala kako se umjesto toga možete usmjeriti na sadržaje koji su u skladu s vašim interesima, kao što su knjige, filmovi, vrtlarstvo ili umjetnost.
Radije mislite na sve ono na čemu ste zahvalni, umjesto na sve ono čega se trebate bojati, zaključila je naša sugovornica.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Projekt ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje.
Tražimo najbolji školski ekoprojekt! Prijavite se putem obrasca ispod:
