Na konferenciji ekoLucija 101 proglašeni najbolji školski eko-projekti u 2022. godini!
Puno toga se čini za zelenu budućnost u kojoj ćemo svi imati jednake prilike za dobar život. Ususret Danu planeta Zemlje, održali smo konferenciju koja je razloge za optimizam oko budućnosti stavila u prvi plan. Naši gosti bili su član Sindikata biciklista Robert Medvedec, zastupnica Europskog parlamenta Sunčana Glavak te članovi redakcije portala srednja.hr Duje, Hrvoje i Stella. Čuli smo i što su učenici diljem Hrvatske prošle godine činili za ekologiju, a proglasili smo i najbolje eko-projekte škola u finalu natječaja na koje se prijavilo čak 85 škola!
Foto: srednja.hr
Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine kako bismo svi osvijestili koliko je važno brinuti o ekologiji našeg zajedničkog doma. Toj smo temi na našem portalu i ove godine odlučili posvetiti dodatnu pozornost. Drugi put smo proveli projekt ekoLucija 101 koji je u prvi plan stavio sve razloge za optimizam oko budućnosti. Partneri projekta su tvrtka Stemi i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Uz to što smo o ekologiji pisali, proveli smo i natječaj za najbolje školske eko-projekte provedene u 2022. godini. Kao veliku završnicu projekta, održali smo online konferenciju ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju. Mogli ste ju pratiti uživo na našem YouTube kanalu ili TikTok profilu. Uz to što smo ugostili partnere i prijatelje projekta koji su predstavili zanimljive podatke o borbi protiv klimatskih promjena, doznali smo i učenici koje škole su činili najviše za postizanje održivije budućnosti!
Pitate li se zašto ‘101’ i što to znači, znajte da je riječ o frazi koja dolazi iz američkog obrazovnog sustava i označava uvodni kolegij iz neke teme. U našem slučaju je to ekologija. Objednili smo uvodne informacije o ovoj važnoj temi, a ostatak – djelovanje, je na svima nama.
Mogu li bicikli zamijeniti aute?
Naš prvi gost bio je Robert Medvedec, član Sindikata biciklista. Doznali smo kojim se sve vrstama biciklizma možete baviti, ali i zašto se sve više ljudi odlučuje voziti bicikl do škole, faksa ili posla. Biciklistička infrastruktura, što znači sve od biciklističkih staza u gradovima ili među njima pa do parkinga za bicikle, sve je bolja, objasnio nam je Robert.
– Velika većina prometnica je fokusirana na aute. U Europi, a nadamo se i kod nas, ide se prema tome da se to smanji, jer jedan auto zauzima mjesta za pet, šest biciklista na cesti. Ako dozvoliš ljudima da idu biciklom istim putem kojim idu na posao, zapravo im omogućavaš da zauzimaju manje prostora u prometu, ispričao je Robert objasnivši kako je to zapravo na obostrano zadovoljstvo, jer će kretanje prometnicama tada biti ugodnije i za one koji voze automobile.
Robert Medvedec, Sindikat biciklista | Foto: srednja.hr
U Varaždinu, ispričao je Robert, po zadnjem istraživanju, oko 25 % ljudi svakodnevno koristi bicikl. Čakovec, Osijek, Koprivnicu, Karlovac, Split i Zagreb primjeri su gradova koji su pokazali da je moguće napraviti dobre biciklističke projekte.
– Koliko god da ljudi govore da se malo toga mijenja, da je biciklistička infrastruktura nekvalitetna, stvarno se puno toga popravilo. Promjene su velike. Samo u zadnjih par mjeseci, u Zagrebu imamo primjer Deželićeve ulice koja je dobila biciklističku stazu. Prvi puta se ukinula prometnica za aute, jedna traka, kako bi se dobila biciklistička. Zbog toga je bilo jako puno pobuna. Cilj je napraviti radikalnu promjenu, pokazati zašto je ovo rješenje bolje, ispričao je Robert.
