Niki i Ljiljana su učenici koji iz mora izranjaju otpad: ‘Prizor smeća je bio zastrašujuć’
Niki i Ljiljana učenici su Pomorske škole Split koji svoje slobodno vrijeme koriste kako bi očistili naše podmorje od otpada. Zajedno s drugim učenicima svoje škole uključenim u grupu Zdravo more, iz mora su do sada izvadili automobilske i traktorske gume, bojlere, pa čak i kontejere za otpad. Od snimki i fotografija koje nastaju prilikom njihovih zarona kreirali su izložbu i dokumentarac nazvan Uvala vlažnih maramica. Prošle su godine pobijedili na našem natječaju ekoLucija, a ove godine smo ih ugosili u istoimenoj online konferenciji koju smo održali povodom Dana planeta Zemlje.
Ljiljana Krističević i Niki Krstičević, učenici aktivni u grupi Zdravo more Pomorske škole Split | Foto: srednja.hr
Dan planeta zemlje koji se svugdje u svijetu obilježava 22. travnja nismo niti ove godine propustili popratiti. Tako smo održali treću online konferenciju ekoLucija 101 i ponovo otvorili natječaj za najbolje eko-projekte škola iz cijele Hrvatske.
Među gostima ekoLucije našli su su se Niki Krstičević i Ljiljana Krističević, učenici iz Pomorske škole Split. Niki je maturant, Ljiljana je prvi razred, a oboje su odabrali ribarsko-nautički smjer. Upravo je njihov projekt Zdravo more na prošlogodišnjem natječaju odnio pobjedu u kategoriji srednjih škola.
Njihovu grupu čine ronioci i ‘dronaši’
Učenici okupljeni u grupi Zdravo more pod vodstvom nastavnice Marijane de Marchi obavili su više akcija čišćenja podmorja. Njihova grupa osnovana je prije četiri godine kad su dobili financiranje od UNICEF-a za provedbu svoje prve eko-akcije, ispričao nam je maturant Niki.
– U nekim narednim projektima smo osvojili dva podvodna drona i različitu opremu. Tad smo počeli sudjelovati na brojnim eko-akcijama, a snimili smo i neke podvodne filmove. Ti podvodni dronovi imaju robotsku ruku tako da izvlačimo otpad iz mora. Do sad smo sudjelovali u dvadesetak eko-akcija, i sami smo organizirali neke, ispričao nam je Niki.
Objasnio nam je i kako njihovu eko-grupu čine dvije sekcije. S jedne strane su ‘dronaši‘ koji upravljaju podvodnim dronovima, a to su učenici ribarsko-nautičkog smjera. Učenici koji imaju licencu za ronjenje su ronioci.
Interes učenika je velik, dodao je, i svi učenici njegovog smjera se uključe na ovaj ili onaj način. Kako nam je rekla Ljiljana, ona se uključila upravo iz ljubavi prema moru. Iako paralelno pohađa i glazbenu školu, dodatna izvannastavna aktivnost ne prestavlja joj teret, već odmor od ostalih obveza.
– Motivirala me sama ta ljubav prema moru. Kad vidite da je to toliko šporko, a da ima ljudi koji to zapravo žele učiniti da boljim, čišćim, jednostavno ne možete se ne pridružiti, rekla je Ljiljana.
Ljiljana Krističević, učenica aktivna u grupi Zdravo more Pomorske škole Split | Foto: srednja.hr
U moru pronašli bizarne stvari
Njihove akcije čišćenja odvijaju se obično vikendom, dodao je Niki. Spremnost učenika da slobodno vrijeme provode u izvannastavnim aktivnostima najviše govori o njihovoj zainteresiranosti za naše podmorje. Ispričao nam je i kako izgledaju njihove akcije čišćenja mora.