Ipak, nije sve tako bajno pa nam je Robert razjasnio i probleme s kojima se biciklisti i dalje suočavaju: od nekvalitetnih cesta, drugih sudionika u prometu pa sve do kazni za bicikliste koji voze u prekršaju prometnih pravila kada nemaju druge opcije. Dao je i savjete za duže i kraće izlete na koje možete otputovati biciklom umjesto autom, ali i savjete o tome što ponijeti sa sobom. Njegovo cijelo gostovanje pogledajte ispod.
Hoćemo li u budućnosti letjeti u električnim ili avionima na vodik?
U nastavku konferencije naša gošća bila je Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu. Klimatske promjene ćemo suzbiti tek ako uspijemo značajno promijeniti način na koji koristimo prirodne resurse, objasnila je naša gošća. Europska unija planira biti svjetski predvodnik u tome koji će svima ostalima pokazati da se klimatska neutralnost može postići do 2050. godine.
– U Republici Hrvatskoj je ukupna emisija stakleničkih plinova u 2018. iznosila oko 24.000 kilotona. U odnosu na devedesete godine, taj iznos smo smanjili za gotovo 25 %. Ipak, od 27 članica Europske unije, Hrvatska je na 20. mjestu po ukupnoj emisiji stakleničkih plinova. Dakle, nismo zadnji, ali moramo biti bolji, istaknula je zastupnica, naglasivši kako nam je dostupan jako velik broj mjera kojima se to može postići.
Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu | Foto: srednja.hr
Znamo da su ispušni plinovi vozila u prometu važan faktor koji doprinosi klimatskim promjenama. Električna vozila na zemlji više nisu nikakva novost, no što je sa zrakoplovnim prometom? Zastupnica Glavak je izvjestiteljica europskog parlamenta za izvještaj ETS Aviation koji se bavi baš tom temom. Donijeli su i prijedloge o kojima će se glasovati ovaj tjedan, a neki od njih su i korištenje čišćih goriva koja neće biti u potpunosti fosilna.
– Zrakoplovni sektor je vrlo zahtjevan zbog ograničenih mogućnosti i specifičnosti sektora. Zato je jedna od naših ideja da pokušamo usmjeriti financijska sredstva u sektor kako bismo potaknuli inovacije, koje će zauzvrat dovesti do smanjenja emisija štetnih plinova. To će biti u formi, primjerice, aviona na vodikov pogon te razvoja električnih aviona, to je budućnost, navela je eurozastupnica Glavak.
U razgovoru sa Sunčanom Glavak dotaknuli smo se i zabrane prodavanja novih vozila na fosilna goriva koja će stupiti na snagu za 12 godina, suptilnih taktika koje neki koriste da uspore borbu protiv klimatskih promjena te eko-anksioznosti kod mladih. Cijeli naš razgovor pogledajte ispod.
Je li mladima ekologija dosadila?
U završnom dijelu konferencije ugostili smo članove redakcije portala srednja.hr. Duje, Hrvoje i Stella razgovarali su o tome zanimaju li mlade u Hrvatskoj, uopće, zelene teme. Hrvoje, koji je i sam pripadnik generacije Z, podsjetio je kako je Greta Thunberg, mlada aktivistkinja, potaknula promjenu u cijelom svijetu.
– Kad smo počeli malo više razmišljati o tim zelenim temama koje je ona predlagala, učenici kod nas su počeli prosvjedovati. I mi u školi smo imali klimatski prosvjed. Pisali smo razne govore, imali smo ispred škole gramofon, okupila se cijela škola. Svi smo se dosta potrudili, čak smo željeli pozvati i medije. Dosta smo se u to dali i to živjeli, ispričao je Hrvoje, dodavši da su u školi imali i ekološku grupu koja je o ekološkim temama redovno promišljala.
Hrvoje, Duje i Stella iz redakcije portala srednja.hr | Foto: srednja.hr
Ipak, ekološke teme danas se možda malo izbjegavaju, dodao je Hrvoje, jer su postale pomalo polarizirajuće pa ih profesori možda izbjegavaju. No, sve što o ekologiji učimo u školi važno je jer na taj način stječemo dobre navike za cijeli život, istaknuo je Duje.
– Ja sam zadnje dvije godine studirao u Mađarskoj. Tamo sam zapravo naučio razdvajati otpad i to u studentskom domu. Tamo sam se prvi puta susreo s razdvajanjem, ono, prisilno moraš razdvajati. Imali smo malu kantu za smeće u sobi koja je bila kao koš kojeg imaš u radnoj sobi. U kuhinjama, koje su bile na svakom katu, su se nalazile kante za razdvajanje i jedna velika za mješoviti otpad. Plus, imali smo jednu posebnu kantu za povratnu ambalažu. I tako smo se naučili razdvajati, to nam je bilo normalno, ispričao je Duje.
Stella se nadovezala s informacijama o natječaju za eko-projekte škola kojeg je srednja.hr. Ona je pročitala sve prijave i pozitivno ju je iznenadilo koliko je projekata bilo jako promišljeno i cjelovito, a učenicima je omogućavalo da na praktičan način uče o ekologiji.
– Ovo je druga godina da to provodimo, ove godine nam je stiglo duplo više prijava nego prošle godine, zapravo čak i više. Prijave su stigle iz cijele Hrvatske. Ja sam isto uspoređivala s iskustvom iz svoje škole. Ne znam imam li loše pamćenje, ali ne sjećam se da smo uopće o tome govorili i nismo ništa praktično radili. Tako da je meni tih 85 prijava dalo jednu jako optimističnu sliku školstva, barem što se tiče teme održivosti, rekla je Stella.
Njihov cijeli razgovor pogledajte ispod.
Najbolji eko-projekti škola u 2022. godini
Naposljetku, preostalo nam je jedino proglasiti najbolje eko-projekte škola u 2022. godini. Konkurencija je ove godine bila velika, jer kao što smo spomenuli, prijavilo se čak 85 različitih projekata u pet kategorija. Najbolje projekte proglasili smo u svakoj kategoriji, a dva najbolja projekta u ukupnom poretku osvojili su i nagrade koje su omogućili naši partneri.
Najbolji projekt u kategoriji ‘zdrava prehrana‘ provela je Osnovna škola Josip Pupačić iz Omiša. Učenici i nastavnici ove škole proveli su istraživanje o prehrambenim navikama učenika, a doznali su i što jedu kao školsku marendu. Na temelju rezultata su osmislili radionice na kojima su učenike učili kako poboljšati svoje prehrambene navike, a sve o čemu su učili objedinili su u digitalnu knjižicu recepata. Na kraju su ponovili istraživanje koje je pokazalo kako je edukacija pozitivno utjecala na učenike koji su se počeli zdravije hraniti.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Najbolji projekt u kategoriji ‘školski vrtovi‘ provela je Osnovna škola Sveti Matej, Viškovo. Projekt ‘O prirodi u prirodi osmislili su učenici petih razreda’ sa svojim mentoricama. Cilj projekta bio je urediti zapušteni školski vrt u mjesto za učenje i druženje. Kako bi doznali postoji li interes za tu ideju, proveli su istraživanje među učenicima, učiteljima, pedagozima, roditeljima i umirovljenicima iz zajednice. Financijska sredstva osigurali su provođenjem dva školska sajma, a nakon toga su krenuli u akciju uređenja u suradnji s lokalnom udrugom. Njihov vrt je danas mjesto gdje svatko može pronaći kutak za sebe.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Najbolji projekt u kategoriji ‘recikliranje i odvajanje otpada‘ provela je Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec. Projekt ‘Staro za novo’ nastao je nakon što su učenici primijetili da u njihovoj školi plastične boce često završe u miješanom otpadu. Osigurali su kontejner za svakodnevno prikupljanje povratne ambalaže i postavili ga u prostorima škole. Nakon što su prikupljenu ambalažu zamijenili, novac su donirali školi, a potom su organizirali i SWAP PARTY u holu škole. Riječ je o zabavi zamjene odjeće na kojoj su svi mogli odabrati nove krpice te im tako udahnuti novi život.