– Podvodnim dronovima pomažemo roniocima locirati glomazniji otpad u moru. Ronioci, naravno, ne mogu pokrii sva područja, a mi s dronom možemo ići do sto metara dubine, a s drugim i do dvjesto metara. Imaju poprilično dobre kamere, svjetla, robotske ruke. Sve što robotskom rukom sami možemo izvući iz mora, izvučemo, a za ostalo zovemo ronioce, naveo je Niki.
Na taj su način pronašli različit glomazni otpad poput automobilskih i traktorskih guma, bojlera iz kupaonice, ali najbizarnije što su vidjeli bila su dva kontejnera za otpad.
– Ta dva kontejnera su bila nekih sedam, osam metara od obale i na dubini od nekih pet, šest metara. Nikad se nije saznalo kako su tamo dospjeli, a s obzirom na dubinu i udaljenost od obale to je bilo poprilično bizarno. No, bili su prazni, tako da to je sreća u nesreći, rekao nam je maturant.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Učenici očistili ‘Uvalu vlažnih maramica’
Snimke i fotografije nastale u njihovim akcijama objavljuju na Instagram profilu @zdravomore.eko, a u Prirodoslovnom muzeju u Splitu pripremili su i izložbu. No, jedna akcija čišćenja posebno ih se dojmila.
– Kad smo došli na lokaciju za čišćenje, velik bio plaže i kompletno morsko dno bili su prekriveni vlažnim maramicama. Mislim da smo svi ostali ‘paf’. Izvukli smo vreće i vreće tih vlažnih maramica. Prizor je bio zastrašujuć, da toliko smeća može biti na jednom mjestu, ispričala nam je Ljiljana.
Od materijala nastalih u tom čišćenju kreirali su dokumentarac nazvan Uvala vlažnih maramica. No, problem onečišćenog mora nije problem samo u Splitu i okolici, pa čak niti samo u Hrvatskoj, naglasio je Niki.
– To je problem, nažalost, cijeloga svijeta. Problem postoji, ali čisti se. Naravno, tu trebaju država i grad reagirati kažnjavanjem. Ne možemo reći da je nevidljivo kako glomazni otpad završi u moru. Tako da kažnjavanje bi svakako trebalo biti rigoroznije, istaknuo je maturant.
Ključni faktor u osvještavanju mladih da je ekologija bitan dio naših života su upravo roditelji, misli Niki.
– S obzirom da većinu svojih navika pokupimo od njih, tako da ako roditelja nije briga za okoliš, teško je da će i njihovu djecu biti briga za okoliš. Moji roditelji su poprilično ekološki osviješteni. Sad i sam pokušavam motivirati druge da brinu za okoliš, da je to stvarno velik problem i da promijene svoje ponašanje. Reakcije su uglavnom pozitivne, objasnio nam je.
Niki Krstičević, učenik aktivan u grupi Zdravo more Pomorske škole Split | Foto: srednja.hr
U njihovoj školi izvodi se jedinstven smjer u Hrvatskoj
Nastavnica Marijana de Marchi, mentorica grupe Zdravo more, nastavnica je u Pomorskoj školi Split već 18 godina. Svoj posao voli, rekla nam je.
– Možda sam čak i rekorderka u školi jer sam predavala ukupno preko 30 predmeta. S obzirom da imam dvije struke, ribarstvo i nautiku, predajem ribarsko-nautičkom smjeru. Specijalizacija su mi predmeti ribarske, a i nautičke struke, tako da su to dvije lijepe stvari koje su mi se poklopile i radim posao za poželiti, istaknula je nastavnica.
Malo ljudi zna da je se smjer na kojem predaje, ribarsko-nautički, izvodi samo u Pomorskoj školi Split, dodala je. On traje četiri godine, a učenici nakon škole upisuju srodne studije poput nautike, studije o moru ili menadžmenta u pomorstvu, doznali smo od Marijane.
S učenicima je prije četiri godine pokrenula grupu Zdravo more, a da u nju ulaže svoje slobodno vrijeme motivira je kreativnost, rekla nam je, jer i sama voli fotografiju. No, još više od toga motiviraju je učenici.