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Najbolji projekt u kategoriji ‘ekologija i promet‘ provela je Prva gimnazija Zagreb. Riječ je o projektu BUŠ – biciklom u školu koji je autorski projekt ove škole. BUŠ promiče dolazak učenika u školu biciklom te ostvaruje niz ciljeva poput osvještavanja da biciklizam doprinosi očuvanju okoliša i doprinosi zdravlju. Broj sudionika i broj prijeđenih kilometara govore da se projekt od svojih početaka povećao za više od 80%. Traje kroz čitavu školsku godinu i realizira se kroz nekoliko faza koje završavaju dodjelom nagrada za najuspješnije sudionike projekta. Grupa učenika poduzetnika bavi se menadžmentom projekta, a grupa Medijska kultura objavljuje sve o projektu na društvenim mrežama. Animacija se vrši putem letaka, prezentacijama na satovima razrednika te putem društvenih mreža. U školi postoji Bike Corner na kojem se nalaze sve relevantne informacije o projektu, edukativni letci, rezultati, biciklpopravljaonica (nužni alat za popravak). Projekt su prepoznali brojni akteri iz zajednice škole.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Najbolji projekt u kategoriji ‘edukacije učenika‘ provela je Gimnazija Vukovar. Učenici ove škole sudjelovali su u projektu ‘IoT rješenja za pametnu poljoprivredu’. Izradili su sustav za praćenje polja usjeva uz pomoć senzora za svjetlo, temperaturu i vlažnost tla i zraka. Na projekt ih je motivirao utjecaj klimatskih promjena koji su primijetili u Slavoniji, a to su sve češće suše. Pametni sustav kojeg su izradili mogu smanjiti količinu vode koja se troši u poljoprivredi, a u isto vrijeme i poboljšati rast biljaka.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Pobjednici natječaja ekoLucija 101
Pobjednička škola osvaja koja osvaja robote Hexapod koje poklanja tvrtka Stemi je Prva osnovna škola iz Ogulina! Učenici ove škole su sudjelovali u projektu kojem je cilj bio osmisliti održivi dom budućnosti. Istraživali su materijale, izvore energije i oblike kuća, a potom izradili i makete. Projekt je spojio različita STEM područja – matematiku, kemiju, biologiju i informatiku. Učenici su lemili, samostalno mikroskopirali, spajali solarne ćelije, upoznali specifične biljne vrste, pojmove poput ekološkog otiska, Internet stvari i trigonometrije. Kroz sve to su i surađivali sa svojom lokalnom zajednicom.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Naposljetku, pobjednička škola koja osvaja put u Strasbourg putem programa Euroscola koji omogućuje Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj je Pomorska škola iz Splita! Nagradu osvajaju za izvannastavnu aktivnost učenika pod nazivom ‘Zdravo more’. Učenici u sklopu projekta uče roniti te upravljati bespilotnom ronilicom. Prošle su godine volontirali u nizu akcija čišćenja podmorja. Surađuju s lokalnom, ali i međunarodnom zajednicom. Njihove aktivnosti prepoznali su i predstavnici Vijeća Europe. Svoje aktivnosti su snimali i fotkali, jer žele informirati javnost o ekološkim problemima vezanim uz more. O toj temi su snimili dokumentarac, a pripremaju i izložbu u suradnji s Prirodoslovnim muzejom u Splitu.
Galerija 7 Fotografija
Otvori
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su tvrtka Stemi i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Sve vijesti o projektu pratite u rubrici ekoLucija 101. U sklopu projekta smo organizirali i natječaj za najbolji školski eko-projekt, a dobitnike smo proglasili na online konferenciji koja se održala 21. travnja na našem YouTube kanalu i TikTok profilu.