– Učenici su moja druga obitelj i njihova sreća je i moja sreća, a kad ih vidim na ovako zadovoljne kako i osvajaju nagrade i kako se tome vesele, a što ćete više od toga, istaknula je Marijana.
Posebno ih raduje pobjeda na natječaju ekoLucija
Eko-grupa Zdravo more ne bavi se samo otpadom, već i proučavaju biljke i životinje koje stanuju u našem podmorju. Iako je završila ribarski studij, o mnogim stvorenjima na koje naiđu se i sama mora educirati. Ponosna je na sva postignuća svojih učenika, ali posebno je raduje prošlogodišnja pobjeda na ekoLuciji.
– Mi smo vam bili toliko sretni. To je takva pisma zavladala, a veselje da ne govorim, od samog početka, od kada smo doznali, pa do realizacije našeg gostovanja u Strasbourgu i, naravno, i kroz ona čestitanja koja su uslijedila poslije toga. Meni je jako, jako drago što mediji nam daju podršku, istaknula je nastavnica.
Marijana de Marchi, nastavnica Pomorske škole Split i voditeljica grupe Zdravo more | Foto: srednja.hr
Natječaj ekoLucija 101 otvoren je i ove godine. Postoji li u vašoj školi eko-projekt kojim se ponosite, prijavite se putem ovog linka. Od Nikija i Ljiljane čuli smo i kako su se proveli u Strasbourgu, na putovanju kojeg su osvojili kao prošlogodišnji pobjednici.
Strasbourg su posjetili putem projekta Euroscola pod pokroviteljstvom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Osim što su vidjeli Strasbourg, sudjelovali su i u simulaciji rada Europskog parlamenta. Kako nam je Niki rekao, na put se zaputilo 24 učenika koje su pratili dvije nastavnice.
– Imali smo vođenu turu zgradom Europskog parlamenta. Sudjelovali smo na sjednici gdje smo prezentirali naš projekt, gdje smo se uključivali u debate o različitim pitanjima. Imali smo i ručak i naravno, bilo je to dosta zanimljivo. To je, kao što sam prethodno rekao, odlično životno iskustvo, stvar koja se događa jednom u životu, istaknuo je Nikica.
‘Shvatili smo koliko utječemo na demokraciju’
Uloga eurozastupnika u simulaciji sjednice mu se jako svidjela, dodao je. U njoj su sudjelovali s učenicima iz ostalih zemalja Europske unije, a tema je bila demokracija i ljudska prava.
– Sala u kojoj smo se našli je, onako, impozantna i vjerujem da je to u svima nama pobudilo nekakve osjećaje važnosti i zapravo jedinstva. Shvatili smo koliko mi sami utječemo i na rad Europskog parlamenta i na samo funkcioniranje demokracije, sažeo je Niki svoje iskustvo.
Debate koje su nastale tom prilikom, dodala je nastavnica Marijana, učenike su naučila koliko kulture u Europskoj uniji imaju različite poglede na demokraciju i pitanja ljudskih prava.
– Iskustvo je, kao što sam već rekao, izuzetno vrijedno i, naravno, kada se vi stavite u poziciju europskog zastupnika i kada iskusite to mjesto i sam parlament, onda vjerujem da shvaćate važnost uključivanja u demokraciju i da je to izniman poticaj za uključiti se za odlučivanje o našoj budućnosti, zaključio je Niki.
Čak i ako nemate priliku sudjelovati na simulaciji sjednice Europskog parlamenta, i dalje se možete uključiti. Izbori za Europski parlament na kojima ćete moći dati svoj glas kandidatima za koje želite da nas zastupaju, održat će se 9. lipnja. Niki na njih planira izaći, rekao nam je, kao i nastavnica Marijana.
Njihovo cijelo gostovanje pogledajte ispod.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca.
Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
